Najveća spoljnopolitička greška Rusije napravljena je 1997. godine kad smo glasali za Temeljni akt Rusije i NATO, a najsramotnija stranica u istoriji Rusije dogodila se 1999. kad nismo mogli da zaustavimo agresiju na Jugoslaviju. Znam zašto, kako, ali je bila sramota. Ne mislim da ćemo tu sramotu ikad ponoviti, poručuje politikolog Sergej Karaganov
Srbija do sada nije uvela sankcije Rusiji, ali triput je glasala u Generalnoj skupštini za rezoluciju protiv Rusije…
– Mi odlično shvatamo kako je teško Srbima, mi odlično shvatamo da je ogromna većina Srba na strani Rusije. Ali ne želimo da Srbi zbog principijelnog stava budu još siromašniji. Trpeće Rusija, a mi ćemo Srbima biti zahvalni za njihovu podršku.
– Taj front će se otvoriti pre ili kasnije jer je jasno da će napetost koju su ostavili pre ili kasnije eskalirati. Ali, to je pitanje za naše srpske prijatelje. Znam da je srpska vojska ojačala poslednjih godina, ne znam hoće li joj biti potrebna pomoć. A da će balkanska situacija ponovo eksplodirati nema sumnje, jer su tu ostavili mnogo toga što žulja. To su u suštini rane koje se samo mogu lečiti jodom.
Rusija je krajem februara započela specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini. Šta se promenilo posle osam godina borbi u Donbasu pa je postalo neophodno da se ona preduzme?
– To nije osam godina, to je daleko više. Promenilo se to što je u Ukrajini počeo da pobeđuje ultranacionalizam, i drugo, što su Ukrajinu intenzivno snabdevali savremenim oružjem. U Ukrajini je postojala jedna od najvećih armija u Evropi i zato je mnogim analitičarima bilo jasno, uzimajući u obzir i naše narastajuće nesuglasice sa Zapadom, da će pre ili kasnije rata biti. Tako se i desilo. Koliko shvatam, naše najviše vojno-političko rukovodstvo je zaključilo da je bolje da sami počnemo vojnu operaciju nego da se borimo na našoj teritoriji i pod drugim pravilima.
Šta je cilj ove operacije?
– Ciljevi su zvanično izneti: denacifikacija, demilitarizacija Ukrajine i zaštita Donbasa. Mislim da se neki ciljevi kriju, neki će se menjati tokom vojne operacije jer se nalazimo u magli, niko ne zna šta će biti. Ali, moje je mišljenje da je cilj ove operacije da se okonča pretvaranje Ukrajine u analog nacističke Nemačke. To je i uništenje oružanih snaga Ukrajine, vojne infrastrukture. Treće je svakako osiguranje mirnog i normalnog života, minimum na jugoistoku Ukrajine.
Foto: AP/Tanjug
Kako će biti izvršena demilitarizacija Ukrajine ako joj stalno stiže novo oružje?
– Nisam vojni strateg, ali slutim da su sada već počeli da presecaju sve arterije snabdevanja koje nisu bile prekinute sa Zapada. Nisu ih dosad prekidali zato što je po njima išao ogroman broj izbeglica. Sporo napredovanje ruskih trupa vezano je i za to što im je naređeno da koliko god mogu štite civilno stanovništvo.
A denacifikacija? Može li se sprovesti ako se ima u vidu da je tako dugo trajalo ispiranje mozgova Ukrajinaca?
– Ne znam, ali pamtim istorijske paralele: Čečenija je sasvim nedavno bila snažno antiruski nastrojena, danas su najbolje ruske trupe Čečeni. Posle Drugog svetskog rata dobili smo u nasledstvo Istočnu Nemačku. Za pet-šest godina istočni Nemci su bili najviše prosovjetski od svih. Ali svakako će to iziskivati ogromne žrtve, mnogo vremena i ogromne napore.
Ako se ti ciljevi i ostvare, šta će biti s Ukrajinom? Na Zapadu se već pominju scenariji njene podele.
– Istorija će pokazati. Smatram da u istočnoj i južnoj Ukrajini treba imati prijateljske države ili državu, da je bila istorijska greška pokušaj da se stavi pod kontrolu a onda i zadrži zapadna Ukrajina. Ona je kao otrov prožela ukrajinsko društvo. Šta će biti ne znamo. Mislim da će biti grupa država ili kvazi država. Vi na Balkanu bolje od mene razumete šta je to.
Čak i da bude tako, ako ste hteli da zaustavite širenje NATO na istok, opet ćete se graničiti sa NATO…
– Graničićemo se sa NATO, ali morali smo da zaustavimo njegovo de fakto širenje imajući u vidu da je NATO bio odbrambeni savez a postao agresivan posle Jugoslavije, Iraka i Libije. I oni su pumpali Ukrajinu oružjem i pretvarali je u koplje u srcu Rusije. Znam ipak da član 5 Severnoatlantskog ugovora ništa ne znači. Ne znači nužnu potrebu da se ide na zajednička borbena dejstva. Odlično znam da SAD nikad neće primeniti nuklearno oružje u zaštitu Evrope jer će biti uzvratni udar. NATO je naprosto rak čije metastaze treba ograničiti. I ako, uslovno rečeno, Finska i Švedska krenu putem metastaze – shodno tome mogu da dobiju verovatnoću hirurškog rešenja.
Ali vi ste tom specijalnom operacijom udahnuli NATO drugi život…
– NATO je tražio drugi život 30 godina, histerično tražio neprijatelja i opravdanja svog postojanja. NATO se širio kad je Rusija bila slaba. Videćemo kako će se širiti i kako će delovati sada kad je Rusija jača.
Foto: Tanjug/AP
Kako vidite tu Rusiju koja će nastati za pet godina. Hoće li ona biti orijentisana ka istoku?
– Bez sumnje. Ukrajinska situacija služi za stabilizaciju našeg zapadnog krila s ciljem da bismo mirno nastavili kretanje ka ekonomskim, političkim i drugim tržištima budućnosti, a ona nisu na zapadu nego na istoku. Sad je prisutno izvesno usporavanje ali će to kretanje ka istoku biti ubrzano.
* Kakav god bude rezultat ove operacije, očekujete li neku novu gvozdenu zavesu na granici između tog ruskog sveta i Zapada?
– To je veoma smešno zato što su nekad socijalističke zemlje sa svoje strane dizale gvozdenu zavesu. Sada to 90 posto radi Zapad zato što se boji uticaja Rusije, jer mi smo u svakom pogledu alternativa. Ta zavesa je zaista uspostavljena poslednjih godina. Radim na tome da ne bude totalna. Ali, oni je čine totalnom. Čak ni u najgora sovjetska vremena sovjetskim naučnicima nije bilo zabranjeno da se sreću sa zapadnim kolegama. Sada našim zapadnim kolegama to zabranjuju.
Znate da smo fejkove mi na Balkanu već prošli. Buča je kao kosovski Račak, Kramatorsk kao sarajevske Markale. Zašto Rusija nije izvukla pouke iz našeg iskustva?
– Kako da izvuče kad druga zemlja to koristi. Mi ne možemo da sprečimo bombardovanje železničke stanice. Zato je potrebno da se stavi pod kontrolu zemlja koja je pretvorena u izvor agresije.
* Predsednik Bajden kaže da je Putinova politika prema ukrajini genocidna, da je on ratni zločinac i čak nameravaju da mu sude…
– Hvala Bogu da smo došli u normalnu situaciju kad ćemo moći da sudimo, a možda i da kaznimo predsednika Bajdena i njegove kolege za to što su podržavali agresiju protiv Srbije i Jugoslavije, što su podržavali supergenocid u Iraku.
Mislite, vi ćete suditi Bajdenu?
– Uvek kažem zapadnim kolegama: znali ste da je napad na Irak bila apsolutno fejk operacija. Ko je osuđen na doživotni zatvor za to što je isprovocirao tu operaciju?
Očekujete li da će Rusija možda posle svega ovog oformiti svoj Tribunal?
– Ne bih sad da govorim o tome. Tribunal za početak treba da formira Gospod Bog.
Kako će u istoriji ostati zapisan 24. februar?
– Istoriju pišu pobednici. Ako Rusija izdrži i pobedi, to će biti nova etapa u oslobođenju sveta. Ako Rusija ne pobedi, taj proces će se jako usporiti i može doći do nove serije ratova na periferiji. A sasvim je očigledno – iako svi govore o 24. februaru – sve te promene su počele daleko ranije, 2007-2008. godine. Na desetine puta sam pisao da ulazimo u predratnu situaciju, ne samo zbog situacije oko Ukrajine već i zbog ogromnog broja protivrečnosti u svetu koje se samo gomilaju. Ne znam kako će se sve završiti. Nadam se – pobedom. Koga, čega? Rusije, zdravog razuma, Boga.
Kakav će svet biti ako pobedi Rusija a kakav ako ne pobedi?
– Ako pobedi Rusija svet će biti daleko slobodniji. On je već slobodniji, zemlje imaju daleko više izbora zato što su Rusija a onda i Kina lišile Zapad vojnog prevashodstva. Ako Rusija ustukne, proces oslobođenja sveta će biti usporen, ali on se ne može zaustaviti.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Poljska je pokrenula veliku bezbednosnu operaciju duž granice sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, nakon upozorenja obaveštajnih službi da bi u narednim danima moglo da dođe do diverzija i upada naoružanih grupa.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević podelio je u Kolegijumu priču koja pokazuje dokle je dovela propaganda koja se mesecima plasira - od dojučerašnje drugarice dobio je pretnju da mu "sprema paket za Zabelu"!
Tokom gostovanja u televizijskoj emisiji, predstavnik "Studentske liste" Filip Ubović govorio je o spoljnopolitičkim smernicama i planovima ovog pokreta u vezi sa odnosima Srbije i Izraela.
Članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM) Danijela Nikolić oštro je odgovorila na izjave funkcionera "Studentske liste" Jugoslava Gašića, koje su izrečene u sinoćnoj emisiji na programu RTV-a.
Analitičar Srđan Barac podsetio je uživo na televiziji da prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanovića intervjue daje hrvatskim, crnogorskim i drugim regionalnim medijima, dok srpske redakcije zaobilazi.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je disciplinskom tužiocu Visokog saveta tužilaštva prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva i člana Komisije za nadzor Branka Stamenkovića jer je svojim neprimerenim i neodmerenim izjavama za medije u prethodnom periodu učinio težak disciplinski prekršaj koji je rezultirao ozbiljnim narušavanjem ugleda i poverenja u rad javnog tužilaštva.
Pravnik Adam Šukalo podneo je danas dva zvanična podneska na pisarnici Radio-televizije Srbije (RTS), zahtevajući hitnu zaštitu zaposlenih i uvid u dokumentaciju koja se odnosi na imenovanje rukovodstva, smene urednika i rad Upravnog odbora Javnog servisa.
Helsinški odbor za ljudska prava na čijem čelu je Sonja Biserko, nevladina organizacija koja je obilato finansirana iz inostranstva, izdiktirala je tri ključna domaća zadatka za Studentsku listu koja je pobedila na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon", koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:7, nakon velike drame i preokreta na poligonu.
U Srbiji su od 2. do 8. novembra zabeležena 7.334 slučaja oboljenja sličnih gripu, laboratorijski je potvrđeno osam slučajeva gripa, a 12.427 slučajeva obolevanja od akutnih respiratornih infekcija.
Zbog naglih oscilacija u temperaturi, Hitna pomoć je noćas imala pune ruke posla, jer su se mnogi građani žalili na otežano disanje, a jedan od uzročnika takvog stanja jesu promene vremena i vlažnosti vazduha.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na današnjoj sednici odlučio da zaoštri monetarne uslove povećavajući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 6,0 odsto, objavila je centralna banka.
Odbornici Skupštine u Užicu na narednoj sednici, koja je zakazana za 20. novembar, biraće novo rukovodtsvo, pošto je ostavkom dosadašnje gradonačelnice dr Jelene Raković Radivojević, prestao mandat i gradskoj vladi.
Meštani Mačvanskog Metkovića kod Bogatića ovih dana su se na veličanstven način "odužili" svom komšiji i prijatelju, nedavno preminulom Zoranu Mutavdžiću Džinu.
Na današnjem suđenju u Specijalnom sudu u Beogradu za ubistva pripadnika "škaljarskog klana" u Atini i na Krfu, optuženi Blagoje Gašić zatražio je preko branioca ukidanje pritvora kako bi pristupio suđenju, dok je za Marka Petkovića, zatraženo veštačenje jer je u teškom zdravstvenom stanju.
Osnovno javno tužilaštvo u Pančevu predložilo je sudu da odredi pritvor do 30 dana V.V. (55) osumnjičenom da se lažno predstavljao kao policajac, pokazujući radnicama improvizovanu značku i tražeći od njih novac pod izgovorom da će proveriti da li su novčanice falsifikovane.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Jagodini uhapsili su U. M. (21) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo razbojništva.
Kada se Lidija Vukićević pojavila u filmu "Žikina dinastija" (1985), kao zgodna i koketna kućna pomoćnica Lillika, muškarci u Jugoslaviji su ostali bez daha.
Netfliks bi sutra, 13. novembra, trebalo da predstavi novi dokumentarni film "Russell Brand: Open Secret", koji se bavi životom, karijerom i kontroverznim padom britanskog komičara i glumca Rasela Brenda.
Glumica Iskra Brajović svojevremeno je otvoreno govorila o odnosu sa ocem, legendarnim glumcem Vojom Brajovićem, priznajući da njihova bliskost nije bila onakva kakvu je priželjkivala.
Holivudski sjaj, crveni tepisi i milionski honorari često kriju mračnu stranu filmske industrije. Dok publika uživa u magiji velikog platna, glumci se iza kamera neretko suočavaju sa ogromnim pritiskom, iscrpljujućim snimanjima i zahtevima reditelja koji pomeraju granice izdržljivosti.
Za pripremu ukusnih domaćih lazanja nije potrebno mnogo kulinarskog iskustva. Uz pravi odnos sastojaka i mali dodatak mesnom sosu, ovo popularno italijansko jelo biće toliko sočno da će se svaki zalogaj topiti u ustima.
Pre četiri decenije tamnoljubičasta bočica u obliku jabuke bila je neizostavan ukras na toaletnim stočićima širom planete. Danas, ovaj kultni klasik ponovo osvaja žene.
Kolektiv vrtića "Plavi Čuperak" u Titelu oglasio se nakon što je sin Cece Ražnatović Veljko Ražnatović otkrio da su njegovom sinu u toj ustanovi obukli suknju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.