Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Francuski dizajner i inženjer Luj Rijar, 5. jula 1946. godine u pariskom bazenu "Molitor" predstavio je javnosti dvodelni kupaći kostim, koji je otkrivao najviće kože dotad. Profesionalne manekenke odbile su da ga nose jer se smatrao provokativnim, odvažnim i previše je otkrivao.
Naposletku, pristala je da ga nosi egzotična plesačica.
Foto: profimedia
Bikini je dobio ime po atolu Bikiniju, prstenastom koralnom grebenu u Tihom okeanu, gde su SAD izvele probne nuklearne eksplozije. Rijar je time želeo da pošalje poruku da njegov kupaći kostim treba da bude "eksplozivan". Reakcija javnosti bila je jednako eksplozivna - bikini je proglašen skandaloznim i mnogima je njegov kroj bio neprihvatljiv. Ono što se danas smatra uobičajenim tada je bio radikalan raskid s moralnim standardima.
Kršenje pravila
Posle ratne četrdesete i pedesete godine prošlog veka obeležile su konzervativne vrednosti u velikom delu zapadnog sveta. Ženstvenost se povezivala sa skromnošću, pristojnošću i strogo se odvajala od seksualnosti, pa je trebalo da kupaći kostimi sakriju telo, a ne da ga naglašavaju. Bikini je otvoreno prekršio to načelo - stomak, leđa i bokovi bili su otkriveni.
Zbog toga je u početku na mnogim mestima bio zabranjen ili društveno odbačen. U Nemačkoj je kršio pravila brojnih otvorenih bazena, dok je u Francuskoj bio zabranjen na plažama.
Foto: profimedia
Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina stavovi su počeli da se menjaju. Seksualna revolucija, kultura mladih, pop kultura i nove ideje o ličnoj slobodi postupno su bikini pretvorili iz predmeta moralne kontroverze u simbol modernosti i ličnog izbora. Film, modna fotografija i oglašavanje, dodatno su doprineli njegovoj popularizaciji, pretvarajući nekadašnji skandal u uobičajeni deo mode za plažu.
Nove granice
Bikini je od tada postao ne samo "normalan" nego je sve više počeo da se razlikuje po krojevima i stilovima. Kostimi su postali oskudniji, količina tkanine manja, a modeli ekstremniji - od klasičnih dvodelnih kostima do mikrobikinija. Promene pokazuju koliko se odeća za kupanje promenila tokom decenija - od funkcionalnog odevnog predmeta do sredstva izražavanja tela, ličnosti i stavova o slobodi.
Bikini nikada nije bio samo pitanje količine tkanine. Od samog početka bio je i tema rasprava o moralu, slobodi, vidljivosti i položaju ženskog tela u društvu. Osamdeset godina nakon njegovog izuma pitanje više nije da li bikini otkriva previše, nego koliko je malo tkanine potrebno da bi se još mogao nazvati bikinijem.
Lagani, udobni i lako uklopivi uz gotovo svaki stajling, heklani šortsevi ovog leta doživeli su veliki povratak. Nekada su bili rezervisani za plažu, a danas se nose i u gradu, na putovanjima i večernjim izlascima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lagani, udobni i lako uklopivi uz gotovo svaki stajling, heklani šortsevi ovog leta doživeli su veliki povratak. Nekada su bili rezervisani za plažu, a danas se nose i u gradu, na putovanjima i večernjim izlascima.
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati dešavanja u Srbiji, upozoravajući da u zemlji dolazi do urušavanja pravne države i da se ne sme dozvoliti ponavljanje tragedija koje su se dogodile u Slovačkoj.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević oštro je osudio monstruozne pretnje upućene Ani Brnabić i njenoj porodici, upozoravajući na sve opasniju atmosferu mržnje i nasilja.
Predsednik Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da je Igor Dodik, organizacioni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), mandatar za sastav nove vlade Srpske.
Član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić najavio je podnošenje tužbe protiv KRIK-a zbog teksta u kojem je objavljeno da je kupio dva stana u Beogradu, tvrdeći da su iznete informacije neistinite, te da su mu narušeni čast i ugled.
Safeta Biševac iznela je niz skadaloznih stavova o Aleksandru Vučiću, pa poručila da SNS, iako je osvojio više od milion i sedamsto hiljada glasova i sačuvao gotovo sve svoje birače, ne bi trebalo da dobije poslanička mesta.
Proizvođač automobila Stelantis, objavio je da će obnoviti proizvodnju električnog i hibridnog Fijata 500 u Mirafioriju u Torinu posle pet nedelja obustave zbog manjka komponenti.
Zimski period donosi brojne poslovne prilike u Srbiji, posebno u delatnostima povezanim sa grejanjem i ogrevom, jer tokom hladnih meseci značajno raste potražnja za ovim uslugama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice, a prizor sa lica mesta ledi krv u žilama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Prijepoljskoj ulici u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice.
Na granici Rusije i Estonije stvaraju se redovi putnika koji pokušavaju da pređu na teritoriju Evropske unije pre 1. decembra, kada će Talin zatvoriti svih pet drumskih graničnih prelaza sa Rusijom na najmanje šest meseci.
Najmanje 11 ljudi poginulo je u žestokim sukobima meksičke vojske i pripadnika narko-kartela u saveznoj državi Sinaloa, nakon što su specijalne snage uhapsile Fausta Isidra Mezu Floresa, poznatog kao El Čapo Isidro, jednog od deset najtraženijih begunaca američkog FBI-ja.
Najmanje tri osobe su poginule, dok se 36 radnika vodi kao nestalo nakon razornog požara koji je zahvatio fabriku slatkiša u indonežanskoj provinciji Banten.
Iranska revolucionarna garda saopštila je da je u subotu uveče, 21. novembra, izvela raketne i bespilotne napade na dve američke vojne baze u Bahreinu, tvrdeći da je uništila radare protivvazdušnih sistema „patriot“, jednog od najvažnijih sredstava američke protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Jedna od najpoznatijih pesama Zdravka Čolića, "Ona spava", krije potresnu životnu priču o 18-godišnjoj Milici Kostić iz Kruševca, čija je tragična sudbina potresla čitavu Jugoslaviju.
Reperka Mimi Mercedez doživela je neprijatno iskustvo kada je jedan obožavalac saznao privatnu adresu njenih roditelja i na nju poslao jeziv poklon - svinjsko srce.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.