Vojislav Blažić, Čarls Kulen i Nils Hegel položili su svetu zakletvu i obećali da će spašavati živote, ali su umesto toga iskoristili sistemske pukotine, noćne smene i neograničeno poverenje bolesnih kako bi sejali smrt.
Dok klasične ubice iza sebe ostavljaju tragove krvi, čađ baruta i balističke dokaze, ovi medicinski tehničari koristili su nevidljivo oružje sakriveno u špricevima i infuzijama.
Ipak, sudska medicina i toksikologija su na kraju dokazale da savršen zločin ne postoji, a njihove mračne hronike ostale su zapisane kao najgori primeri medicinskog terora u istoriji.
Vojislav Blažetić - trovao pacijente pa im pustošio kuće
Beogradski medicinski tehničar Vojislav Blažetić predstavljao je specifičan profil balkanskog "anđela smrti" kojeg nije vodio nikakav bolesni kompleks Boga, već pohlepa.
Krajem sedamdesetih godina, Vojnomedicinska akademija u Beogradu postala je njegovo lovište u kojem je na odeljenju pažljivo birao imućne i starije pacijente koje porodica retko posećuje.
Kroz razgovor saznao bi detalje o njihovoj imovini, a potom bi iz njihovih ličnih stvari u bolničkim ormarićima krao ključeve od stanova i štedne knjižice. Blažetić je nakon smene sa originalnim ključevima upadao u njihove domove i iznosio zlato, devize i umetnine.
Egzekuciju je izvodio u gluvo doba noći tako što je u infuziju ubrizgavao smrtonosni koktel barbiturata i sedativa koji bi izazvao nagli pad pritiska, komu i privid prirodnog zastoja srca.
Foto: D.M.
Boca sa infuzojom/Ilustracija
Njegov krvavi niz prekinut je zbog dve fatalne greške jer je lekarima postalo sumnjivo zašto pacijenti pred otpuštanjem masovno umiru od infarkta baš u njegovoj smeni, dok je porodica jednog preminulog oficira prijavila policiji da je sa knjižice pokojnika podignut novac nakon što je čovek zvanično proglašen mrtvim.
Policija je pokrenula istragu, uradila ekshumacije tela, a pretresom Blažetićevog stana pronađen je jeziv dokaz u vidu čitavog svežnja ključeva sa ceduljama na kojima su bila ispisana imena preminulih pacijenata i njihove adrese.
Na suđenju u Beogradu, Blažetić je pokazao zastrašujuće odsustvo bilo kakve empatije. Na sudu mu je dokazano nekoliko surovih ubistava, mada se sumnja da je stvarni spisak znatno duži, pa mu je početkom osamdesetih godina izrečena i izvršena najstroža kazna po zakonu SFRJ, a to je smrtna kazna streljanjem.
Foto: Shutterstock
VMA/Ilustracija
Čarls Kulen - 400 smrtonosnih infuzija
Preko okeana, u Sjedinjenim Američkim Državama, medicinski tehničar Čarls Kulen postao je najproduktivniji serijski ubica u modernoj istoriji te zemlje, operišući punih 16 godina u čak 9 različitih bolnica u Nju Džerziju i Pensilvaniji.
On je koristio bolničke kompjuterske sisteme da tajno naruči i podigne velike količine digoksina i insulina, koje je potom ubrizgavao direktno u kese za infuziju pacijenata koji uopšte nisu bili u kritičnom stanju.
Foto: Shutterstock
Infuzija/Ilustracija
Iako se na sudu branio bolesnom logikom da je ubijao iz samilosti kako bi pacijentima prekratio muke, psihijatri i forenzičari su utvrdili da je ubijao potpuno nasumično kako bi kroz moć nad životom i smrću pacijenata lečio sopstvene frustracije.
Kulen je godinama uspevao da izbegne pravdu jer su bolnice, plašeći se milionskih tužbi i narušavanja ugleda, radije birale da mu daju otkaz nego da u slučaj upute policiju, čime su mu praktično omogućavale da pređe u sledeću ustanovu i nastavi svoj pir.
Konačno je "provaljen" u decembru 2003. godine kada su toksikolozi u Medicinskom centru Somerset izolovali previsoke nivoe digoksina u krvi preminulog pacijenta, nakon čega je njegova koleginica pristala da sarađuje sa policijom i ozvučena izvukla njegovo priznanje.
Zvanično je priznao 29 ubistava, ali statistika procenjuje da je odgovoran za preko 400 smrti, a pošto je pristao na saradnju u istrazi izbegao je smrtnu kaznu i 2006. godine osuđen je na 11 uzastopnih doživotnih robija bez prava na pomilovanje.
O njemu je čak snimljena i serija "The Good Nurse" koja je emitovana na Netflix-u 2022. godine.
Foto: profimedia
Nils Hegel
Nils Hegel - ubijao pacijente da bi mu se drugi divili
Drugačiju dimenziju psihopatije u belom mantilu pokazao je nemački medicinski tehničar Nils Hegel, koji je na odeljenjima intenzivne nege u dve bolnice na severu Nemačke ubijao pacijente iz čiste želje za slavom, aplauzom i adrenalinom.
Njegov monstruozni modus operandi sastojao se u tome što bi pacijentima tajno ubrizgao lekove poput ajmalina i kalijum-hlorida koji momentalno izazivaju tešku aritmiju i srčani zastoj, a čim bi aparati počeli da pište, on bi prvi uleteo u sobu i započinjao reanimaciju.
Ukoliko bi uspeo da povrati pacijenta iz kliničke smrti, uživao bi u pohvalama lekara i kolega osećajući euforiju, dok bi u slučaju smrti hladnokrvno sačekao sledeću priliku da pred svima ispadne heroj.
Foto: Shuuterstock
Reanimacija/Ilustracija
Hegel je uhvaćen na delu 2005. godine kada ga je koleginica u bolnici u Delmenhorstu zatekla kako pacijentu daje lek koji nije bio na terapijskoj listi, što je pokrenulo najobimniju forenzičku istragu u istoriji Nemačke.
Policija je ekshumirala i testirala više od 130 preminulih pacijenata, a vrhunska tehnologija spektrometrije uspela je da u ostacima kostiju i tkiva, godinama kasnije, izoluje neoborive hemijske dokaze trovanja ajmalinom.
U junu 2019. godine Hegel je pravosnažnoosuđen na doživotni zatvor bez prava na uslovni otpust nakon što mu je sudski dokazano 85 ubistava, mada policijski načelnici ističu da je stvarni broj njegovih žrtava verovatno veći od 300, pošto su mnoga tela u međuvremenu kremirana čime su svi materijalni dokazi trajno uništeni.
Foto: profimedia
Nils Hegel
Krajnji ishod ovih nezapamćenih slučajeva šalje jasnu poruku da hemija, biologija i medicina uvek imaju poslednju reč.
Savršeni zločin u medicinskim ustanovama pokazao se kao obična iluzija jer tkiva, organi i kosti preminulih pacijenata ostaju trajni svedoci istine, čak i godinama nakon što su položeni u zemlju.
Kada kanibalizam prestane da bude pitanje čistog preživljavanja u surovim uslovima prirode, ona postaje nusproizvod najtežih mentalnih poremećaja, bolesne potrebe za apsolutnom kontrolom nad drugom osobom ili dubokih seksualnih fetiša.
Kada se dvoje ljudi spoji u emotivnu vezu, društvo obično očekuje stvaranje zajedničkog života, porodice ili utočišta. Međutim, kriminologija poznaje i onu drugu, najmračniju stranu ljudske psihe – fenomen poznat kao "folie à deux" ili ludilo u dvoje.
Ubijali su decu, pacijente, žene i mladiće. Neki su nosili beli mantil, drugi status uglednog građanina, a pojedini su se predstavljali kao prijatelji svojih budućih žrtava. Kada su konačno razotkriveni, iza njih su ostale desetine, pa čak i stotine mrtvih, zbog čega se i danas smatraju najzloglasnijim serijskim ubicama u istoriji.
Ego, panika ili slepo verovanje da sudbina radi isključivo u njihovu korist – najčešći su razlozi zbog kojih mit o „savršenom zločinu“ redovno pada u vodu. Kada se prašina slegne, iza najbrutalnijih ubistava obično ostaje jedna jedina, naizgled banalna greška koja je policiju odvela pravo do vrata izvršioca.
Kada kanibalizam prestane da bude pitanje čistog preživljavanja u surovim uslovima prirode, ona postaje nusproizvod najtežih mentalnih poremećaja, bolesne potrebe za apsolutnom kontrolom nad drugom osobom ili dubokih seksualnih fetiša.
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Prilikom kupovine polovnog automobila, pre probne vožnje, dok je motor još hladan, potrebno je proveriti kako se vozilo ponaša pri pokretanju. Na ovaj način uočavaju se problemi koji mogu nastati nakon zagrevanja.
Demokratski kongresmeni upozoravaju da bi kompanije koje učestvuju u uvozu ruskog dizela mogle da se suoče sa krivičnom i građanskom odgovornošću, uprkos dozvoli američkog Ministarstva finansija koja omogućava određene transakcije.
Izmenom zakona Finska je odobrila tranzit nuklearnog oružja, pa bi u vanrednim situacijama NATO avioni s takvim naoružanjem mogli sletati na finske aerodrome.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari