Kod više od polovine slučajeva pravovremeni pregledi očiju mogli da pomognu u lečenju i sprečavanju oštećenja ili potpunog gubitka vida...
U svetu od bolesti mrežnjače boluje, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, najmanje 2,2 milijarde ljudi, a procenjuje se da bi kod više od polovine slučajeva pravovremeni pregledi očiju mogli da pomognu u lečenju i sprečavanju oštećenja ili potpunog gubitka vida. Sve to se moglo nedavno čuti povodom obeležavanja Svetskog dana vida (11. oktobra), a u Srbiji ovogodišnja kampanja pod sloganom "Oči su tvoj prozor u svet, sačuvaj ih, pregledaj se" ima za cilj podizanje svesti o značaju redovnih godišnjih pregleda kod oftalmologa.
Ugroženi dijabetičari i stari
- Vrlo je važno da se dođe prvi put na očni pregled. Deca bi najkasnije do šestog meseca trebalo da se pregledaju, pogotovo ukoliko roditelji imaju probleme sa vidom, a odrastao čovek, i ako nema vidljive simptome, od 45. godine će najverovatnije početi da nosi naočare, i to je krajnje vreme kada neko treba da dođe na detaljan oftalmološki pregled - kaže načelnica dnevne bolnice Klinike za očne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Srbije doc. dr Dijana Risimić.
Foto: Shutterstock
Deca bi do šestog meseca trebalo da se pregledaju, posebno ako roditelji imaju probleme sa vidom
Lekovi za sve
Predsednica Udruženja pacijenata oftalmologije "Bono vido" Žana Šibul naglašava da su postojeće terapije za njih često ograničene i nelagodne, te na osnovu toga mnogi oboleli nastavljaju da žive sa svojim dijagnozama.
- U svetu standard lečenja bolesti mrežnjače jeste terapija anti-VEGF, ali u Srbiji postoji limitirana dostupnost ove terapijske opcije. Zato moramo svi zajedno da radimo kako bi terapija bila dostupna većem broju pacijenata - kaže Žana Šibul i podseća da je porodica najvažnija tačka oslonca pacijenta s oštećenim vidom kao i da je važna dobra sprega pacijenta, lekara i porodice.
Promene na oku u vidu crvenila, kao i pad vidne oštrine najčešći su simptomi koji osobu odvedu kod lekara.
- Neki od simptoma problema s mrežnjačom mogu da uključuju ispade u vidnom polju (leteće mušice, talasaste linije, fleke), promene oblika, veličine ili boje oka, zamagljen ili iskrivljen vid, tamne tačke u centralnom vidu. Takođe mogu da se jave iznenadni bleskovi svetlosti, nagli porast očnog pritiska, zamagljen centralni vid ili potpuni gubitak vida. Pojedini simptomi mogu da budu potpuno bezazleni, ali kompletan oftalmološki pregled je jedini način da se dođe do prave dijagnoze i izbegne potencijalna opasnost - navodi oftalmolog.
Dr Risimić ukazuje da čak 80 odsto dijabetičara nakon 15 godina bolesti ima promene na očnom dnu, kao i da je kod tih pacijenata, uz kataraktu, najčešća promena na oku dijabetični makularni edem (otok u centralnom delu na makuli, tj. žutoj mrlji).
Foto: Shutterstock
Čak 80 odsto dijabetičara nakon 15 godina bolesti ima promene na očnom dnu
- Među ostalim najčešćim bolestima mrežnjače jesu senilna degeneracija makule koja se javlja s godinama, kao i infarkt oka. Kada je makula oštećena, oštećen je i centralni vid. Postoji onaj periferni, ali te osobe ne mogu da čitaju niti da prepoznaju ljude oko sebe, osim ako im se sasvim ne približite, te se praktično vode kao slepe - objašnjava dr Risimić.
U trci s vremenom
Lečenje mrežnjače podrazumeva lekove i lasersku terapiju.
- U poslednjih petnaestak godina revolucionarno je unapređen način lečenja bolesti mrežnjače i standard sada podrazumeva injekcije adekvatnih lekova (anti-VEGF) koje se daju direktno u oko (uz anesteziju u vidu kapi). Terapija daje dobre rezultate, jedina mana joj je što mora da se ponavlja na 80 dana, ali se radi na lekovima koji će se davati ređe i čiji će efekti trajati duže. Novi metod lečenja je znatno poboljšao prognoze pacijentima, odnosno umanjio brzinu kojom im propada vid, a neki su izlečeni. Međutim, jako je važno javiti se na vreme, jer je tada i broj potrebnih injekcija manji. Dešava se da neko zakasni s prvim pregledom i onda ne možemo ništa da učinimo - poručuje dr Risimić.
Britanski naučnici otkrili su da skeniranje unutrašnjosti nečijeg oka, pomoću veštačke inteligencije (AI), može otkriti kolika je verovatnoća da ćete razviti srčanu bolest
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski naučnici otkrili su da skeniranje unutrašnjosti nečijeg oka, pomoću veštačke inteligencije (AI), može otkriti kolika je verovatnoća da ćete razviti srčanu bolest
Ne vidim kratkoročno rešenje za nestašicu raketa Patriot američke proizvodnje u Ukrajini, kaže Robin Niblet, istaknuti saradnik u Četam hausu, britanskom tink-tenku specijalizovanom za međunarodne poslove.
Da ustaškom ludilu nema kraja, potvrđuje i skandalozna izjava hrvatskog ministar ekonomije Ante Šušnjar, koji je direktno zapretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbima, prizivajući novu "Oluju".
Podgorička Borba objavila je tekst koji raskrinkava opasnu manipulaciju čiji je cilj da se bauk "srpskog sveta" nametne kao dominatna tema u Crnoj Gori.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je danas svim zaposlenima u rudarskoj industriji Dan rudara u kojoj je poručio da rudarstvo i u našem veku opstaje kao jedan od stubova privrede i energetske stabilnosti Srbije.
Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava namenjenih unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja kroz razvoj preduzetništva u iznosu od 31 milion dinara, a prijave će trajati sve do 11. avgusta 2026. godine.
Prava drama odigrala se danas u letovalištu Letojani na Siciliji kada jednom turisti iznenada pozlilo dok je ležao na plaži. Dok se čekala Hitna pomoć, u pomoć je pritrčala doktorka iz Srbije.
Iza kulisa plažnih barova i noćnih klubova neretko isplivaju priče o narko-mrežama koje pokušavaju da iskoriste svet provoda za dilovanje droge. Hapšenje nekoliko državljana Srbije u Budvi zbog dilovanja droge po barovima i kafićima, ponovo je skrenulo pažnju na pažnju na narko - kriminal iza sjaja noćnog života.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Kijev je u sukobu sa Rusijom iscrpeo gotovo sve raspoložive vrste naoružanja, izjavio je bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine i sadašnji ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni.
Direktor kompanije Uraldronzavod Vladimir Tkačuk, proizvođač FPV dronova "Vampir", teško je povređen u eksploziji automobila u mestu Boljšoj Istok kod Jekaterinburga, dok su njegov vozač i telohranitelj poginuli, javljaju danas ruski mediji.
Usred pojačanih tenzija između SAD i Irana, tanker u Ormuškom moreuzu prijavio je dve eksplozije, saopštio je britanski Centar za pomorske trgovačke operacije (UKMTO).
Šteta koju su pripadnici Oružanih snaga Ukrajine naneli Kurskoj oblasti premašila je 504,9 milijardi rubalja, saopštila je zvanična predstavnica Istražnog komiteta Rusije Svetlana Petrenko.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Majka pokojnog muzičara Dejana Mitrovića prvi put se oglasila nakon njegove tragične smrti i kroz potresnu ispovest otkrila detalje kobnog dana kada je njen sin izgubio život.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.