Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Francuski dizajner i inženjer Luj Rijar, 5. jula 1946. godine u pariskom bazenu "Molitor" predstavio je javnosti dvodelni kupaći kostim, koji je otkrivao najviće kože dotad. Profesionalne manekenke odbile su da ga nose jer se smatrao provokativnim, odvažnim i previše je otkrivao.
Naposletku, pristala je da ga nosi egzotična plesačica.
Foto: profimedia
Bikini je dobio ime po atolu Bikiniju, prstenastom koralnom grebenu u Tihom okeanu, gde su SAD izvele probne nuklearne eksplozije. Rijar je time želeo da pošalje poruku da njegov kupaći kostim treba da bude "eksplozivan". Reakcija javnosti bila je jednako eksplozivna - bikini je proglašen skandaloznim i mnogima je njegov kroj bio neprihvatljiv. Ono što se danas smatra uobičajenim tada je bio radikalan raskid s moralnim standardima.
Kršenje pravila
Posle ratne četrdesete i pedesete godine prošlog veka obeležile su konzervativne vrednosti u velikom delu zapadnog sveta. Ženstvenost se povezivala sa skromnošću, pristojnošću i strogo se odvajala od seksualnosti, pa je trebalo da kupaći kostimi sakriju telo, a ne da ga naglašavaju. Bikini je otvoreno prekršio to načelo - stomak, leđa i bokovi bili su otkriveni.
Zbog toga je u početku na mnogim mestima bio zabranjen ili društveno odbačen. U Nemačkoj je kršio pravila brojnih otvorenih bazena, dok je u Francuskoj bio zabranjen na plažama.
Foto: profimedia
Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina stavovi su počeli da se menjaju. Seksualna revolucija, kultura mladih, pop kultura i nove ideje o ličnoj slobodi postupno su bikini pretvorili iz predmeta moralne kontroverze u simbol modernosti i ličnog izbora. Film, modna fotografija i oglašavanje, dodatno su doprineli njegovoj popularizaciji, pretvarajući nekadašnji skandal u uobičajeni deo mode za plažu.
Nove granice
Bikini je od tada postao ne samo "normalan" nego je sve više počeo da se razlikuje po krojevima i stilovima. Kostimi su postali oskudniji, količina tkanine manja, a modeli ekstremniji - od klasičnih dvodelnih kostima do mikrobikinija. Promene pokazuju koliko se odeća za kupanje promenila tokom decenija - od funkcionalnog odevnog predmeta do sredstva izražavanja tela, ličnosti i stavova o slobodi.
Bikini nikada nije bio samo pitanje količine tkanine. Od samog početka bio je i tema rasprava o moralu, slobodi, vidljivosti i položaju ženskog tela u društvu. Osamdeset godina nakon njegovog izuma pitanje više nije da li bikini otkriva previše, nego koliko je malo tkanine potrebno da bi se još mogao nazvati bikinijem.
Lagani, udobni i lako uklopivi uz gotovo svaki stajling, heklani šortsevi ovog leta doživeli su veliki povratak. Nekada su bili rezervisani za plažu, a danas se nose i u gradu, na putovanjima i večernjim izlascima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lagani, udobni i lako uklopivi uz gotovo svaki stajling, heklani šortsevi ovog leta doživeli su veliki povratak. Nekada su bili rezervisani za plažu, a danas se nose i u gradu, na putovanjima i večernjim izlascima.
Poznata novinarka Ljiljana Smajlović u gostovanju na TV Prva do koske je razotkrila lažnu elitu i glumačke blokadere, ogolivši njihovo licemerje i opasne planove za izazivanje haosa na dan izbora!
Velika Britanija godišnje trpi ekonomsku štetu procenjenu na čak 2,5 milijardi funti zbog sajber napada, sabotaža i ugrožavanja ključne infrastrukture, za koje britanski zvaničnici odgovornost pripisuju Rusiji.
Pred izbore zakazane za 25. oktobar nastavljaju se udari na Srbiju iz Hrvatske i nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandra Vučića.
Profesor na Pravnom fakultetu i član Zeleno-levog fronta (ZLF) Svetislav Kostić, tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji Nova S javno je priznao političku snagu Aleksandra Vučića, shvatio da gube predstojeće izbore, a potom prešao na najprizemnije vređanje starijih sugrađana!
Predstavnici blokaderske liste ponovo su pokazali neviđeni kukavičluk i dokazali da smeju da gostuju jedino na tajkunskim televizijama poput N1 i Nova S, gde im se ne postavljaju nikakva neprijatna pitanja!
U drugom delu ekskluzivnog dokumentarnog filma "Državnik", autorke Andree Veskov, koji se emitovao na Informer TV-u, proslavljeni srpski glumac i reditelj Lazar Ristovski poslao je moćnu poruku celoj naciji o značaju jedinstva, sabornosti i odbrane državnih i nacionalnih interesa.
Večeras je u Exatlonu Srbija, najvećem sportskom rijalitiju koji se emituje na televiziji Informer, održana još jedna uzbudljiva borba za luksuzni smeštaj, a pobedu je odneo Crveni tim.
U novoj epizodi Exatlona voditelj Aleksa Erski čestitao je Juliji Budiši i saopštio kako je ona devojka sa najboljim rezultatom u prošlonedeljnim borbama.
U Srbiji će jutro biti hladno po kotlinama i duž rečnih tokova na jugozapadu i jugu sa maglom, dok će tokom dana u većem delu zemlje biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Siniša Mali i Zlatibor Lončar posetili su zaposlene u kol centru Hitne pomoći i odneli im kafu i večeru, s obzirom na to da za njih radni dan tek počinje.
Pretresi kuća i stanova osumnjičenih neretko donesu policiji nova i neočekivana otkrića. Tako je i u najnovijem slučaju u Nišu, gde su inspektori pronašli oružje, drogu i novac, a ovo je samo jedan u nizu slučajeva u kojima su tokom pretresa otkrivene šokantne i nesvakidašnje stvari.
Ukrajina bi nakon završetka sukoba sa Rusijom mogla da bude podeljena između nekoliko država ili da se pretvori u nefunkcionalnu zemlju kojom upravljaju ultranacionalisti, upozorio je penzionisani američki diplomata Čas Friman.
Dva teretna broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, pri čemu je jedan potonuo, dok je sa drugog evakuisano svih 15 članova posade, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Jemenski Huti (Ansarulah) saopštili su da su balističkom raketom napali Međunarodni aerodrom „Kralj Halid“ u Rijadu, dok je dronom gađana saudijska vazdušna baza u Hamis Mušaitu, čime je nastavljen niz udara na Saudijsku Arabiju u kojima je prethodnih dana poginulo najmanje 14 ljudi, a više od 300 je povređeno.
Muzički mogul Šon Kombs, poznatiji kao Paf Dedi, hitno je prebačen u bolnicu zbog povrede glave zadobijene tokom boravka u federalnom zatvoru u Nju Džersiju.
Prijatelj i cimer političara Čedomira Jovanovića Aleksandar Kos živi na visokoj nozi, a na ruci ima sat po ceni jedne garsonjere u Beogradu, a vozi automobil od oko 100.000 evra.
Episkop remezijanski Stefan Šarić govorio je o svom dugogodišnjem duhovnom odnosu sa Svetlanom Cecom Ražnatović, sa kojom je blizak još od 2011. godine.
Fotografija pevača Zdravka Čolića sa ćerkama Unom i Larom osvanula je na društvenim mrežama, a posebnu pažnju privukao je prizor iz njihovog luksuznog doma na Dedinju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.