ZAEV JE BIO NAJPOSLUŠNIJI LIDER NA BALKANU, DAO JE SVE ŠTO MU JE ZAPAD TRAŽIO I... Nije problem, što je on dobio šut kartu, već je i Makedonija dobila veliko ništa!
Zoran Zaev je zaigrao na kartu najposlušnijeg makedonskog političara i s obzirom na dominantan uticaj Zapada, učinio ono što je traženo od njega. Odjedanput, on se suočio sa situacijom da ne samo da on nije dobio ništa, već da nema izgleda ni da Makedonija dobije bilo šta, kaže Leon Kojen
Fijasko SDSM-a na lokalnim izborima, i gubitak Skoplja, njen lider, i premijer Severne Makedonije Zoran Zaev „platio" je podnošenjem ostavke na obe funkcije. Tačku na njegovu političku karijeru koju je obeležio niz ustupaka na zahtev Zapada, a štetu nacionalnih interesa zemlje - stavili su birači. Ako je kazna od strane birača bila očekivana, šta se desilo sa nagradom od strane Zapada?
I poslušnost je bila očekivana
Ako njegov pad, s jedne stane ilustruje opšte držanje EU prema ovom delu sveta, kako oni vole da kažu, Zapadnom Balkanu, s druge, ukazuje u razgovoru za Sputnjik Leon Kojen, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, makedonski slučaj ima i neke specifičnosti. One, objašnjava, nisu toliko vezane za Zaeva lično, koliko za položaj Makedonije, od sticanja nezavisnosti, posle raspada Jugoslavije, pa sve do danas.
- Makedonija je od početka bila novopriznata država u krajnje nezavidnom položaju. Devedesetih godina makedonske vlade su se orjentisale na to da pokazuju konstantno neprijateljstvo prema Srbiji, smatrajući da će se time umiliti Zapadu i dobiti svaku moguću vrstu pomoći, podrške i priznanja. Suštinski od toga nije bilo ništa.
Razloge za to Kojen vidi u činjenici da je njihova apsolutna poslušnost za Zapad očekivana, kao nešto što mu pripada.
Drugo, kaže, stešnjena između triju država od kojih svaka ima krajnje nerešen odnos prema Makedoniji, ona nikada nije imala neku naročitu perspektivu.
Birači su ga, razumljivo, kaznili
Sa Grčkom je, podseća naš sagovornik, Makedonija imala teritorijalni problem, sa Albanijom teritorijalni problem koji se razrešio time što je Makedonija faktički federalizovana, i Albanci su danas u njoj bar isto toliko moćni koliko i sami Makedonci.
Sa Bugarskom, pak, Makedonija je imala problem identiteta. Ni pitanje nacionalne posebnosti Makedonaca ni pitanje posebnosti makedonskog jezika nikad, sa bugarske strane nije izgledalo, kaže Kojen, onako kako su to sami Makedonci želeli.
Foto: Tanjug
- U toj situaciji Zaev je zaigrao na kartu najposlušnijeg makedonskog političara i naravno da je učinio ono što je traženo od njega. Neki mudriji političari verovatno se ne bi tako zaleteli kao što je on učinio. Popustio je bezuslovno Grčkoj u pitanju imena, popustio bezuslovno Albancima, politički. Koalicioni sporazum na osnovu koga je Zaev na kraju došao na vlast na potpuno bizaran način sklopljen je ne u Skoplju nego u Tirani. Istovremeno je uveo Makedoniju u NATO, jedino do čega je Zapadu zaista bilo stalo, a da zauzvrat nije dobio ništa. Očekujući da Makedonija otvori pregovore za ulazak u EU, da dobije sve moguće političke, ekonomske, finansijske pomoći, on se odjedanput suočio sa situacijom da nije dobio ništa. Birači su ga razumljivo kaznili.
Politika EU - da nešto dobije, da ne da ništa
Ono što je opšti aspekt cele stvari, ono što ilustruje odnos EU prema ovom delu sveta, to je, smatra, da su oni zainteresovani da ovde dobiju nešto, a da ne daju ništa.
- Stanovništvo je kaznilo Zaeva zato što im je u ovom trenutku lakše da misle da je i Zaev kriv za ono što im se događa, da je kriv što zbog svega što je obećavao sa nekakvim pokrićem od Evropljana.
U samoj biti, smatra Kojen, EU želi da sve zemlje Zapadnog Balkana stalno čuče pred njenim vratima i traže ili da se formalno otvore pregovori ili da, ukoliko su se pregovori otvorili, da otvore još neko od famoznih poglavlja. Ali to je, po njegovom osećanju, jedno zavitlavanje i od svega toga nikad neće biti ništa.
- Razlozi su jasni: nemogućnost da se brzo reaguje, da se donose neophodne ekonomske i političke odluke na vreme, da se EU reformiše da bi mogla da odgovori i ekonomskim, finansijskim i političkim izazovima. Sve to nije moguće sa glomaznim i praktično blokiranim mehanizmom odlučivanja. Posle svetske finansijske krize 2008. cela EU, svi njeni najuticajniji politički i intelektualni krugovi, svi su rekli da je temeljna, institucionalna reforma EU neophodna".
Pojaviće se neki novi Zaev
Na pitanje da li se otvara prostor na političkoj sceni Makedonije za novu figuru koja bi bila prepoznata kao neko ko nije spreman da besuslovno ispunjavati diktat Zapada, Kojen kaže da ne isključuje takvu mogućnost, ali smatra da bi takav političar verovatno bio dočekan na nož.
- Hoće li se pojaviti neki ozbiljniji političar koji će pokušati da kaže Makedoncima use i u svoje kljuse, hajde da vidimo da li možemo da uradimo nešto na bilo kom planu, a da večito ne računamo da će doći spasilac na belom konju iz Brisela, to ne znam. Zapad kontroliše Makedoniju ne samo preko čuvenih obećanja, ne samo kroz pripadnost Makedonije NATO-u, nego je kontroliše i preko Albanaca. Ako bi se pojavio neki ozbiljniji političar koji bi pokušao da bude malo nezavisniji, on bi svakako bio dočekan na nož od strane Albanaca tako da ja ne vidim da Makedonija politički ima neku naročitu perspektivu. Oni će dobiti novog Zaeva, a kakva će biti njegova sudbina, videćemo mada sumnjam da će i on ostati dugo na vlasti.
Foto: Tanjug/AP/Boris Grdanoski
Podnošenje ostavke je korak, veruje Kojen, koji je Zaev morao da napravi ako želi da zadrži makar desetprocentnu, petnaestprocentnu šansu da se jednog dana možda i vrati u politiku.
Možda će se, kaže, vratiti u politički život u Makedoniji kada recimo za pet, šest godina oni budu u istoj situaciji u kojoj su danas, jer onda će neko reći: Možda ni Zaev nije bio toliko loš, on je samo dobronamerno naivan, i ništa više.
Prava etničkih Bugara u Severnoj Makedoniji odgovaraju nivou Titove Jugoslavije, izjavio je bivši bugarski vicepremijer i ministar odbrane, lider partije VMRO BND Krasimir Karakačanov
Prava etničkih Bugara u Severnoj Makedoniji odgovaraju nivou Titove Jugoslavije, izjavio je bivši bugarski vicepremijer i ministar odbrane, lider partije VMRO BND Krasimir Karakačanov
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Komentari