Manastir Gradac danas je ženski manastir, zadužbina kraljice Jelene Anžujske koju su gradili i oslikali najbolji građevinari i slikari svog doba.
Manastir Gradac udaljen je 20 kilometara od Raške i nalazi se na padinama planine Golije, a sagrađen je krajem 13. veka. Zadužbina srpske kraljice Jelene Anžujske i njenog supruga kralja Uroša Nemanjića, roditelja kraljeva Dragutina i Milutina, danas je ženski manastir. Sestrinstvo na čijem čelu je igumanija Nina Đurđević danas čini petnaestak monahinja. Jedini muškarac u ovom ženskom manastiru je otac Nikola, koji je manastirski duhovnik.
Istorija manastira Gradac na Ibru
Iako se zna čija je manastir Gradac na Ibru zadužbina, ne zna se pouzdano godina gradnje. Pretpostavlja se da se to zbilo pred sam kraj 13. veka. Glavna crkva je posvećena prazniku Blagoveštenja Presvete Bogorodice. Tokom gradnje, za potrebe monaha koji su prisustvovali izgradnji glavne crkve, u steni koja se nalazi iznad manastira podignuta je i omanja kapela posvećena Svetom Nikoli. Nakon propasti srednjovekovne srpske države manastir Gradac na Ibru je kao i mnogi drugi srpski srednjevekovni manastiri opusteo.
Nažalost, u međuvremenu je i odnet krov sa glavne crkve, da bi tek 1910. godine bio ponovo postavljen. Istorija manastira beleži da je opusteli manastir Gradac na Ibru prvi put obnovljen krajem 16. veka, ali ne u potpunosti. U manastiru je sahranjena kraljica Jelena Anžujska, a nakon sahrane je otvorena njena grobnica i izvađeno telo, koje je bilo očuvano u celosti. Potom je telo kraljice Jelene položeno u sarkofag, koji je potom smešten ispred oltara glavne manastirske crkve, pred Hristovu ikonu. Sarkofag je čuvan u manastiru sve do 17. veka, kad su ga monasi, bežeći pred turskom vojskom, poneli sa sobom i od tad se ne zna gde se nalazi. Godine 1989. manastir Gradac na Ibru je ponovo oživeo, a od 1997. je ženski manastir.
Foto: Shutterstock
Arhitektura manastira
Kada se uzme u obzir da je ženski manastir Gradac na Ibru zadužbina žene koja je bila francuskog porekla, sasvim je jasno i zbog čega je arhitektura manastira svojevrstan spoj tri stila arhitekture - gotičkog, romaničkog i srpsko-vizantijskog stila.
Glavna manastirska crkva pripada raškom stilu srpske arhitekture, uz primetan uticaj pomenutih stilova. Uticaj gotike i romanike najuočljiviji je u ornamentima i prelomljenim lukovima koji krase glavnu manastirsku crkvu. Kada je u pitanju arhitektura manastira, posebno je zanimljiva crna linija, nalik pukotini, koja je i danas vidljiva i na spoljašnjem i na unutrašnjem zidu glavne crkve.
Naime, tokom obnove manastira u drugoj polovini 20. veka ova linija je namerno ostavljena, kako bi bilo uočljivije koji deo arhitekture je originalan, a koji je restauriran tom prilikom. Osnova glavne crkve je jednobrodna, a iznad nje se uzdiže kupola. Uz pripratu, koja je šira u odnosu na glavni deo građevine, nalaze se dve kapele, a u okviru konstrukcije koja nadvisuje pripratu je prisutan ranogotički stil arhitekture. U glavnoj manastirskoj crkvi uočljiva su četiri portala, a svi prozori su dvojni.
Ikone i freske
Freske manastira su, nažalost, samo delimično očuvane, a ona koja prikazuje kraljicu Jelenu samo je delimično vidljiva. Ikone manastira su posebna zanimljivost, jer sestrinstvo posvećuje veliku pažnju njihovoj izradi, uzevši u obzir da je veliki broj monahinja završio neki od umetničkih fakulteta. Monahinje ovog manastira organizuju i izložbe, prikazujući dela koja nastaju u njihovoj ikonopisačkoj radionici. Originalni ikonostas, koji potiče iz vremena gradnje manastira Gradac, izrađen od kamena, i danas se čuva u manastiru.
Foto: Shutterstock
Stara Pavlica
Na postojanje velikog grada i pre nemanjićkog Brvenika ukazuje i crkva Stara Pavlica u selu Pavlica, uobičajeni orijentir putnicima kroz dolinu Ibra. Posvećena je apostolu Pavlu i predstavlja ostatak manastira za koji se pretpostavlja da je izgrađen u 9. veku.
Tokom izgradnje železnice najveći deo hrama je uništen, a preostali deo kao da lebdi, što deluje upečatljivo na posetioce obližnjeg izletišta s izvorima ledene vode. Tačno vreme nastanka, ime ktitora i patron hrama su nepoznati, a Stara Pavlica je jedinstvena u srpskoj srednjovekovnoj arhitekturi.
Postoje pretpostavke da je crkva sagrađena u vreme kad i Hram Svetog Petra i Pavla u Rasu, a da je, kao i on, utemeljena na mestu gde su po predanju propovedali apostoli i njihovi prvi učenici.
Kako doći?
Od skretanja sa Ibarske magistrale u Brveniku do manastira Gradac ljubitelji prirode mogu stići za tri sata laganim hodom prateći tok kristalno bistre Brvenice. Automobilom se stiže mnogo brže, ali se propušata mnogo od lepote prirode zaštićenog parka biosfere Golija, na čijem ulazu vas dočekuje kliktanje surih orlova. Srednje rešenje je doći od Brvenika vozilom ili autobusom do sela u dolini Brvenice, u Gradac ili Rudno na Goliji, gde se domaćini bave seoskim turizmom, a zatim se posvetiti uživanju u nedirnutoj prirodi.
Obavijena misterijom, Golubačka tvrđava i danas čuva brojne tajne i ljubomorno skriva ime svog prvog graditelja, a istraživanja ukazuju da je podignuta možda čak i u 13. veku, u vreme kralja Dragutina.
Kada planiramo putovanja, retko ko od nas pomisli na to kako lokacija koju biramo miriše. Ipak, ako želite to da uzmete u obzir, objavljena je lista deset najmirisnijih gradova Evrope.
Jedna od najneobičnijih pijaca na svetu nalazi se u La Pazu, glavnom gradu Bolivije. Zovu je veštičijom pijacom i uprkos tome ona nije skrivena u nekom zabačenom delu grada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Obavijena misterijom, Golubačka tvrđava i danas čuva brojne tajne i ljubomorno skriva ime svog prvog graditelja, a istraživanja ukazuju da je podignuta možda čak i u 13. veku, u vreme kralja Dragutina.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Rusija ne namerava da obnovi nuklearna ispitivanja, ali će preduzeti odgovarajuće mere ukoliko Sjedinjene Američke Države ili druge zemlje sprovedu takva testiranja, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Jemenski pobunjenici Huti saopštili su danas da su oslobodili oko 600 osoba, zarobljenih tokom najnovije eskalacije sukoba u Jemenu, a Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) potvrdio je njihovo oslobađanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.