Značajnih investicija u Srbiji nikada nije bilo u ovako velikom broju, počevši od rekordne kilometraže novih auto-puteva i brzih pruga, rekonstruisanja lokalnih i regionalnih puteva, obnavljanja škola, vrtića, domova zdravlja i centara kulture.
Ravnomernom regionalnom razvoju doprinelo je oko 300 infrastrukturnih projekata, a najviše izgrađenih auto-puteva u Evropi, gradi se upravo u našoj zemlji.
Saobraćajna ulaganja
Zvanični podaci ukazuju da se od 2012. godine za saobraćaj su otvorena oko 552 kilometra najsavremenijih puteva, a grade se još 533 kilometra.
Na pojedine saobraćajnice čekalo se i više od pola veka, kao na primer, na koridor 10 od Horgoša, preko Novog Sada, Beograda i Niša do Preševa a istočnim krakom do granice sa Bugarskom.
"Moravski koridor" koji spaja dva auto-puta Beograd - Niš i "Miloš Veliki" počinje kod Pojata, a stigao je do Vrnjačke Banje. Sredinom godine u saobraćaj bi trebalo da se pusti još jedna deonica "Miloša Velikog" od Preljine do Požege. Grade se Fruškogorski koridor, kao i "Osmeh Srbije", čija trasa kroz našu zemlju spaja rumunsku i mađarsku granicu.
Prethodnih decenija vodni putevi Srbije bili su zadnja stavka na listi ulaganja, ali Republika Srbija je nakon 30 godina pokrenula niz projekata vezanih za lučku infrastrukturu, značajnu za prevoz robe, razvoja turizma i privrede uopšte.
Zahvaljujući Dunavu i Savi, nautički potencijal Srbije je veliki i mreži plovnih puteva duga je 1.000 kilometara!
Srbija broji 11 luka i od toga osam na Dunavu, dve na Savi i jednu na Tisi.
Kada govorimo o međunarodnim putničkim pristaništima, u našoj zemlji otvoreno je njih 10, i od toga sedam na Dunavu u Novom Sadu, Zemunu, Smederevu, Kostolcu, Golupcu, Donjem Milanovcu i Kladovu, i tri na reci Savi u Beogradu, Šapcu i Sremskoj Mitrovici, potvrdili su iz Agencije za upravljanje lukama.
Pre 20 godina u Srbiji je radilo samo pristanište u Beogradu, a danas se sa deset lokacija povezujemo sa Evropom i svetom, pišu Novosti.
Aerodrom "Nikola Tesla" postao je najveće saobraćajno i putno čvorište u jugoistočnoj Evropi i to od potpisivanja ugovora o koncesiji sa kompanijom Vinci Airports, beogradska vazdušna luka je dobila nove terminale, kompletno obnovljenu glavnu pistu, novu, umetnutu pistu i rulne staze, dodatne pozicije za parkiranje aviona, novu platformu za odleđivanje i sprečavanje aviona od zaleđivanja, nova parking-mesta za automobile, kao i nove pristupne puteve.
Brojke svedoče napretku vazdušne luke Srbije. Davne 2013. godine broj putnika bio je 3,54 miliona, a tokom 2024. porastao je na čak 8,4 miliona.
Foto: Foto: Shutterstock
Aerodrom "Nikola Tesla"
Zdravstveni sistem
Posebna pažnja pridaje se zdravlju građana, pa je u toj oblasti dovršeno ili se privodi kraju oko 300 projekata
Zdravstvene ustanove širom Srbije prolaze kroz obimnu rekonstrukciju kako bi pacijentima i medicinskom osoblju obezbedile savremenije, bezbednije i funkcionalnije prostore.
Obnova bolnica i domova zdravlja uključuje i modernizaciju opreme, unapređivanje infrastrukture i poboljšanje uslova lečenja. Najveću pažnju u Beogradu je privukla izgradnja univerzitetske dečje klinike "Tiršova 2", čija je izgradnja počela 2020. godine, a poslednje tri godine uložena su značajna sredstva u renoviranje, rekonstrukciju i opremanje ambulante koja je namenjena našim najmlađim sugrađanima.
Objekat sa 11 spratova prostiraće se na neverovatnih 62.000 kvadrata, a samo građevinski deo projekta vredan je 118 miliona evra.
Nakon završetka, "Tiršova 2" će imati više od 280 kreveta za smeštaj korisnika raspoređenih u 154 sobe.
Dinamika radova trenutno je dobra, pa bi podizanje betonske konstrukcije trebalo biti završeno tokom ove godine. Izgradnja je mesecima u jeku, radi se u dve smene, a na gradilištu se nalazi oko 200 radnika dnevno.
Očekuje se da prvi pacijenti na kliniku kroče 2027. godine!
U oktobru 2018. godine započeta je velika rekonstrukcija tri objekta u sklopu Kliničko-bolničkog centra Zemun.
Ovaj projekat doprineo je obnovi zgrada Bolnice za pedijatriju, neurologiju i Službe za specijalističke i konsultativne preglede.
Omogućena je moderna oprema, čija vrednost iznosi 1,6 miliona evra uključujući prvu magnetnu rezonancu za ovaj bolnički centar.
Osim toga, rekonstrukcija Univerzitetskog kliničkog centra Srbijem donela je 500 novih bolničkih kreveta i 36 operacionih sala, a izgrađena je i garaža sa 564 parking-mesta.
Tokom vanrednog stanja, u pomenutoj ustanovi izgrađena je za samo 15 dana nova laboratorija za molekularnu detekciju infektivnih agenasa.
Na Dedinju u KBC "Dr Dragiša Mišović" je rekonstruisano više objekata, kao što je odsek za hirurgiju, a vrednost projekta je bila 5,4 miliona evra.
KBC na Dedinju bogatiji je za najsavremeniju opremu kao što su skener i dva rendgen aparata u vrednosti od 866.000 evra, a istu takvu dobio je i Institut za ortopediju Banjica u vrednosti od 604.000 evra, a Kliničko-bolnički centar Bežanijska kosa jedan rendgen manje u vrednosti od 770.000 evra.
Studenti stomatološkog fakulteta u Beogradu dobili su najsavremeniji CT skener u vrednosti od 510.000 evra.
Od uspeha izdvaja se početak rada prve Banke reproduktivnih ćelija, tkiva i embriona u Srbiji.
Na listi ključnih projekata je i Klinički centar Vojvodine, kao i Institut za onkologiju u Sremskoj Kamenici. Radovi na rekonstrukciji i izgradnji Univerzitetskog kliničkog centra Niš na ukupnoj površini od oko 44.000 kvadrata završeni su 2017. Uz kompletnu obnovu stare zgrade, izgrađen je i novi blok. Vrednost projekta je 56,8 miliona evra, gde je zaposleno 465 ljudi. U Novom Pazaru kompletno su rekonstruisani i nadograđeni interno odeljenje, hirurgija i dom zdravlja. Gradi se novi objekat psihijatrije i nedostajuća infrastruktura trafostanice, kotlarnice i toplovoda. Vrednost projekta iznosi više od 43 miliona evra.
U deceniji koja je oza nas, domovi zdravlja, ambulante, laboratorije, zdravstveni i gerontološki centri, domovi za stare i penzionere, ustanove za dnevni boravak obolelih građana, centri za socijalni rad su obnovljeni i opremljeni.
Svim bolnicama u Srbiji stigli su najsavremeniji rendgen aparati i dijagnostička oprema, a za vreme pandemije, izgrađene su tri nove kovid-bolnice.
Za radove i opremanje Kovid-bolnice u Batajnici za lečenje 800 pacijenata odvojeno 42 miliona evra. Izgradnja je koštala 27,8 miliona evra, a oprema 15,1 milion evra. Druga bolnica koja je izgrađena tokom korone nikla je u Kruševcu i raspolaže sa 493 kreveta, od čega 150 kreveta intenzivne nege i 343 kreveta poluintenzivne nege. Sada funkcioniše kao opšta bolnica. Ova investicija bila je vredna 2,01 milijardu dinara. Treća Kovid-bolnica u Novom Sadu ima 600 kreveta: 400 za pacijente na poluintenzivnoj nezi i 200 kreveta za najteže pacijente, odnosno za one kojima je potrebna intenzivna nega. Danas postaje opšta bolnica za Novosađane.
Foto: informer
Tiršova 2
Ekološki projekti
Oko 250 ekoloških projekata znatno je doprinelo unapređenju kvaliteta vazduha i zdravijem životnom okruženju.
Projekti obuhvataju kanalizacione mreže, postrojenja za prečišćavanje voda, sanitarnih deponija, rekonstrukciju kotlarnica ili zamenu kotlova, kao i izgradnju i renoviranje igrališta i dečjih parkova
Obrazovanje
U gotovo svim gradovima i opštinama na teritoriji Republike Srbije renovirane su osnovne i srednje škole, đački i studentski domovi.
Osim toga, izgrađeni su nacionalno-tehnološki parkovi, instituti, ali i vrtići i kreativni centri. Kancelarija za informacione tehnologije i e-upravu je uspostavila Državni DATA centar koji je po tehničkim i bezbednosnim standardima najsavremeniji i prvi u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, i u kome je smeštena ključna informaciono-komunikaciona infrastruktura Srbije.
Vrednost projekta je 55 miliona evra.
Doprinos kulturi
Nakon 15 godina, koliko je bio zatvoren za javnost, 2018. godine otvoren je i renovirani Narodni
muzej, u koji je uloženo 13,8 miliona evra.
Simbol Beograda, ali i čitave Srbije, Hram Svetog Save, posle nekoliko decenija završen je, a u prethodne tri godine u završetak radova na ovom hramu površine oko 15.000 kvadratnih metara uloženo je 43 miliona evra.
Unutrašnje uređenje povereno je čuvenom ruskom akademiku Nikolaju Muhinu, slikaru i ikonopiscu, pod čijim rukovodstvom je zavr- šen impozantni mozaik. Utemeljivač srpske državnosti, Stefan Nemanja, konačno je dobio dostojan spomenik u Beogradu
Bista velikog župana stacionirana je na trgu ispred zgrade Železničke stanice, koja će biti pretvorena u Istorijski muzej Srbije. Delo je ruskog skulptora Aleksandra Julijanoviča Rukavišnjikova, člana Ruske akademije umetnosti i jednog od najboljih skulptora na svetu.
Među značajnim projektima u Srbiji, našli su se i Radio-televizije Vojvodine, ali i uređenje Smederevske tvrđave.
U radove na kompletnoj rekonstrukciji pozorišta "Bora Stanković" uloženo je 1,5 miliona evra.
Knez Lazar dobio je spomenik u Kruševcu, Ćupriji i Kosovskoj Mitrovici, u Beogradu je izgrađen Spomenik herojima sa Košara.
Obnovljen je beogradski "Pobednik", na Kalemegdanu, rekonstruisani su muzeji, domovi kulture, biblioteke, pozorišta, kulturni centri, crkve, manastiri, arheoloških lokaliteti i mnogi drugi.
Foto: informer.rs
Hram Svetog Save
Niklo 400 indrustrijskih zona
Ulaganje u izgradnju novih i proširenje postojećih industrijskih zona širom Srbije vratilo je život u manje gradove.
Novootvorene fabrike obezbedila su radna mesta za lokalno stanovništvo, te je odlazak mladih u veće sredine uspešno zaustavljen
S druge strane, investicije su omogućile i indirektna zapošljavanja kod kooperanata i pratećih usluga od transporta, ugostiteljstva, trgovine...
Prema podacima, Srbija ima oko 400 industrijskih zona u većini gradova i opština koje su promenile sliku lokalnih samouprava ne samo infrastrukturno i ekonomski, već razvoju doprinose i uključivanjem u obrazovanje, kulturu, ali i zdravstvo i očuvanje životne sredine.
Energetska sigurnost
Izgrađen je gasovod "Balkanski tok", bez koga Srbija danas ne bi imala energetsku sigurnost.
Dostupnost ključnog energenta i izgradnja saobraćajnica doprineli su privlačenju investitora i otvaranju novih radnih mesta.
Realizovano je više od 300 investicionih projekata koji obuhvataju izgradnju i rekonstrukciju fabrika, pogona, poslovnih objekata, kao i ulaganja u novu opremu i zapošljavanje.
Među prioritetima i projektima značajnih za Republiku Srbiju u narednom periodu je Ekspo 2027, koji će dati zamajac razvoju Srbije, a uključuje i izgradnju Nacionalnog stadiona u Beogradu.
Srpska nacionalna avio-kompanija tokom prošle godine je oborila istorijski rekord po uspehu poslovanja Er Srbije, proširila svoju flotu, a sada nude posebno niske cene svojim putnicima, i tu ne planiraju da stanu!
Tokom svog vanrednog obraćanja javnosti, predsednik Srbije, Aleksandar Vučić je govorio trenutno aktuelnim i važnim temama za našu zemlju, pa pomenuo i EXPO, koji je za Srbiju prilika decenije i stvaranje šanse za buduće generacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpska nacionalna avio-kompanija tokom prošle godine je oborila istorijski rekord po uspehu poslovanja Er Srbije, proširila svoju flotu, a sada nude posebno niske cene svojim putnicima, i tu ne planiraju da stanu!
Premijer Letonije Andris Kulbergs pozvao je Evropu da zapleni zamrznutu rusku imovinu koja se nalazi u Belgiji i iskoristi je za finansiranje Ukrajine, koristeći grubu formulaciju kojom je pozvao evropske lidere da pokažu više odlučnosti
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Beogradu, PS Stari grad, uhapsili su šesnaestogodišnjaka koji je danas nožem napao građane ispred prostorija Regulatornog tela za elektronske medije (REM) na Trgu Nikole Pašića, u trenutku dok je u prostorijama ove institucije trajalo suđenje Informeru.
Napadali su nas preko društvenih mreža. Dobacivali nam dok smo snimali na terenu. Jurili i tukli naše novinare. Upadali u našu kuću, među ljude koji su došli da rade svoj posao.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Kapiten Crvenog tima, Nikola Lakić, otkrio je da će tokom daljeg takmičenja minus pet poena dodeljivati takmičaru koji bude najgori te nedelje, a govorio je i o svom učešću u najpopularnijem sportskom rijalitiju.
Prošlo je tačno godinu dana od ubistva 32-godišnje Aldine Jahić, kojoj je na svirep način presudio njen bivši partner Anis Kalajdžić, koji je osuđen na 45 godina zatvora samo deset dana uoči godišnjice zločina.
Porodična slava Đurđic u selu Varvarin pretvorila se u mesto stravičnog zločina kada je pre tačno 11 godina, 16. novembra 2015. godine, Nebojša Pavlović (61) nožem usmrtio svoju suprugu Milicu (60), ženu koja je godinama trpela porodično nasilje, o kojem je ostavila potresno pisano svedočanstvo, ne sluteći da će njene reči jednog dana biti čitane na njenoj sahrani.
Velika nesreća dogodila se večeras u širem centru Zagreba, kada je pod još nerazjašnjenim okolnostima, u Ulici Josipa Fona, kod Zapadne železničke stanice, teško povređen dečak (15).
Verovanje u crnu magiju, strah od kletvi i optužbe za vračanje u pojedinim slučajevima pretvorili su se u povod za brutalne zločine. Ljudi su proglašavani krivcima za tuđe bolesti, nesreće i smrti, a oni koji su poverovali u takve optužbe bili su spremni da zbog njih odu i korak dalje – do ubistva.
Slovački premijer Robert Fico rekao je da ga je privatni razgovor sa ukrajinskim kolegom Serhijem Koreckim duboko potresao, posebno delovi koji su se odnosili na rat i mogući razvoj događaja. Tvrdi da ne može da otkriva detalje jer mora da poštuje poverljivost razgovora.
Slavjansk jedan od ključnih ukrajinskih vojnih i logističkih centara u Donbasu suočava se sa sve intenzivnijim ruskim napadima dok se linija fronta približava ovom strateški važnom gradu.
Rusija bi tokom novembra mogla da lansira čak 6.500 bespilotnih letelica tipa "Šahed" sa mlaznim pogonom na Ukrajinu, što je 12 puta više nego u avgustu, kada ih je upotrebila oko 530, izjavio je ukrajinski premijer Sergej Korecki u intervjuu za ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Tajna redovnog i snažnog orgazma ne leži u telu, već u umu. Istraživanja pokazuju da žene koje lakše dolaze do vrhunca imaju bujniju maštu i dozvoljavaju sebi da se potpuno prepuste erotskim mislima.
Džip u vlasništvu pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića zapaljen je tokom noći između nedelje i ponedeljka na Bežanijskoj kosi, ispred njihovog porodičnog doma.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Iako su odrasli u Austriji, deca pevačice Dragane Mirković, Marko i Manuela Bijelić odlično govore srpski jezik, a Marko je jednom prilikom otkrio i da su ga naučili pre nemačkog.
Šaban Šaulić bio je uzor brojnim mladim pevačima, a među onima čiji je talenat posebno prepoznao bio je i Alen Hasanović, a legendarni pevač za njega je čak napisao pesmu, ali sudbina je sprečila njihov susret.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.