Prema najnovijim podacima koje je objavila kompanija Microsoft, sajber napadači širom sveta sve više koriste generativnu veštačku inteligenciju kako bi unapredili svoje digitalne napade.
Analize pokazuju da AI više nije samo hipotetička opasnost o kojoj se govori u teoriji. Ona je postala konkretno sredstvo koje hakeri primenjuju u gotovo svim fazama planiranja i sprovođenja sajber napada.
Veštačka inteligencija skuplja podatke
Jedan od prvih koraka u svakom sajber napadu jeste prikupljanje što više informacija o potencijalnoj meti. U toj fazi napadači nastoje da saznaju koje tehnologije i softver kompanija koristi, kako je organizovana njena mrežna infrastruktura i gde se nalaze moguće bezbednosne slabosti. Upravo u ovom procesu veštačka inteligencija postaje veoma korisna hakerima, jer im omogućava brže analiziranje velikih količina podataka i lakše pronalaženje ranjivih tačaka u sistemu.
Prema analizi kompanije Microsoft, sajber napadači sve češće koriste velike jezičke modele kako bi znatno ubrzali proces prikupljanja informacija i pripreme napada. Zahvaljujući mogućnostima veštačke inteligencije, moguće je brzo obraditi ogromne količine podataka, tehničke dokumentacije i javno dostupnih informacija. Na taj način napadači mogu efikasnije da analiziraju sisteme i lakše otkriju njihove potencijalne bezbednosne slabosti.
Foto: Shutterstock
veštačka inteligencija
Ovakva upotreba veštačke inteligencije omogućava hakerima da u kraćem vremenu dođu do ključnih informacija koje bi im ranije bile potrebne mnogo duže da pronađu i obrade. Zbog toga proces planiranja i izvođenja sajber napada postaje brži, organizovaniji i potencijalno opasniji.
Na taj način faza planiranja napada, koja je ranije zahtevala mnogo vremena, znanja i resursa, danas može biti znatno brža i jednostavnija. Zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, napadači mogu da analiziraju podatke, pronađu slabe tačke u sistemu i pripreme strategiju napada u mnogo kraćem roku nego ranije. To im omogućava da efikasnije organizuju svoje aktivnosti i lakše sprovedu digitalne napade.
Fišing prevare postaju sve uverljivije
Jedan od najrasprostranjenijih oblika sajber kriminala danas su fišing prevare. U pitanju su poruke koje na prvi pogled deluju kao da dolaze od pouzdanih kompanija, banaka ili državnih institucija. Međutim, njihov pravi cilj je da prevare korisnike i navedu ih da otkriju osetljive informacije, poput lozinki, brojeva kartica ili drugih ličnih podataka.
Zahvaljujući savremenim alatima veštačke inteligencije, ovakve poruke postaju sve ubedljivije i teže za prepoznavanje. AI može da generiše tekst koji zvuči prirodno, profesionalno i prilagođeno određenoj osobi ili organizaciji, zbog čega korisnici često ni ne posumnjaju da je u pitanju prevara.
U prošlosti su se fišing poruke često lako prepoznavale jer su sadržale brojne gramatičke greške, neobične formulacije ili neprirodan stil pisanja. Danas je situacija drugačija. Generativna veštačka inteligencija omogućava napadačima da napišu poruke koje deluju profesionalno, jasno i bez pravopisnih grešaka, pa često izgledaju kao da ih je poslala prava kompanija ili institucija.
Zbog toga korisnicima postaje sve teže da razlikuju legitimne poruke od onih koje su deo prevare. Upravo ta uverljivost značajno povećava šanse da ljudi poveruju poruci i otkriju svoje lične podatke, što fišing kampanje čini uspešnijim nego ranije.
Hakeri koriste AI i za pisanje zlonamernog koda
Veštačka inteligencija se ne koristi samo za pisanje poruka ili analizu podataka. Sajber kriminalci je sve češće koriste i za automatizaciju izrade zlonamernog softvera. Uz pomoć AI alata mogu brže da napišu skripte, prilagode postojeći zlonamerni kod i optimizuju programe koji služe za napad na digitalne sisteme.
Prema analizama kompanije Microsoft, ovakva primena veštačke inteligencije omogućava napadačima da ubrzaju razvoj alata za napad i lakše pronalaze načine da zaobiđu bezbednosne zaštite. Zbog toga sajber napadi postaju sofisticiraniji i potencijalno opasniji nego ranije.
Ovakvi alati omogućavaju napadačima da mnogo brže razviju programe koji pokušavaju da probiju zaštitu računarskih sistema ili da pronađu nove metode za zaobilaženje postojećih bezbednosnih mehanizama. Veštačka inteligencija može da pomogne u pronalaženju slabih tačaka u softveru, kao i u prilagođavanju zlonamernog koda kako bi bio efikasniji i teže uočljiv.
Foto: Shutterstock
hakeri
Zbog toga se danas čak i napadači sa manje iskustva mogu osloniti na naprednu tehnologiju i pokrenuti složenije sajber napade nego ranije. Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji pojednostavljuju mnoge tehničke procese, pa kriminalci ne moraju nužno da poseduju duboko znanje programiranja da bi pokušali da ugroze digitalne sisteme.
Prema analizama kompanije Microsoft, upravo ova dostupnost moćnih AI alata predstavlja jedan od najvećih izazova za savremenu sajber bezbednost, jer značajno povećava broj potencijalnih napadača i čini digitalne pretnje sve složenijim.
Gugl Maps dobio je veliku nadogradnju koja donosi novu funkciju nazvanu Immersive Navigation. Ona omogućava vozačima da tokom vožnje vide okruženje u 3D prikazu, umesto u klasičnoj 2D mapi.
Veštačka inteligencija sve više ulazi u svakodnevicu ljudi u Srbiji. Iako se procenjuje da je ChatGPT trenutno u upotrebi kod svega pet do deset odsto internet korisnika, broj onih koji ga koriste stalno raste, a ovaj alat postaje sve češći pratilac u svakodnevnim navikama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gugl Maps dobio je veliku nadogradnju koja donosi novu funkciju nazvanu Immersive Navigation. Ona omogućava vozačima da tokom vožnje vide okruženje u 3D prikazu, umesto u klasičnoj 2D mapi.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Fizičko i verbalno iživljavanje nad ženama postalo je prepoznatljivi zaštitni znak i lični pečat blokadera, koja svoju političku nemoć i nedostatak bilo kakvog programa pokušava da nadoknadi divljaštvom i najprizemnijim zastrašivanjem svih žena koje ne dele njihove bolesne stavove!
Nakon što je sinoć sa govornice Generalne skupštine UN u Njujorku održao istorijski govor, predsednik Aleksandar Vučić neumorno nastavlja bespoštednu borbu za nacionalne interese Srbije.
Nakon brutalnih pretnji, uvreda i poziva na linč koje su danima upućivali majkama, bakama i sestrama širom Srbije, blokaderi su sada prešli na novu fazu divljaštva - otvoreno ruganje i ponižavanje žena koje su im hrabro poručile: "Ja sam ćacika i ne plašim vas se!"
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Roditelji negovatelji od 1. oktobra dobijaće mesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz uplatu poreza i doprinosa, što im omogućava penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Na društvenim mrežama Tik Tok i Instagram osvanule su fotografije Petra Zvicera, sina odbeglog vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, kako se provodi sa društvom u kotorskom noćnom klubu.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala, u koordinaciji sa policijskim službenicima Policijske uprave u Jagodini, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Jagodini, uhapsili su D. D. (63) iz okoline Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je u više navrata izvršio krivično delo "nedozvoljen promet akciznih proizvoda".
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Francuska se nalazi u finansijskoj krizi, a Pariz više ne može da pruža finansijsku pomoć Ukrajini, izjavila je predsednička kandidatkinja i šefica parlamentarne frakcije Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen.
Belgijsko je izdala interno upozorenje da Sjedinjene Države pod Donaldom Trampom više nisu pouzdan saveznik i pozvalo zvaničnike da neguju veze sa njegovim protivnicima kako bi zaštitili interese zemlje, pokazuje dokument u koji je "Fajnenšl tajms" (FT) imao uvid.
Privremeni ministar odbrane Irana, brigadni general Sejed Madžid Ibn Reza, rekao je danas da je Teheran sa govornice UN poslao jasnu poruku da se odbrambena doktrina Irana promenila.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o periodu nakon razvoda, odlasku u Švajcarsku, ali i o tome kako je uspevala da uskladi posao u inostranstvu i brigu o detetu.
Koncert sećanja posvećen legendarnom Tomi Zdravkoviću, koji će biti održan 30. septembra u Sava centru, na 35. godišnjicu njegove smrti, okupiće neka od najpoznatijih imena domaće muzičke scene.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.