Naučnici navode da u potrazi za životom na Marsu ne treba ići dalje od „podmarsovlja“, područja koje trenutno istražuje rover „Perzervans“ uz pomoć helikoptera „Ingenuiti“
Da li vanzemaljski život postoji i da li je uspeo da preživi do današnjih dana još uvek je goruća tema, a sada se čini da uobičajenu percepciju vanzemaljskih vrsta na zemlji ili u svemiru treba ostaviti po strani.
Najnovija studija na tu temu objavljena je u časopisu „Džurnal of astrobajolodži“.
Ispitivan je hemijski sastav meteorita Marsa koji su se odvojili sa površine Crvene planete i završili na Zemlji, i zaključak je da su ti fragmenti po svom sastavu slični stenama na Zemlji.
- Ne znamo da li je život ikad započeo ispod površine Marsa, ali ako jeste, mislimo da tamo ima dovoljno energije da se održi do danas - rekao je istraživač Džesi Tarnas iz NASA laboratorije za mlazni pogon.
Naglasio je da svuda gde na Crvenoj planeti postoji podzemna voda, postoji i velika verovatnoća da ima dovoljno hemijske energije da se održi podzemni mikrobiološki život.
Što se tiče dubine planete Zemlje, naučnici su poslednjih godina otkrili da je ona dom ogromnoj populaciji jedinstvenih podzemnih bića.
Foto: Pixabay
Da li vanzemaljci žive u „podmarsovlju“?
Zbog ozbiljnog nedostatka sunčeve svetlosti, vrsta preživljava zahvaljujući hemijskom procesu poznatom kao radioliza, koji se dešava kada hemijske reakcije daju nusproizvode radioaktivnih elemenata unutar stene, dok dolaze u kontakt sa vodom u porama stena. Isto tako je na Marsu: utvrđeno je da marsovski meteoriti imaju istu kolekciju elemenata potrebnih za radiolizu, dok su takođe lako propusni za vodu.
Ovo je bilo posebno tipično za meteorite nastale od stena starih više od 3,6 milijardi godina, za koje se činilo da imaju najveći potencijal za život.
Za razliku od Zemlje, Mars nema tektonski sistem ploča koji bi povremeno pretumbao stene, ta se drevni tereni uglavnom drže nepomično, pa su pogodni za savremene analize.
Istraživači kažu da bi novi zaključci mogli da postave temelje za naknadne studije o znakovima života u podzemlju Marsa.
Na primer, prethodna istraživanja već su došla do dokaza o postojanju aktivnog sistemu podzemnih voda na Marsu u prošlosti, što je navelo naučnike da veruju da bi podzemne vode mogle postojati i danas. Nedavna studija, na primer, tvrdila je da postoji podzemno jezero skriveno u dubini južne ledene kape Crvene planete. Sada su nove informacije povezale postojanje podzemnih voda sa energijom koja bi mogla da održi život.
Tarnas i njegove kolege rekli su da, iako postoje određene tehničke poteškoće u istraživanju podzemlja, one nisu toliko kritične kao što se na prvi pogled čini.
Za operaciju bušenja ne bi bila potrebna „naftna platforma veličine Teksasa“, dok bi nedavni napredak malih sondi mogao ubrzo učiniti marsovske dubine dostupnim za dalje studije.
Naučnici su utvrdili da 5.200 tona vanzemaljskih čestica prašine, koja potiče od kometa ili asteroida, svake godine stigne na Zemlju i čine glavni izvor vanzemaljske materije na Zemlji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici su utvrdili da 5.200 tona vanzemaljskih čestica prašine, koja potiče od kometa ili asteroida, svake godine stigne na Zemlju i čine glavni izvor vanzemaljske materije na Zemlji
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
Predstavnici ministarstva lažne države su bez najave došli u Opštinu Severna Mitrovica i tražili razgovor na temu oslikavanja murala sa likom patrijarha Pavla i njegovim citatom.
Na Velikoj plaži u Ulcinju došlo je do incidenta koji je uznemirio turiste, kada je, prema navodima očevidaca, svađa u moru eskalirala u fizički sukob između nekoliko žena i to sve zbog muškarca!
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Bojana Ćorilić, heroina koja je uspela da se oporavi nakon što je u nezapamćenom masakru u Žitištu izrešetana sa čak šest hitaca, danas živi život punim plućima i raduje se svakom novom danu.
Pripadnici policije u Surčinu ekspresno su rasvetlili sramotnu krađu dobrovoljnih priloga namenjenih deci sa posebnim potrebama i lisice na ruke stavili A. O. (27), osumnjičenom za ovo bezobzirno krivično delo.
Nema veće noćne more za istražitelje i porodice žrtava od trenutka kada forenzika do detalja rekonstruiše nezamisliv zločin, identifikuje ubicu, a dželat potom iskoristi svoje specifične veštine i prosto ispari sa lica zemlje. Bekstvo od pravde postaje psihološka igra u kojoj monstrumi koriste divljinu i savršeno planirane rute kako bi postali nevidljivi.
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Dejan Vuksanović (32), za kojim je srpska policija raspisala potragu zbog sumnje da je u februaru ove godine automobilom pokosio ženu na benzinskoj pumpi u Beogradu i pobegao, lociran je i priveden danas u Herceg Novom.
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Na jednom TikTok profilu pojavile su se fotografije poznatih ličnosti koje su posetile Hilandar, a posebnu pažnju privukla je objava sa pevačem Milanom Stankovićem.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.