Apelacioni sud u Beogradu povećao je kaznu i na ukupno 14 godina zatvora osudio Sašu Cvetkovića zbog krijumčarenja ljudi. Od njega je oduzeta protivpravno stečena korist od 13.510 evra, a izrečena mu je i novčana kazna od 200.000 dinara.
Cvetković je presudom Višeg suda u Beogradu, Posebnog odeljenja za organizovani kriminal zbog nedozvoljenog prelaza državne granice i krijumčarenja ljudi osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 13 godina i šest meseci i na novčanu kaznu u iznosu od 200.000 dinara. Izrečena mu je i mera bezbednosti oduzimanja predmeta i to telefona, sim kartica, USB –a i dr.
U tu kaznu mu je uračunata i ranije izrečena kazna zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva od 12 godina. Saša Cvetković osuđen je zbog ubistva dve žene i silovanja i zlostavljanja žrtava bošnjačke nacionalnosti u Bratuncu 1992. godine.
Okrivljeni Saša Cvetković je, kako podseća Apelacioni sud, oglašen krivim zato što je, zajedno sa sada pravnosnažno osuđenim pripadnicima organizovane kriminalne grupe Rozalijom Šimonom, Dušanom Bokonjem, Goranom Manojlovićem, Milanom Matićem, Slavkom Markovićem, Denisom Drčom, Sašom Aleksićem, Aleksandrom Milinkovićem, Boškom Zajalcom i N. N. licem stranim državljaninom, te sa sada pravnosnažno osuđenima Brankom Dmitrovićem i Evicom Parducen, koji nisu bili pripadnici organizovane kriminalne grupe,kao i drugim N.N. licima, od 10. septembra do 15. oktobra 2014. godine na teritoriji Srbije (Banje Koviljače, Novog Sada, Subotice i Horgoša) i Mađarske organizovao krijumčarenje ljudi.
Formirao kriminalu grupu
Cvetković je kako je utvrđeno formirao kriminalnu grupu, koja je postojala određeno vreme i delovala sporazumno radi sticanja neposredne finansijske koristi, na taj način što je sačinio plan da za finansijsku korist u utvrđenom novčanom iznosu po jednom migrantu organizuje nedozvoljeni prelaz granice Srbije prema Mađarskoj i nedozvoljeni tranzit kroz Srbiju. Zatim su finansijsku korist organizatori i pripadnici organizovane kriminalne grupe delili u zavisnosti od njihove pojedinačne uloge.
Cvetković je, kako je utvrđeno, od N.N. lica stranog državljanina sa boravištem u Banji Koviljači ili lica iz njegovog okruženja uzimao deo novca u neutvrđenom iznosu po migrantu, u zavisnosti od destinacije prema kojoj se migranti kreću, dok bi ostali pripadnici organizovane kriminalne grupe dobijali od Cvetkovića, ili lica koje on odredi po jednom migrantu, ili po jednoj turi transporta migranata ostatak novca u neutvrđenom iznosu. Tu su bili uračunati zarada i troškovi organizatora i pripadnika organizovane kriminalne grupe.Na taj način su omogućili migrantima da nedozvoljeno pređu granicu Srbije prema Mađarskoj i nedozvoljen boravak i tranzit kroz Srbiju.
Na apelacionom sudu dobio još veću kaznu
Na ovu presudu žalili su se tužilac za organizovani kriminal i branilac okrivljenog. Posebno odeljenje za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu je nakon održane sednice veća, donelo presudu kojom je preinačilo prvostepenu presudu, samo u delu odluke o kazni, i okrivljnog Sašu Cvetkovića za takozvano produženo krivično delo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenja ljudi osudilo na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina. U preostalom delu prvostepena presuda je potvrđena.
Po stavu Apelacionog suda, u delu odluke o kazni, osnovano se žalbom tužioca za organizovani kriminal osporava pravilnost odluke o visini kazne zatvora na koju je okrivljeni prvostepenom presudom osuđen. Ukazuje se da je prvostepeni sud dao prenaglašen značaj olakšavajućim okolnostima dok, sa druge strane, nije na odgovarajući način cenio utvrđene otežavajuće okolnosti.
Osuđen u BiH pa izručen Srbiji
Zato je ovaj sud prvostepenu presudu preinačio i okrivljenog osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina. U kaznu mu je uračunata i ranije izrečena sankcija zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u trajanju od 12 godina. Tu kaznu izrekao mu je sud u BiH, koji je u novembru 2020. godine doneo odluku da Cvetkovića izruči Srbiji radi vođenja postupka za krijumčarenje ljudi.
Suđenje Nišliji Slavoljubu Jociću (59) optuženom za teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja jer je 12. maja u selu Popovac dostavnim vozilom „citroen džamper“ usmrtio četvorogodišnjeg Edina Krstića, danas je nastavljeno saslušanjem svedoka.
Suđenje Nišliji Slavoljubu Jociću (59) optuženom za teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja jer je 12. maja u selu Popovac dostavnim vozilom „citroen džamper“ usmrtio četvorogodišnjeg Edina Krstića, danas je nastavljeno saslušanjem svedoka.
U divljačkom napadu na Informer u ponedeljak uveče, dan posle pobede blokadera na vanrednim parlamentarnim izborima, učestovali su i Danka i Boris Đerić.
Oduzimanje dozvole našoj medijskoj kući biće na dnevnom redu današnje sednice Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), što predstavlja još jedan vidi zastrašivanja i medijske cenzure.
U emisiji "Da se ne lažemo" kod Novice Popovića na Informer televiziji, čuveni istoričar i profesor Čedomir Antić gostovao je po prvi put, otvoreno objašnjavajući razloge svog dolaska u studio i pružajući podršku slobodnoj reči nakon nedavnih divljačkih i sramnih napada na naš medij od strane blokadera.
Crveni tim je kraj bazena u luksuznoj vili Exatlona slavio svoj pobednički niz i polemisao o nedelji pred njima u kojoj će jedna devojka napustiti takmičenje.
Troškovi rata u Iranu dostigli su 47,1 milijardu dolara do 16. oktobra, a više od 60 odsto iznosa potrošeno je na bombe, rakete i drugu municiju, saopštio je danas Pentagon američkim zakonodavcima, objavio je list "Njujork tajms".
Oko tri miliona stanovnika Kijeva priprema se za izuzetno tešku zimu, dok se ukrajinska prestonica suočava sa sve češćim prekidima u snabdevanju električnom energijom i vodom.
Severnokorejski lider Kim Džong Un pozvao je komandire četa da intenziviraju obuku i unaprede borbenu gotovost, označivši to kao njihov "primarni revolucionarni zadatak", preneli su danas državni mediji.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Tajna savršeno mekih palačinki ne krije se u receptu, već u umerenom mešanju jer preterano mućenje formira glutensku mrežu, zbog čega testo postaje žilavo.
Vozovi koji svakodnevno povezuju švedski Malme i dansku prestonicu Kopenhagen prelaze preko jednog od najzanimljivijih infrastrukturnih projekata u Evropi. Eresundska veza duga gotovo 16 kilometara sastoji se od impozantnog mosta, veštačkog ostrva i podvodnog tunela.
Stafordski bulterijeri poznati su po svojoj neustrašivosti, ali je Sali pokazao da čak i obična kriška limuna može da bude ozbiljan protivnik. Ovaj pas je osvojio srca korisnika na društvenim mrežama.
Mnogi ne znaju da trake sa dugmetom na ramenima jakne, nisu samo modni detalj, već služe za jednostavno fiksiranje kaiša torbe kako ne bi klizio dok hodate.
Pevačica Lepa Brena, koja je nakon prodaje Grand produkcije nastavila da razvija svoje poslovne poduhvate, već decenijama poseduje i ugostiteljski objekat u centru Novog Sada, gde se prodaju pljeskavice i druga brza hrana.
Muzičar Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, gostovao je u emisiji "Amidži šou", gde je govorio o svojim prepoznatljivim tetovažama na licu
Komentari