Cveće poznato kao Dan i noć često krasi mnoge vrtove. U narodu nailazimo na različite nazive: dan i noć, maćuhice, maćehe, maćuhe, poljske ljubičice, livadske ljubičice, ljubice, gospin cvet, gospina ljubica, udovica, udovičica
Odlikuju se izuzetnom različitošću veličina i boja cvetova. Biljka dan i noć pripada porodici ljubičica i ima mnogo podvrsta i formi.
U prirodi najčešće srećemo dve podvrste: Viola tricolor subsp. arvensis s manjim, beložutim cvetovima, te Viola tricolor subsp. vulgaris s većim ljubičastim cvetovima.
U našim baštama čest ukras je Viola tricolor subsp. hortetnsis (Viola × wittrockiana) s raznobojnim cvetovima i koja se ne bere za primenu u lečenju već služi za ukras naših vrtova, parkova i balkona.
Mogu da budu jednogodišnje, dvogodišnje ili kratkotrajne višegodišnje biljke u zavisnosti od vrste i vremena sadnje.
To su male biljke, visine 10-30 cm, s razgranatim stabljikama. Njihova stabljika je šuplja, a listovi jajasti i po ivicama reckavi. Iz pazušaca listova pojavljuju se cvetovi na dugim peteljkama. Cvetaju u periodu maj - septembar, ali pošto su veoma otporne na niske temperature, njihovi cvetovi se najranije pojavljuju u našim vrtovima i ostaju do kasne zime.
A post shared by Lilian F. Schultz (@lfschultz80) on Oct 19, 2020 at 6:25am PDT
Seme je veoma sitno, a težina 1.000 semenki je 0,5 g. Sklone su međusobnom ukrštanju i otuda i njihova velika raznolikost.
Dan i noć nije zahtevna biljka. Odlično uspeva i u polusenci. Ove biljke su veoma otporne na hladnoću i niske temperature. Odgovaraju joj rastresita i ocedita zemljišta. Ne pogoduju joj prevlažna zemljišta zbog položenih stabljika.
Razmnožavanje biljke dan i noć
Mogu da se razmnožavaju semenom ili reznicama. Najlakše se razmnožavaju semenom. Za kasno-jesenju i zimsku sadnju setva se obavlja krajem avgusta. Nakon setve, seme se pokrije tankim slojem peska i folijom koja održava vlažnost površinskog sloja. Folija se skida kada dan i noć počne da niče. Period nicanja traje 6-14 dana u zavisnosti od temperature.
Optimalna temperatura nicanja je 15-20ºC. Ukoliko je temperatura viša od 25ºC i suv površinski sloj biljka neće niknuti.
Dan i noć se presađuje kada biljke imaju 3 listića u pojedinačne saksijice i nastavlja se sa negom. Već u plasteniku, nakon 3 sedmice, biljke treba pincirati (prikratiti) da bi se dobio razgranat grm koji će dati više grančica i cvetova.
Nakon 4-6 nedelja maćuhice mogu da budu posađene na stalno mesto.
Setva može da bude obavljena i u vrtu do sredine maja. Kao i u plasteniku tek posejane semenke treba zaliti i prekriti crnom folijom do nicanja. Na 1 m malog jarčića u zemljištu moguće je posejati 50 do 60 semenki. Sva briga je ista. Mlade biljke se mogu prorediti ili rasaditi.
Razmnožavanje reznicama omogućava očuvanje čistote forme i boje cvetova. Reznice se uzimaju tokom maja i jula. One treba da imaju 3 čvora i sade se na dubinu od 5 mm. Prilikom sadnje treba zbiti listove uz stabljiku.
Na taj način na 1 m² može da bude posađeno 400 reznica.
A post shared by Andrea Lobüscher (@beautiful.world_my.impressions) on Oct 20, 2020 at 10:20pm PDT
Svakodnevno je potrebno reznice vlažiti. Najbolje ih je prekriti vlažnim novinskim papirom koji će održavati vlažnost koja je izuzetno važna tokom prve 3-4 sedmice.
Biljke od reznica uzetih tokom maja i početkom juna daju biljke koje će cvetati već krajem leta i tokom jeseni iste godine. Kasnije uzete reznice cvetaće naredne godine u proleće. Sa jedne biljke može da se uzme 10 reznica, a sa dobro razvijenog žbuna, tokom leta, može da se uzme i 30-40 reznica.
Kako saditi i šta podrazumeva nega?
Dan i noć se sadi na razmak 20-30 cm a potrebno ih je nakon sadnje dobro zaliti vodom sobne temperature i pri tome paziti da se ne zaliva lišće. Mogu da se sade tokom jeseni, rane zime i ranog proleća na dobro drenirano zemljište. Boljom su se pokazale jesenja i zimska sadnja nego prolećna, jer biljke razviju koren, budu jače i daju više cvetova.
A post shared by Heli? (@hevir_art) on Oct 15, 2020 at 11:56pm PDT
Ukoliko kupujete rasadu obratite pažnju na izgled biljke. Listovi treba da budu zdravi, zeleni, a biljka puna cvetnih pupoljaka.
Kada je reč o đubrenju ove biljke treba prihranjivati đubrivom koje je bogato fosforom i kalijumom. Tokom sušnog perioda treba nastaviti redovno zalivanje, dok se tokom perioda cvetanja moraju odstranjivati precvetali cvetovi i suve grančice. Ovo će doprineti produžetku cvetanja, dati krupnije cvetove i sačuvati lep oblik biljke. Starije biljke visokih varijeteta i formi možete skratiti i za 15 cm i na taj način produžiti period cvetanja. Naravno, poželjno je uklanjanje korova.
Majstori su cvetanja u hladnim danima. Ljubičaste, žute, narandžaste, za viole, popularno cveće dan i noć, samo je važno da imaju mnogo svetla i da se redovno prihranjuju
Mnogi je danas smatraju običnim cvetom iz dvorišta, ali kadifa krije iznenađujuću moć. Osim što ukrašava baštu, ova mirisna biljka može pomoći u zaštiti povrća od brojnih štetočina.
Tražite biljku koja će ulepšati balkon ili dvorište, a ne zahteva mnogo nege? Kadifica je poznata po tome što odlično podnosi sunce, sušu i visoke temperature.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Majstori su cvetanja u hladnim danima. Ljubičaste, žute, narandžaste, za viole, popularno cveće dan i noć, samo je važno da imaju mnogo svetla i da se redovno prihranjuju
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Najmanje 12 američkih saveznih država prijavilo je sajber napade na vodovodne sisteme za koje zvaničnici sumnjaju da su povezani sa hakerima koje podržava Iran, izjavili su danas izvori upoznati sa slučajem.
Ono što se dešava u redovima takozvanih „studentskih blokadera“ prevazilazi sve granice! U pokušaju da po svaku cenu uspostave kontrolu - potpisuju sramne ugovore kojima se ukida sloboda i uvodi strahovlada!
Aleksandar Jovanović Ćuta brutalno je otkrio licemerje opozicije i takozvanih „studentskih blokadera“, pa javno priznao da nemaju nikakav plan i da sada pljuju po onome što su sami govorili!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je tokom drugog Kolegijuma naše televizije na emotivan način komentarisao bolnu priču o stradanju dvanaestogodišnjeg mališana Siniše Dobrića u zločinačkoj akciji "Oluja", a potom se obratio blokaderu sa dna kace i ostrašćenom antisrbinu Milanu St. Protiću.
Svi antisrbi udruženi s blokadersko-tajkunskim medijima ostrvili su se ovih dana ponovo na predsednika naše zemlje Aleksandra Vučića i to jer je, verovali ili ne, bivšem načelniku Vojno-obaveštajne agencije (VBA) Momiru Stojanoviću stigao poziv za saslušanje od Javnog tužilaštva za ratne zločine u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija nastaviti da govori istinu o svojim žrtvama, uključujući i žrtve u hrvatskoj policijsko - vojnoj akciji "Oluja" i dodao da je Hrvatskoj problem to što ih Srbija ni za kakvu pomoć i podršku ne moli.
Veliki požari i snažno nevreme zahvatili su danas gotovo celu Srbiju, a trenutno je najkritičnije u Južnom Banatu gde je izgorelo više od 500 hektara šume u delu Deliblatske peščare, a onda i krenuli jaki pljuskovi sa grmljavinom.
Teroru takozvanog "otimača zlatnih lančića" u Novom Sadu, prema navodima objavljenim na društvenim mrežama, došao je kraj nakon akcije policije u kojoj je osumnjičeni uhapšen.
Američki predsednik Donald Tramp veruje da ga je ministar rata Pit Hegset obmanuo u vezi sa smanjenjem američkih zaliha oružja tokom rata protiv Irana, objavio je u sredu Vašington post, pozivajući se na izvore u američkoj administraciji.
Evropa se suočava sa ubrzanim starenjem stanovništva koje bi moglo ozbiljno da ugrozi dugoročni privredni rast i održivost penzionih sistema, pošto je medijalna starost stanovništva EU u 2025. dostigla 44,9 godina, što je za 2,1 godinu više nego 2015.
"Oprezni optimizam" koji je preovladao u ukrajinskoj vojsci početkom leta "uglavnom je nestao", piše Julijan Repke, vojni posmatrač nemačkog lista Bild i otvoreni simpatizer Ukrajine, nakon niza sastanaka sa ukrajinskim vojnim osobljem.
Najmanje 12 američkih saveznih država prijavilo je sajber napade na vodovodne sisteme za koje zvaničnici sumnjaju da su povezani sa hakerima koje podržava Iran, izjavili su danas izvori upoznati sa slučajem.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Melvida Durdžić, majka Asmina Durdžića, uključila se u program emisije "Narod pita" i sramno je oplela po starleti Maji Marinković, koja je u vezi s njenim sinom.
U novoj epizodi emisije "Demanti", Ana Radulović govorila je o brojnim temama, a dotakla se i osobe iz rijaliti sveta koja ju je, kako kaže, veoma razočarala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.