Naučnici navode da u potrazi za životom na Marsu ne treba ići dalje od „podmarsovlja“, područja koje trenutno istražuje rover „Perzervans“ uz pomoć helikoptera „Ingenuiti“
Da li vanzemaljski život postoji i da li je uspeo da preživi do današnjih dana još uvek je goruća tema, a sada se čini da uobičajenu percepciju vanzemaljskih vrsta na zemlji ili u svemiru treba ostaviti po strani.
Najnovija studija na tu temu objavljena je u časopisu „Džurnal of astrobajolodži“.
Ispitivan je hemijski sastav meteorita Marsa koji su se odvojili sa površine Crvene planete i završili na Zemlji, i zaključak je da su ti fragmenti po svom sastavu slični stenama na Zemlji.
- Ne znamo da li je život ikad započeo ispod površine Marsa, ali ako jeste, mislimo da tamo ima dovoljno energije da se održi do danas - rekao je istraživač Džesi Tarnas iz NASA laboratorije za mlazni pogon.
Naglasio je da svuda gde na Crvenoj planeti postoji podzemna voda, postoji i velika verovatnoća da ima dovoljno hemijske energije da se održi podzemni mikrobiološki život.
Što se tiče dubine planete Zemlje, naučnici su poslednjih godina otkrili da je ona dom ogromnoj populaciji jedinstvenih podzemnih bića.
Foto: Pixabay
Da li vanzemaljci žive u „podmarsovlju“?
Zbog ozbiljnog nedostatka sunčeve svetlosti, vrsta preživljava zahvaljujući hemijskom procesu poznatom kao radioliza, koji se dešava kada hemijske reakcije daju nusproizvode radioaktivnih elemenata unutar stene, dok dolaze u kontakt sa vodom u porama stena. Isto tako je na Marsu: utvrđeno je da marsovski meteoriti imaju istu kolekciju elemenata potrebnih za radiolizu, dok su takođe lako propusni za vodu.
Ovo je bilo posebno tipično za meteorite nastale od stena starih više od 3,6 milijardi godina, za koje se činilo da imaju najveći potencijal za život.
Za razliku od Zemlje, Mars nema tektonski sistem ploča koji bi povremeno pretumbao stene, ta se drevni tereni uglavnom drže nepomično, pa su pogodni za savremene analize.
Istraživači kažu da bi novi zaključci mogli da postave temelje za naknadne studije o znakovima života u podzemlju Marsa.
Na primer, prethodna istraživanja već su došla do dokaza o postojanju aktivnog sistemu podzemnih voda na Marsu u prošlosti, što je navelo naučnike da veruju da bi podzemne vode mogle postojati i danas. Nedavna studija, na primer, tvrdila je da postoji podzemno jezero skriveno u dubini južne ledene kape Crvene planete. Sada su nove informacije povezale postojanje podzemnih voda sa energijom koja bi mogla da održi život.
Tarnas i njegove kolege rekli su da, iako postoje određene tehničke poteškoće u istraživanju podzemlja, one nisu toliko kritične kao što se na prvi pogled čini.
Za operaciju bušenja ne bi bila potrebna „naftna platforma veličine Teksasa“, dok bi nedavni napredak malih sondi mogao ubrzo učiniti marsovske dubine dostupnim za dalje studije.
Naučnici su utvrdili da 5.200 tona vanzemaljskih čestica prašine, koja potiče od kometa ili asteroida, svake godine stigne na Zemlju i čine glavni izvor vanzemaljske materije na Zemlji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici su utvrdili da 5.200 tona vanzemaljskih čestica prašine, koja potiče od kometa ili asteroida, svake godine stigne na Zemlju i čine glavni izvor vanzemaljske materije na Zemlji
Kazahstan i Kina potpisali su više od 70 komercijalnih dokumenata vrednih preko 15 milijardi dolara, čime Peking dodatno učvršćuje položaj u zemlji koju je Rusija vekovima smatrala prostorom svojih posebnih ekonomskih i političkih interesa.
Odmetnuti socijalista Branko Ružić, drugi čovek Socijalističke partije Srbije koja je deo vladajuće koalicije, nastavlja da vodi i sprovodi blokadersku politiku.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaje se danas s predsednikom Vlade Češke Republike Andrejem Babišem, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti.
Nakon vesti o samoubistvu policajca, javnost u Srbiji ostala je u šoku, a društvene mreže preplavljene su reakcijama i komentarima građana koji direktno optužuju pokret "Kreni-Promeni" i njegovog lidera Sava Manojlovića za targetiranje i lažne optužbe koje su prethodile ovoj tragediji.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević raskrinkao je u programu uživo tokom Kolegijuma naše televizije Sava Manojlovića, opozicionara iz pokreta Kreni-promeni, jednog od vodećih blokadera koji je na sraman način udario na sada pokojnog policajca iz Priboja, Vasilija Lalovića.
Samoproglašena politička “elita” koju predvodi blokaderski "papa" Vladan Đokić, a koja se lažno reklamira kao skup „mladih i nezavisnih akademaca“, u praksi pati od ozbiljnog nedostatka - i mladih, a i novih lica. To najbolje dokazuje prisustvo Predraga Voštinića, koji u ovom političkom eksperimentu zauzima 47. poziciju koalicije poznate i kao "blokaderska lista".
Ideolog blokadera Aleksandar Olenik, gostovao je na tajkunskoj N1, što je iskoristio za nove pretnje upućene ljudima koji su ogolili bokadersku laž o zvučnom topu.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Naftne kompanije, koje su podnele zahtev za korišćenje operativnih rezervi evro dizela u cilju obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta, dobile su dozvolu Ministarstvo rudarstva i energetike.
Jedina vest koja je tog 23. jula 1954 krasila naslovnu stranicu Večernjih Novosti bila je ona da je car Etiopije, jedne od najsiromašnijih afričkih zemalja, svoj rođendan proslavio – u Beogradu.
Policajci iz Kneževa i pripadnici Žandarmerije MUP-a Republike Srpske uhapsili su četiri osobe, jednog meštanina i trojicu državljana Srbije, nakon što je prijava za pretnje oružjem razotkrila veliku ilegalnu plantažu marihuane i čitav arsenal oružja.
Opštinsko krivično državno tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv MMA borca N. P. (23), koji se tereti da je sa još jednom, za sada nepoznatom osobom, brutalno napao muškarca i ženu ispred poznatog zagrebačkog kluba "Medika".
Ursula fon der Lajen najavila je plan od 800 milijardi evra za odbranu, dok Putin, prema italijanskoj analizi, smatra da Moskva nema razloga za odgovor.
Preminuo je čuveni britansko-australijski glumac i pevač Majk Preston (93), najpoznatiji po ulozi u filmu "Pobesneli Maks 2" koji je bio veoma popularan u Srbiji.
Pevačica Edita Aradinović juče je donela na svet ćerku Zoju, a sada su joj na prinovi čestitale i sestre Luna i Nina Đogani, uputivši joj emotivne reči.
Pevačica Didi Janković je nedavno otkrila detalje problema sa zdravljem, a sada je na svoj 38. rođendan poželela da bude zdrava i što pre se vrati muzici!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.