Cveće poznato kao Dan i noć često krasi mnoge vrtove. U narodu nailazimo na različite nazive: dan i noć, maćuhice, maćehe, maćuhe, poljske ljubičice, livadske ljubičice, ljubice, gospin cvet, gospina ljubica, udovica, udovičica
Odlikuju se izuzetnom različitošću veličina i boja cvetova. Biljka dan i noć pripada porodici ljubičica i ima mnogo podvrsta i formi.
U prirodi najčešće srećemo dve podvrste: Viola tricolor subsp. arvensis s manjim, beložutim cvetovima, te Viola tricolor subsp. vulgaris s većim ljubičastim cvetovima.
U našim baštama čest ukras je Viola tricolor subsp. hortetnsis (Viola × wittrockiana) s raznobojnim cvetovima i koja se ne bere za primenu u lečenju već služi za ukras naših vrtova, parkova i balkona.
Mogu da budu jednogodišnje, dvogodišnje ili kratkotrajne višegodišnje biljke u zavisnosti od vrste i vremena sadnje.
To su male biljke, visine 10-30 cm, s razgranatim stabljikama. Njihova stabljika je šuplja, a listovi jajasti i po ivicama reckavi. Iz pazušaca listova pojavljuju se cvetovi na dugim peteljkama. Cvetaju u periodu maj - septembar, ali pošto su veoma otporne na niske temperature, njihovi cvetovi se najranije pojavljuju u našim vrtovima i ostaju do kasne zime.
A post shared by Lilian F. Schultz (@lfschultz80) on Oct 19, 2020 at 6:25am PDT
Seme je veoma sitno, a težina 1.000 semenki je 0,5 g. Sklone su međusobnom ukrštanju i otuda i njihova velika raznolikost.
Dan i noć nije zahtevna biljka. Odlično uspeva i u polusenci. Ove biljke su veoma otporne na hladnoću i niske temperature. Odgovaraju joj rastresita i ocedita zemljišta. Ne pogoduju joj prevlažna zemljišta zbog položenih stabljika.
Razmnožavanje biljke dan i noć
Mogu da se razmnožavaju semenom ili reznicama. Najlakše se razmnožavaju semenom. Za kasno-jesenju i zimsku sadnju setva se obavlja krajem avgusta. Nakon setve, seme se pokrije tankim slojem peska i folijom koja održava vlažnost površinskog sloja. Folija se skida kada dan i noć počne da niče. Period nicanja traje 6-14 dana u zavisnosti od temperature.
Optimalna temperatura nicanja je 15-20ºC. Ukoliko je temperatura viša od 25ºC i suv površinski sloj biljka neće niknuti.
Dan i noć se presađuje kada biljke imaju 3 listića u pojedinačne saksijice i nastavlja se sa negom. Već u plasteniku, nakon 3 sedmice, biljke treba pincirati (prikratiti) da bi se dobio razgranat grm koji će dati više grančica i cvetova.
Nakon 4-6 nedelja maćuhice mogu da budu posađene na stalno mesto.
Setva može da bude obavljena i u vrtu do sredine maja. Kao i u plasteniku tek posejane semenke treba zaliti i prekriti crnom folijom do nicanja. Na 1 m malog jarčića u zemljištu moguće je posejati 50 do 60 semenki. Sva briga je ista. Mlade biljke se mogu prorediti ili rasaditi.
Razmnožavanje reznicama omogućava očuvanje čistote forme i boje cvetova. Reznice se uzimaju tokom maja i jula. One treba da imaju 3 čvora i sade se na dubinu od 5 mm. Prilikom sadnje treba zbiti listove uz stabljiku.
Na taj način na 1 m² može da bude posađeno 400 reznica.
A post shared by Andrea Lobüscher (@beautiful.world_my.impressions) on Oct 20, 2020 at 10:20pm PDT
Svakodnevno je potrebno reznice vlažiti. Najbolje ih je prekriti vlažnim novinskim papirom koji će održavati vlažnost koja je izuzetno važna tokom prve 3-4 sedmice.
Biljke od reznica uzetih tokom maja i početkom juna daju biljke koje će cvetati već krajem leta i tokom jeseni iste godine. Kasnije uzete reznice cvetaće naredne godine u proleće. Sa jedne biljke može da se uzme 10 reznica, a sa dobro razvijenog žbuna, tokom leta, može da se uzme i 30-40 reznica.
Kako saditi i šta podrazumeva nega?
Dan i noć se sadi na razmak 20-30 cm a potrebno ih je nakon sadnje dobro zaliti vodom sobne temperature i pri tome paziti da se ne zaliva lišće. Mogu da se sade tokom jeseni, rane zime i ranog proleća na dobro drenirano zemljište. Boljom su se pokazale jesenja i zimska sadnja nego prolećna, jer biljke razviju koren, budu jače i daju više cvetova.
A post shared by Heli? (@hevir_art) on Oct 15, 2020 at 11:56pm PDT
Ukoliko kupujete rasadu obratite pažnju na izgled biljke. Listovi treba da budu zdravi, zeleni, a biljka puna cvetnih pupoljaka.
Kada je reč o đubrenju ove biljke treba prihranjivati đubrivom koje je bogato fosforom i kalijumom. Tokom sušnog perioda treba nastaviti redovno zalivanje, dok se tokom perioda cvetanja moraju odstranjivati precvetali cvetovi i suve grančice. Ovo će doprineti produžetku cvetanja, dati krupnije cvetove i sačuvati lep oblik biljke. Starije biljke visokih varijeteta i formi možete skratiti i za 15 cm i na taj način produžiti period cvetanja. Naravno, poželjno je uklanjanje korova.
Majstori su cvetanja u hladnim danima. Ljubičaste, žute, narandžaste, za viole, popularno cveće dan i noć, samo je važno da imaju mnogo svetla i da se redovno prihranjuju
Majstori su cvetanja u hladnim danima. Ljubičaste, žute, narandžaste, za viole, popularno cveće dan i noć, samo je važno da imaju mnogo svetla i da se redovno prihranjuju
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Sonja Biserko, osvedočena antisrpkinja i ideolog blokadera, jedna od najglasnijih promoterki takozvane Studentske liste, već je otkrila u kom smeru će se kretati blokaderska politika sada kada su se dokopali fotelja.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Lukovska Banja, smeštena na obroncima Kopaonika, sve je privlačnija destinacija za odmor, zahvaljujući toplim termalnim vodama, prelepoj prirodi i povoljnom smeštaju, koji se može pronaći već od oko 20 evra po noćenju.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Milorad Ulemek Legija (58), bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO), osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog organizovanja atentata na premijera Zorana Đinđića i drugih političkih ubistava, pretvorio je svoju samicu u pravu spisateljsku kancelariju.
Istraga lista Fajnenšel tajms otkrila je detalje tajnih komunikacija koje su 2022. godine vodili jedan američki advokat i bankar, uz pomoć bivšeg nemačkog obaveštajca, kako bi se sprečila opasnost od ruske nuklearne eskalacije u Ukrajini.
U stanu u Sankt Peterburga u Rusiji pronađena su tela starije žene i deteta - telo deteta bilo je u frižideru. Policija traga za muškarcem, partnerom ćerke stradale žene, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo i pokušaj ubistva.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Komentari