U svetu gde se brak tradicionalno shvata kao zemaljska zajednica dvoje živih bića, francuski zakon nudi izuzeta, dozvoljava posthumno venčanje, omogućavajući živoj osobi da se legalno venča sa svojim preminulim partnerom.
Iako zvuči kao scena iz romana magijskog realizma, ovo je stvarna zakonska mogućnost, doduše pod veoma strogim uslovima.
Kada se stvarnost susreće sa tragedijom i zakonom
Foto: Shutterstock
Ideja posthumnog venčanja nije moderna invencija. Njen koren seže u tragične događaje. Najpoznatiji slučaj koji je doveo do formalizacije ovog zakona desio se 1959. godine.
Nakon pucanja brane Malpaset u Frežusu, u kojoj je poginulo više od 400 ljudi, među žrtvama je bio i čovek koji je planirao venčanje.
Njegova trudna verenica zatražila je od tadašnjeg predsednika Šarla de Gola dozvolu da se posthumno uda za svog preminulog partnera, kako bi njihovo dete imalo očevo prezime i status legitimiteta.
De Gol je odobrio, a to je kasnije rezultiralo donošenjem člana 171 francuskog Građanskog zakonika, koji reguliše ovu specifičnu situaciju.
Foto: Shutterstock
Osnovni preduslov za ovakav brak je da se može nedvosmisleno dokazati namera za venčanjem koja je postojala pre smrti jednog od partnera.
To znači da su morali biti preduzeti konkretni koraci ka braku, poput zakazivanja datuma venčanja, podnošenja dokumenata, pa čak i kupovine venčanice ili odela.
Dakle, nije dovoljno da su par bili "samo" u vezi, morala je postojati čvrsta i dokaziva namera da se stupe u brak.
Ovakvi običaji postoje i u istočnoj Srbiji, setimo se samo serije "Crna svadba", koja je rađena baš po toj tematici.
Predsednička milost
Foto: Shutterstock
Sam proces je izuzetno rigorozan i retko se sprovodi. Ne radi se o uobičajenoj proceduri pred matičarem.
Zahtev za posthumno venčanje podnosi se direktno predsedniku Republike Francuske. On, ili njegova služba, procenjuje svaki slučaj pojedinačno, uzimajući u obzir sve dokaze o postojanju namere za brakom.
Ovo naglašava izuzetan karakter ovog zakona - to nije pravo koje se lako ostvaruje, već pre akt milosti i razumevanja za specifičnu, bolnu situaciju.
Jedan od emotivno najsnažnijih i medijski propraćenih slučajeva posthumne ženidbe dogodio se 2009. godine.
Magali Jaškjevič dobila je dozvolu da se uda za svog verenika Džonatana Džordža, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći samo nekoliko dana pre njihovog planiranog venčanja.
Njihov slučaj je postao simbol tuge, ali i nade i snage ljubavi koja prevazilazi čak i smrt.
Zašto posthumo?
Foto: Shuterstock
Postavlja se pitanje, zašto bi neko želeo da se venča sa preminulim partnerom?
Razlozi su duboko lični i često prožeti emocijama, ali imaju i praktične aspekte:
Emocionalno zatvaranje i simbolika: Za mnoge, to je način da se ostvari poslednja želja ili da se simbolično završi životna priča sa voljenom osobom. To je priznanje ljubavi i posvećenosti koja nije prekinuta smrću;
Pravni i socijalni status: Iako posthumna ženidba ne uključuje imovinska prava nasleđivanja (jer se brak smatra zaključenim u trenutku smrti, a tada preminuli partner više nema imovinu u pravnom smislu), ona može imati značajne implikacije na socijalni status, kao što je mogućnost udovičkih penzija ili priznanje deteta rođenog iz te veze kao legitimnog. Dete rođeno nakon posthumne ženidbe biće legalno priznato kao dete preminulog oca, sa svim pravima koja iz toga proističu;
Legitimizacija potomstva: Kao što je bio slučaj sa genezom zakona, obezbeđivanje legitimiteta detetu koje bi se rodilo nakon smrti jednog roditelja često je ključni motiv.
Granice ljubavi i zakona
Posthumno venčanje je, dakle, retka i izuzetna pravna pojava koja govori mnogo o kompleksnosti ljudskih odnosa i sposobnosti zakona da se prilagodi izvanrednim okolnostima.
Ona nije samo pravna formalnost; ona je priznanje da ljubav, u svojoj najčišćoj formi, može premostiti najveću prepreku, samu smrt.
Francuska, kroz ovaj jedinstveni zakon, nudi utehu i priznanje onima čije su životne priče tragično prekinute, ali čija ljubav ostaje živa.
Odmah nakon svadbe, Loren Sančez je donela odluku koja je iznenadila sve, promenila je prezime i obrisala sve stare objave na društvenim mrežama, počevši simbolično novo poglavlje života uz milijardera Džefa Bezosa.
Na jednoj svadbi u SAD, mlada po imenu Natali, medicinska sestra i majka troje dece, postala je hit na internetu nakon što je svojim provokativnim plesom u krilu iznenadila muža i svatove.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Policija u Nišu, u kontroli tokom vikenda, isključila je iz saobraćaja 41 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i dvojicu pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Javni tužioci Višeg javnog tužilaštva u Beogradu koji su postupali u predmetu tzv. “zvučni top” u odgovoru na izvešaj Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva ocenili su da je Komisija donela pristrasan i pravno neutemeljen zaključak o njihovom radu na tom predmetu jer je paušalno navela i izvukla iz konteksta samo pojedine činjenične segmente iz službene beleške, koje je formulisala u cilju da se kroz izveštaj stekne utisak da se radi o nezakonitoj i pristrasnoj odluci ovog tužilaštva, kako je to Komisija i sama zaključila.
Nemačka automobilska industrija suočava se sa ozbiljnom krizom. Sindikat Industrigeverkšaft metal (IG Metal) poručuje da neće prihvatiti gašenje fabrika i najavljuje odlučan otpor poslodavcima.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevač Nikola Rokvić posetio je muzej pokojnog pevača Tošeta Proeskog i upoznao njegovu porodicu, a sve emotivne utiske i trenutke podelio je na svom Instagram profilu.
Pop diva Jelena Karleuša najavila je na društvenoj mreži "Iks" da publiku uskoro očekuju nove pesme, čime je jasno stavila do znanja da ne planira da uspori kada je muzika u pitanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.