U svetu gde se brak tradicionalno shvata kao zemaljska zajednica dvoje živih bića, francuski zakon nudi izuzeta, dozvoljava posthumno venčanje, omogućavajući živoj osobi da se legalno venča sa svojim preminulim partnerom.
Iako zvuči kao scena iz romana magijskog realizma, ovo je stvarna zakonska mogućnost, doduše pod veoma strogim uslovima.
Kada se stvarnost susreće sa tragedijom i zakonom
Foto: Shutterstock
Ideja posthumnog venčanja nije moderna invencija. Njen koren seže u tragične događaje. Najpoznatiji slučaj koji je doveo do formalizacije ovog zakona desio se 1959. godine.
Nakon pucanja brane Malpaset u Frežusu, u kojoj je poginulo više od 400 ljudi, među žrtvama je bio i čovek koji je planirao venčanje.
Njegova trudna verenica zatražila je od tadašnjeg predsednika Šarla de Gola dozvolu da se posthumno uda za svog preminulog partnera, kako bi njihovo dete imalo očevo prezime i status legitimiteta.
De Gol je odobrio, a to je kasnije rezultiralo donošenjem člana 171 francuskog Građanskog zakonika, koji reguliše ovu specifičnu situaciju.
Foto: Shutterstock
Osnovni preduslov za ovakav brak je da se može nedvosmisleno dokazati namera za venčanjem koja je postojala pre smrti jednog od partnera.
To znači da su morali biti preduzeti konkretni koraci ka braku, poput zakazivanja datuma venčanja, podnošenja dokumenata, pa čak i kupovine venčanice ili odela.
Dakle, nije dovoljno da su par bili "samo" u vezi, morala je postojati čvrsta i dokaziva namera da se stupe u brak.
Ovakvi običaji postoje i u istočnoj Srbiji, setimo se samo serije "Crna svadba", koja je rađena baš po toj tematici.
Predsednička milost
Foto: Shutterstock
Sam proces je izuzetno rigorozan i retko se sprovodi. Ne radi se o uobičajenoj proceduri pred matičarem.
Zahtev za posthumno venčanje podnosi se direktno predsedniku Republike Francuske. On, ili njegova služba, procenjuje svaki slučaj pojedinačno, uzimajući u obzir sve dokaze o postojanju namere za brakom.
Ovo naglašava izuzetan karakter ovog zakona - to nije pravo koje se lako ostvaruje, već pre akt milosti i razumevanja za specifičnu, bolnu situaciju.
Jedan od emotivno najsnažnijih i medijski propraćenih slučajeva posthumne ženidbe dogodio se 2009. godine.
Magali Jaškjevič dobila je dozvolu da se uda za svog verenika Džonatana Džordža, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći samo nekoliko dana pre njihovog planiranog venčanja.
Njihov slučaj je postao simbol tuge, ali i nade i snage ljubavi koja prevazilazi čak i smrt.
Zašto posthumo?
Foto: Shuterstock
Postavlja se pitanje, zašto bi neko želeo da se venča sa preminulim partnerom?
Razlozi su duboko lični i često prožeti emocijama, ali imaju i praktične aspekte:
Emocionalno zatvaranje i simbolika: Za mnoge, to je način da se ostvari poslednja želja ili da se simbolično završi životna priča sa voljenom osobom. To je priznanje ljubavi i posvećenosti koja nije prekinuta smrću;
Pravni i socijalni status: Iako posthumna ženidba ne uključuje imovinska prava nasleđivanja (jer se brak smatra zaključenim u trenutku smrti, a tada preminuli partner više nema imovinu u pravnom smislu), ona može imati značajne implikacije na socijalni status, kao što je mogućnost udovičkih penzija ili priznanje deteta rođenog iz te veze kao legitimnog. Dete rođeno nakon posthumne ženidbe biće legalno priznato kao dete preminulog oca, sa svim pravima koja iz toga proističu;
Legitimizacija potomstva: Kao što je bio slučaj sa genezom zakona, obezbeđivanje legitimiteta detetu koje bi se rodilo nakon smrti jednog roditelja često je ključni motiv.
Granice ljubavi i zakona
Posthumno venčanje je, dakle, retka i izuzetna pravna pojava koja govori mnogo o kompleksnosti ljudskih odnosa i sposobnosti zakona da se prilagodi izvanrednim okolnostima.
Ona nije samo pravna formalnost; ona je priznanje da ljubav, u svojoj najčišćoj formi, može premostiti najveću prepreku, samu smrt.
Francuska, kroz ovaj jedinstveni zakon, nudi utehu i priznanje onima čije su životne priče tragično prekinute, ali čija ljubav ostaje živa.
Odmah nakon svadbe, Loren Sančez je donela odluku koja je iznenadila sve, promenila je prezime i obrisala sve stare objave na društvenim mrežama, počevši simbolično novo poglavlje života uz milijardera Džefa Bezosa.
Na jednoj svadbi u SAD, mlada po imenu Natali, medicinska sestra i majka troje dece, postala je hit na internetu nakon što je svojim provokativnim plesom u krilu iznenadila muža i svatove.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dva snažna zemljotresa pogodila su Venecuelu u razmaku od samo 39 sekundi, a drugi potres, magnitude 7,5, jedan je od najjačih koji su pogodili ovu južnoameričku zemlju u poslednjih sto godina.
Veliki vidovdanski skup Srpske napredne stranke "Srbija, jedna porodica", koji će okupiti građane iz svih delova naše zemlje, biće održan u subotu, ispred Doma Narodne skupštine u Beogradu.
Prema navodima iz zapisnika sa sastanka blokadera RJOP održanog u junu 2026. godine, među organizatorima i aktivistima vladaju ozbiljne podele i međusobni sukobi.
Postoje politički događaji čiji se značaj ne može meriti brojem okupljenih ljudi ili dužinom trajanja protesta. Njihova prava vrednost postaje vidljiva tek kada prođe prvi talas emocija i kada se ukloni sloj propagande sa dnevne politike. Tek tada ostaje jedino važno pitanje – da li je događaj promenio političku dinamiku.
Predsednik SNS Miloš Vučević, zajedno sa predsednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić i ministrom finansija Sinšom Malim pozvao je građane Srbije da dođu na skup podrške Aleksandru Vučiću 27. juna u Beogradu.
Dečak (13) iz Sarajeva, kome je pre tri nedelje u Beogradu ugrađeno totalno veštačko srce, uspešno se oporavlja nakon jednog od najsloženijih zahvata u dečjoj kardiohirurgiji.
Narednih deset dana temperature će ići do 40 stepeni, što predstavlja veoma opasnu pojavu po zdravlje ljudi. Lekari savetuju izbegavanje boravka na suncu u najtoplijem delu dana, dovoljan unos tečnosti i laganu ishranu.
Pomoćnik direktora Republičkog geodetskog zavoda Darko Vučetić jednoglasno je izabran glasovima predstavnika evropskih država za ko-predsedavajućeg Komiteta Ujedinjenih nacija za upravljanje geoprostornim informacijama za Evropu (UN-GGIM: Europe), najvišeg regionalnog tela Ujedinjenih nacija u oblasti geoprostornih informacija, katastra i geodezije.
Popularne plaže u Grčkoj već danima su tema među turistima, jer se na nekim lokacijama boravak na plaži naplaćuje i do čak 500 evra dnevno - što je, verovali ili ne, cifra koja je iznenadila mnoge posetioce.
U Francuskoj je došlo do naglog rasta prodaje proizvoda za zaštitu od sunca, sladoleda, klima-uređaja i ventilatora, zbog toplotnog talasa koji je zahvatio tu zemlju.
U Crnoj Gori u toku je hapšenje više osoba osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, a među uhapšenima je i pripadnik Uprave policije Crne Gore.
Beogradska policija i dalje traga za muškarcem koji je u ponedeljak u kafiću u Kumodražu likvidirao Darka Veskovića Priku (46), navodnog pripadnika "škaljarskog klana", a poznati forenzičar Časlav Ristić je analizirao snimak ubistva.
Očuh dečaka (13) koga je 22. juna u Kruševcu, kako se sumnja, pretukao otac drugog dečaka rekao je da bi napad trebalo da se kvalifikuje kao pokušaj ubistva. On je naveo da je dečak udaran isključivo po glavi i da je zadobio više hematoma.
Zemljotres jačine 5,6 Rihtera pogodio je danas okrug Mendosino na severu američke savezne države Kalifornije, saopštile su američke vlasti, navodeći da je prijavljeno više povređenih, ali da nema stradalih.
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodriges proglasila je obalsku državu La Gvaira zonom katastrofe, pošto je upravo taj deo zemlje najteže pogođen razornim zemljotresima magnitude 7,5 i 7,2 stepena.
Ministar kulture Nikola Selaković potpisao je juče ugovore za devet projekata ukupne vrednosti 32.686.000 dinara koje kroz Sektor za zaštitu kulturnog nasleđa i digitalizaciju.
Pevačica Emina Jahović godinama važi za jednu od najlepših žena na domaćoj javnoj sceni, a sada je otvoreno govorila o estetskim intervencijama i priznala da se zbog jedne odluke veoma brzo pokajala.
Davne 2006. godine publika je za pobednika prve sezone rijalitija "Veliki brat" izabrala Ivana Ljubu, tadašnjeg pijanistu iz Beograda, koji je svojim ponašanjem, obrazovanjem i kulturom osvojio simpatije gledalaca širom regiona.
Učesnica rijalitija "Elita", Anita Stanojlović, suočila se sa jednom od najstrožih kazni, nakon što je tokom lekarskog pregleda prekršila pravila produkcije i ostvarila nedozvoljen kontakt sa osobom iz spoljnog sveta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.