Što više podataka korisnici unose u AI chatbotove, to je važnije da znaju koje informacije nikako ne bi smeli da im poveravaju.
Veštačka inteligencija postala je deo svakodnevice, od pisanja mejlova i analize dokumenata do obrade fotografija i rešavanja poslovnih zadataka.
WIRED upozorava da se pitanje privatnosti sve više pomera sa klasičnih aplikacija i društvenih mreža na razgovore koje korisnici vode sa AI chatbotovima.
To ne znači da svaki AI servis zloupotrebljava podatke korisnika. Problem je u tome što mnogi ljudi ne proveravaju šta se prikuplja, koliko dugo se informacije čuvaju, ko im može pristupiti i da li mogu biti korišćene za unapređivanje sistema.
Zato postoji nekoliko jednostavnih pravila koja mogu značajno smanjiti rizik.
1. Ne unosite podatke koje ne biste javno objavili
Najjednostavnije pravilo glasi: ako je nešto izuzetno poverljivo, nemojte to bez potrebe unositi u chatbot.
Posebno treba biti oprezan sa:
✔️JMBG-om i brojevima ličnih dokumenata
✔️brojevima pasoša i ličnih karata
✔️podacima sa platnih kartica
✔️brojevima bankovnih računa
✔️lozinkama i pristupnim kodovima
✔️medicinskom dokumentacijom
✔️poslovnim ugovorima
✔️internim finansijskim podacima
✔️poverljivim dokumentima kompanije
✔️privatnim prepiskama drugih ljudi
✔️fotografijama dokumenata
Ako vam je potrebno da AI obradi dokument, prethodno uklonite sve informacije koje nisu neophodne za zadatak.
Umesto pravih imena, brojeva i adresa možete koristiti oznake poput (KLIJENT), (KOMPANIJA) ili (ADRESA).
Foto: Shutterstock
2. Proverite šta vaš AI servis pamti
Nemojte pretpostaviti da su podrazumevana podešavanja automatski najbolja za zaštitu privatnosti.
Različiti AI servisi imaju različite politike kada je reč o čuvanju razgovora, korišćenju podataka i memoriji. Zbog toga vredi otvoriti podešavanja koja se odnose na privatnost, podatke, istoriju razgovora i memoriju.
Posebno obratite pažnju na funkcije koje omogućavaju AI-ju da pamti određene informacije između razgovora.
Brisanje jednog razgovora i brisanje sačuvane memorije nisu nužno ista stvar.
3. Poslovni dokumenti mogu biti posebno rizični
AI može za nekoliko sekundi da sažme ugovor, analizira tabelu ili obradi finansijski izveštaj. Ali pre nego što to uradite, trebalo bi da proverite da li uopšte imate pravo da taj dokument pošaljete eksternom servisu.
Ako kompanija nema jasno definisana pravila za korišćenje AI-ja, nemojte pretpostavljati da je slanje internih podataka dozvoljeno.
Za osetljive poslovne informacije postoje poslovna AI rešenja sa dodatnim kontrolama nad podacima, uključujući različite politike zadržavanja podataka i mogućnosti upravljanja pristupom.
4. Reč "privatno" nije dovoljna garancija
Važno je razlikovati marketinško obećanje o privatnosti od konkretnih tehničkih i organizacionih mera zaštite.
Način obrade podataka zavisi od infrastrukture servisa, pravila čuvanja, enkripcije i drugih bezbednosnih mehanizama.
Neki sistemi koriste dodatne tehnologije, uključujući kriptografske metode i Trusted Execution Environments, kako bi ograničili pristup sadržaju čak i pružaocu usluge.
Za većinu korisnika, međutim, najjednostavnija zaštita ostaje ista, ne slati AI-ju informacije koje mu nisu potrebne.
Foto: Shutterstock
5. Pazite šta fotografišete i šaljete
AI ne obrađuje samo tekst. Danas može analizirati fotografije, skenirane dokumente, audio i video sadržaj.
Problem je što jedna fotografija može sadržati mnogo više informacija nego što ste nameravali da podelite.
Na slici dokumenta mogu se nalaziti ime i prezime, adresa, broj dokumenta, potpis, datum rođenja ili drugi identifikacioni podaci.
Pre nego što pošaljete fotografiju, zapitajte se, Da li AI-ju zaista treba cela slika?
Ako ne treba, isecite nepotrebne delove ili prekrijte podatke koji mogu otkriti identitet osobe.
6. Za posebno osetljive podatke razmotrite lokalni AI
Postoje AI modeli koji mogu da rade direktno na vašem računaru, bez slanja celog sadržaja na udaljeni server.
Kao primeri ovakvog pristupa često se navode lokalni AI alati poput Ollame, dok Apple koristi drugačiji model zaštite kroz svoj Private Cloud Compute.
Lokalna obrada može pružiti veću kontrolu nad podacima, ali ima i ograničenja. Može zahtevati snažniji računar, tehničko podešavanje i ponekad nudi slabije performanse u odnosu na najveće cloud modele.
Privatnost zato često podrazumeva kompromis između praktičnosti, performansi i nivoa kontrole.
7. Chatbot nije digitalni sef
AI chatbot ne treba posmatrati kao mesto na koje možete bez razmišljanja odložiti sve svoje lične i poverljive informacije.
✔️Ako želite da napiše poslovni mejl, verovatno mu nisu potrebni stvarni brojevi telefona i adrese.
✔️Ako treba da analizira ugovor, imena i identifikacione podatke možete zameniti generičkim oznakama.
✔️Ako obrađuje tabelu, stvarna imena klijenata mogu biti zamenjena šiframa.
✔️Ako pomaže oko biografije, nije neophodno da dobije svaki podatak o vašem privatnom životu.
✔️Što manje nepotrebnih podataka podelite, manje ih potencijalno može biti izloženo.
✔️Pre nego što kliknete "Pošalji" i unesete osetljivu informaciju u AI chatbot postavite sebi tri pitanja
Da li mu je ovaj podatak zaista potreban?
Da li bih imao problem da ovu informaciju vidi treća strana?
Mogu li isti zadatak da završim bez stvarnih ličnih podataka?
Ako možete da rešite problem bez unošenja osetljivih informacija, to je uglavnom jednostavniji način da smanjite rizik.
Veštačka inteligencija će biti sve prisutnija u svakodnevnom životu, ali zaštita privatnosti neće zavisiti samo od toga koji alat koristite. Jednako je važno koliko informacija odlučite da mu poverite.
Kineska tehnološka kompanija Alibaba najavila je danas novi model veštačke inteligencije sa pet do 10 biliona parametara, kao i snažniji čip Dženvu, što je podstaklo rast njenih akcija za 5,1 odsto na berzi u Hongkongu.
Sve veća potrošnja električne energije data centara namenjenih veštačkoj inteligenciji (AI) izaziva zabrinutost investitora i lokalnih zajednica, ali pojedini stručnjaci iz finansijskog sektora upozoravaju da njihov uticaj na globalne emisije ne bi trebalo preuveličavati niti dozvoliti da zaseni mnogo veće izvore emisija, prenosi Blumberg.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ilija Srdanović, prvi na takozvanoj 'studentskoj listi' i kandidat blokadera za premijera Srbije, i dalje odbija televizijski duel i svaki dijalog sa predsednikom Vučićem, ali zato "Sprdanović" pokušava da sprdnjom ispadne duhovit!
Lider SNS-a, Miloš Vučević, oglasio se na svom Iks nalogu i brutalno odgovorio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, koji je iskoristio govornicu Generalne skupštine UN u Njujorku za sramne napade na Srbiju!
Nakon što su šokirali i zgrozili čitav narod objavljivanjem jezivog spota u kojem otvoreno prete silovanjem predsedniku Srbije, ali i svim ženama u našoj zemlji, uličarski monstrumi otišli su korak dalje u svojoj izopačenosti.
Na društvenoj mreži Iks izbio je nezapamćen rat i opšti potop među dojučerašnjim blokaderskim saveznicima, a glavna meta brutalnih napada postao je bivši poverenik Rodoljub Šabić.
Željko Bodrožić, predsednik ozloglašenog Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) - organizacije koja se bavi prljavom politikom a ne pravima novinara, ne može da sakrije bes zbog izbora Stevice Smederevca za prvog čoveka Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Došlo je do verbalnog sukoba između Mensura Ajdarpašića i Nikole Lakića, a Crveni tim sve više zamera svom protivniku iz Plavog tima, njegovo ponašanje.
Pomoć države od 6.000 dinara isplaćena je tokom jučerašnjeg dana svim korisnicima koji su u Akcionarskom fondu, a od danas kreće isplata onima koji su za novac morali da se prijave.
U Višem javnom tužilaštvu u Smederevu je saslušan M.S. (27) iz Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je izazvao tešku saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao bračni par iz Subotice.
Osnovno javno tužilaštvo u Pančevu podnelo je Osnovnom sudu u tom gradu pritvorsku optužnicu protiv M. P. (51) iz Starčeva, zbog sumnje da je izvršio četiri krivična dela nasilje u porodici.
Mevlid Jašarević, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, izlazi na slobodu 27. oktobra nakon što je u potpunosti odslužio zatvorsku kaznu, ali će do okončanja novog postupka pred Sudom BiH imati obavezu redovnog javljanja policiji.
Prva banka Crne Gore tužila je državu i traži ukupno šest miliona evra odštete zbog policijske akcije u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici 27. februara ove godine, tvrdeći da su joj službenici Uprave policije bez pravnog osnova blokirali filijalu, onemogućili rad, uznemirili zaposlene i klijente i teško narušili poslovni ugled.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ekstremne temperature koje donosi sadašnji „super El Ninjo“ mogle bi u narednih šest meseci da izazovu oko 451.000 dodatnih smrti širom sveta, pokazuje nova procena Klimatske laboratorije za uticaje.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Glumac i reditelj Arno Deni, koji je nakon ugradnje implantata za kilu ostao teško onesposobljen, podvrgnut je eutanaziji u Belgiji u utorak, u 43. godini.
Svetska javnost i dalje sa nevericom čita vesti o iznenadnoj smrti Preslija Gerbera, sina legendarne manekenke Sindi Kraford, koji je 20. septembra preminuo u luksuznom centru za rehabilitaciju u Los Anđelesu.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Pevačica Jelena Karleuša zaplesala je sa koleginicom Zoricom Brunclik na snimanju "Pinkovih zvezde", a njihov snimak masovno je krenuo da se širi društvenim mrežama.
Pevačica Marija Šerifović iznenadila je pratioce na društvenoj mreži Instagram nesvakidašnjom i emotivnom objavom u kojoj je podelila svoja razmišljanja o ljubavi i spajanju srodnih duša.
Damir Radoičić, poznatiji kao Dača Dak, otkrio je da nije bilo problema nakon što je pesma "Pedro" napravljena, iako je bila parodija jednog Madoninog hita.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.