Vladika Joanikije ja na tribini "Pokradene svetinje", koja se bavila temom srpskog jezika u Crnoj Gori, svojim izlaganjem skrenuo pažnju na to da se preimenovanjem jezika u Crnoj Gori zapravo priprema jedan "veliki, stravičan lopovlu". On kaže da je to jedan inžinjering koji je davno počeo
U porti crkve Svetog Spasa na Toploj na Trgu od ćirilice govorili su episkop budimljansko-nikšićki Joanikije i profesori srpskog jezika Veselin Matović i Vesna Todorović, koji su 2009. ostali bez posla jer su odbili kao prosvetni radnici da pristanu na preimenovanje srpskog jezika.
Kada se u Crnoj Gori danas govori o srpskom jeziku, smatra vladika, onda ta stvarnost ima lice i naličje, prenosi Mitropolija crnogorsko-primorska.
- Jezik koji je ovde utemeljen, na kome je stvoreno sve što zaslužuje pažnju, na kojem je ispevan Gorski vijenac i Luča mikrokozma, epske pesme – srpski jezik, koji je u Crnoj Gori utemeljen duboko i ponekad nam se čini da je Crna Gora ognjište srpskog jezika i po mnogo čemu jeste - naglasio je on.
Drugu stranu stvarnosti, smatra vladika, predstavlja nasilno preimenovanje jezika kojim govori većina naroda u Crnoj Gori. On ističe da je ovo preimenovanje, kao i „nesrećna, ideološka, odnosno kvaziideološka, kvazipolitička priča koja ide uz ovo preimenovanje” ima svoju dugu predistoriju.
- Kada je Austrougarska monarhija u okviru svoga plana za Balkan razrađivala kako i šta će da radi sa srpskim narodom, pošto je imala opciju da sve balkanske narode stavi pod neposrednu ili posrednu kontrolu Beča i carskog dvora, onda je imala nekoliko stavki: nikad srpska država preko Drine, zapadno od Drine; nikad srpski narod preko Drine. To mogu biti samo Bosanci, moraju da dobiju drugo ime. Zavaditi što više Beograd i Cetinje. To je bilo i pre i posle Berlinskog kongresa, a posebno nikad Beograd i Cetinje zajedno. Nikad sjedinjenje Srbije i Crne Gora - naglašava vladika.
On dodaje da se od 1912. godine, kada je otvoren Sandžak koji je razdvajao Srbiju i Crnu Goru, primetno zastupljena politika – zavađaj što više.
Kao treću i jednako važnu stvar koja je prethodila preimenovanju srpskog jezika u Crnoj Gori, vladika navodi zamisao: što veća Albanija i što manja Srbija.
- Ako se prisetimo kakva je politika bila u Bosni i Hercegovini u vreme Austrougarske monarhije i prema Crkvi i prema srpskom narodu, tada je počeo da radi taj inžinjering promene identiteta, da svi u Bosni budu samo Bosanci. Jedini koji su tu na udaru bili su Srbi. Hrvati su bili povlašten narod. Oni su se osećali kao vladajući narod u toj Bosni i Hercegovini Austrougarske monarhije. Muslimani su bilo dobro svesni srpskog porekla, ali su se ipak polako prilagodili i evo vidimo da su oni konačno odlučili da budu ono što su njima skrojili u Beču, makar po nazivu, a Srbi su se oduprli. Ali to je danas nekako dosta daleka prošlost - kazao je episkop budimljansko-nikšićki.
Kao prilog ranijoj tvrdnji da istorija preimenovanja srpskog jezika u Crnoj Gori ima dužu i kontinuiranu istoriju, vladika navodi primere iz vremena okupacije Crne Gore od strane Austrougarske i Italije.
- Imamo austrougarsku okupaciju u Crnoj Gori, koja je pokazala još mračnije lice od one ranije okupacije Bosne i Hercegovine, kada je zabranjena ćirilica i kada su prvi put nastavnici u crnogorskim školama odbili da predaju u vreme okupacije, kada je zabranjena ćirilica kao žila kucavica srpske duhovnosti i istorije - kazao je vladika.
Naglasio je posebno je da je u ovom pogledu jezika italijanska okupacija jedan interesantan period.
- Ona je prva zvanično uvela crnogorski jezik, projektovala crnogorsku naciju i projektovala Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Kada vidimo to šta radi današnja vlast u Crnoj Gori, pokušava svim silama da nametne ono što nam nije mogao nametnuti okupator silom, na ovaj ili onaj način. Ja mislim da nema većeg poniženja od toga za jedan slobodarski narod koji se odupro okupaciji i svemu onome što je okupacija nametala i kroz to odupiranje još više potvrdio svoj identitet, da taj narod, da njegova vlast počinje, i to u vreme kada se Crna Gora hvali slobodom i svim mogućim na ovome svetu, odnosno njene vlasti, da ona sprovodi taj okupacioni program koji nije od juče i koji je dobro osmišljavan i pomagan, i u ovo naše vreme dobro je pomognut iz Zagreba - dodao je Joanikije.
On je dodao da nema potrebu da raspiruje bilo kakvu mržnju, već da govori sa stanovišta činjenica.
- Oni žele da prisvoje sve ono što je stvarano na srpskom jeziku u Crnoj Gori, pa će tako i Gorski vijenac, kao najveće delo nastalo na srpskom jeziku, da pripišu crnogorskom jeziku. Naravno, Njegoš ih uvek demantuje i ućutka. On je zajedno sa Vukom dao toliki doprinos srpskom jeziku da prosto ceo ovaj posao vidimo da je na neki način tragičan, a donekle i tragikomičan - kaže vladika Joanikije.
Vladika navodi da nije samo jezik onaj koji je preimenovan, već je preimenovana i Crna Gora.
- U celom tom međunarodnom saobraćaju jezika, Crna Gora više nije Crna Gora nego je Montenegro i Crnogorci Montenegrini. I budite sigurni da se tu menja identitet Crne Gore i Crnogoraca. To je jedan inžinjering koji je davno počeo i koji je dobio svoje usijanje krajem šezdesetih godina kada je počela priča o rušenju Njegoševog groba i Njegoševe crkve na Lovćenu. Tada je počela priča o preimenovanju crkve u Crnoj Gori, pa je osporavan autoritet Mitropolije crnogorsko-primorske kao Mitropolije SPC. Ona je tada nazivana uzurpatorskom mitropolijom jer se protivi rušenju crkve, kao što se i danas protivi otimanju svetinja.
Na kraju svog izlaganja episkop budimljansko-nikšićki Joanikije zaključuje da je priča o identitetu već uveliko opteretila sve, ali da taj teret može biti još veći.
- Ukoliko se ne oslobodimo, kao što smo se oslobodili okupatora, i turskog, i austrougarskog i italijanskog, i time potvrdili svoj identitet. Tako treba da se oslobodimo od okupatorske priče koju naša braća koja su na vlasti sprovode. To mislim da je sada svima jasno. Uveren sam da narod koji baštini srpski jezik za to ima snage - zaključio je vladika Joanikije.
Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije izjavio je da je formula koju je Mitropolija crnogorsko-primorska dobila od crnogorske vlade za registrovanje crkve "neiskrena, neodgovarajuća, neprimerena i ponižavajuća, suprotna Ustavu i međunarodnim obavezujućim aktima"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije izjavio je da je formula koju je Mitropolija crnogorsko-primorska dobila od crnogorske vlade za registrovanje crkve "neiskrena, neodgovarajuća, neprimerena i ponižavajuća, suprotna Ustavu i međunarodnim obavezujućim aktima"
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je na Samitu P4M "Partnerstvo za multilateralizam, međunarodno pravo, mir i prosperitet" uoči otvaranja Generalne debate UN.
Opozicionar i lider Novog DSS-a Miloš Jovanović govorio je o političkim TV duelima i odluci Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi, da odbije debatu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Ideolog blokadera Dejan Ilić smatra da na opozicionog delu političkog spektra vlada totalni rat podivljalih ostataka Demokratske stranke koji kidišu jedni na druge.
Crveni tim u Exatlonu je u sinoćnoj epizodi komentarisao ispadanje Sanje Jurošević i emocije koje su se probudile u Lani Erić zbog odlaska devojke iz suparničkog tima.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za luksuznu vilu u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 10:7.
Mnogi vozači opasnost povezuju isključivo sa prebrzom vožnjom, međutim, neočekivano spori automobili na auto-putu predstavljaju jednako veliku pretnju po bezbednost saobraćaja.
Prijava za jednokratnu novčanu naknadu svim punoletnim građanima Republike Srbije u iznosu od 6.000 dinara završena je u ponoć, a danas tokom dana biće izvršeno oko 5,4 miliona isplata, najavio je prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali.
Na nekoliko kilometara od Kragujevca, u selu Divostin, nalazi se istoimeni manastir posvećen Blagovestima Presvete Bogorodice. Ova svetinja vekovima privlači vernike koji u nju dolaze zbog molitve, mira i nade.
Policija u Smederevu, po nalogu višeg javnog tužioca iz tog grada, odredila je zadržavanje do 48 časova M. S. (27) iz Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
U Višem sudu u Negotinu 30. oktobra počinje suđenje Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, optuženima za teško ubistvo Danke Ilić, a tužilaštvo za obojicu traži najstrožu kaznu - doživotni zatvor.
Zorica G. i Đerđ G. iz Bajmoka stradali su u teškoj saobraćajnoj nesreći na auto-putu kod Smedereva, saznaje Blic. Nesreću je, kako smo već pisali, izazvao vozač kamiona S.M. (27), koji je vozio bez dozvole i po dejstvom marihuane.
Mladi pevač Goran Maksimović (26) poginuo je rano jutros u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mestu Slatina kod Šapca. On je nastupao na Šabačkom vašaru na kome je bio sa suprugom i prijateljima, a nekoliko sati pre nesreće podelili su zajedničku fotografiju dok su se veselili pod šatrom.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Distopijska naučnofantastična serija "Silo" jedna je od najzapaženijih produkcija na Apple TV, a priča o poslednjih 10.000 ljudi koji žive duboko pod zemljom osvojila je publiku širom sveta.
Sve veća potrošnja električne energije data centara namenjenih veštačkoj inteligenciji (AI) izaziva zabrinutost investitora i lokalnih zajednica, ali pojedini stručnjaci iz finansijskog sektora upozoravaju da njihov uticaj na globalne emisije ne bi trebalo preuveličavati niti dozvoliti da zaseni mnogo veće izvore emisija, prenosi Blumberg.
Naučnici su u Boliviji identifikovali novu vrstu divlje mačke, nazvanu "Leopardus tilcayo", što je prva nova vrsta divlje mačke opisana u naučnoj literaturi za više od 100 godina.
Vožnja bicikla do radnog mesta može da doprinese boljem fizičkom i mentalnom zdravlju zaposlenih, smanjenju izostanaka sa posla i nižim troškovima za socijalno osiguranje i kompanije, pokazale su studije.
Pevačica Ivana Šašić pojavila se na Šabačkom vašaru kao gost, a tom prilikom govorila je o manifestaciji, kolegama koje su nastupale, ali i sukobu sa Anom Bekutom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.