Najveća spoljnopolitička greška Rusije napravljena je 1997. godine kad smo glasali za Temeljni akt Rusije i NATO, a najsramotnija stranica u istoriji Rusije dogodila se 1999. kad nismo mogli da zaustavimo agresiju na Jugoslaviju. Znam zašto, kako, ali je bila sramota. Ne mislim da ćemo tu sramotu ikad ponoviti, poručuje politikolog Sergej Karaganov
Srbija do sada nije uvela sankcije Rusiji, ali triput je glasala u Generalnoj skupštini za rezoluciju protiv Rusije…
– Mi odlično shvatamo kako je teško Srbima, mi odlično shvatamo da je ogromna većina Srba na strani Rusije. Ali ne želimo da Srbi zbog principijelnog stava budu još siromašniji. Trpeće Rusija, a mi ćemo Srbima biti zahvalni za njihovu podršku.
– Taj front će se otvoriti pre ili kasnije jer je jasno da će napetost koju su ostavili pre ili kasnije eskalirati. Ali, to je pitanje za naše srpske prijatelje. Znam da je srpska vojska ojačala poslednjih godina, ne znam hoće li joj biti potrebna pomoć. A da će balkanska situacija ponovo eksplodirati nema sumnje, jer su tu ostavili mnogo toga što žulja. To su u suštini rane koje se samo mogu lečiti jodom.
Rusija je krajem februara započela specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini. Šta se promenilo posle osam godina borbi u Donbasu pa je postalo neophodno da se ona preduzme?
– To nije osam godina, to je daleko više. Promenilo se to što je u Ukrajini počeo da pobeđuje ultranacionalizam, i drugo, što su Ukrajinu intenzivno snabdevali savremenim oružjem. U Ukrajini je postojala jedna od najvećih armija u Evropi i zato je mnogim analitičarima bilo jasno, uzimajući u obzir i naše narastajuće nesuglasice sa Zapadom, da će pre ili kasnije rata biti. Tako se i desilo. Koliko shvatam, naše najviše vojno-političko rukovodstvo je zaključilo da je bolje da sami počnemo vojnu operaciju nego da se borimo na našoj teritoriji i pod drugim pravilima.
Šta je cilj ove operacije?
– Ciljevi su zvanično izneti: denacifikacija, demilitarizacija Ukrajine i zaštita Donbasa. Mislim da se neki ciljevi kriju, neki će se menjati tokom vojne operacije jer se nalazimo u magli, niko ne zna šta će biti. Ali, moje je mišljenje da je cilj ove operacije da se okonča pretvaranje Ukrajine u analog nacističke Nemačke. To je i uništenje oružanih snaga Ukrajine, vojne infrastrukture. Treće je svakako osiguranje mirnog i normalnog života, minimum na jugoistoku Ukrajine.
Foto: AP/Tanjug
Kako će biti izvršena demilitarizacija Ukrajine ako joj stalno stiže novo oružje?
– Nisam vojni strateg, ali slutim da su sada već počeli da presecaju sve arterije snabdevanja koje nisu bile prekinute sa Zapada. Nisu ih dosad prekidali zato što je po njima išao ogroman broj izbeglica. Sporo napredovanje ruskih trupa vezano je i za to što im je naređeno da koliko god mogu štite civilno stanovništvo.
A denacifikacija? Može li se sprovesti ako se ima u vidu da je tako dugo trajalo ispiranje mozgova Ukrajinaca?
– Ne znam, ali pamtim istorijske paralele: Čečenija je sasvim nedavno bila snažno antiruski nastrojena, danas su najbolje ruske trupe Čečeni. Posle Drugog svetskog rata dobili smo u nasledstvo Istočnu Nemačku. Za pet-šest godina istočni Nemci su bili najviše prosovjetski od svih. Ali svakako će to iziskivati ogromne žrtve, mnogo vremena i ogromne napore.
Ako se ti ciljevi i ostvare, šta će biti s Ukrajinom? Na Zapadu se već pominju scenariji njene podele.
– Istorija će pokazati. Smatram da u istočnoj i južnoj Ukrajini treba imati prijateljske države ili državu, da je bila istorijska greška pokušaj da se stavi pod kontrolu a onda i zadrži zapadna Ukrajina. Ona je kao otrov prožela ukrajinsko društvo. Šta će biti ne znamo. Mislim da će biti grupa država ili kvazi država. Vi na Balkanu bolje od mene razumete šta je to.
Čak i da bude tako, ako ste hteli da zaustavite širenje NATO na istok, opet ćete se graničiti sa NATO…
– Graničićemo se sa NATO, ali morali smo da zaustavimo njegovo de fakto širenje imajući u vidu da je NATO bio odbrambeni savez a postao agresivan posle Jugoslavije, Iraka i Libije. I oni su pumpali Ukrajinu oružjem i pretvarali je u koplje u srcu Rusije. Znam ipak da član 5 Severnoatlantskog ugovora ništa ne znači. Ne znači nužnu potrebu da se ide na zajednička borbena dejstva. Odlično znam da SAD nikad neće primeniti nuklearno oružje u zaštitu Evrope jer će biti uzvratni udar. NATO je naprosto rak čije metastaze treba ograničiti. I ako, uslovno rečeno, Finska i Švedska krenu putem metastaze – shodno tome mogu da dobiju verovatnoću hirurškog rešenja.
Ali vi ste tom specijalnom operacijom udahnuli NATO drugi život…
– NATO je tražio drugi život 30 godina, histerično tražio neprijatelja i opravdanja svog postojanja. NATO se širio kad je Rusija bila slaba. Videćemo kako će se širiti i kako će delovati sada kad je Rusija jača.
Foto: Tanjug/AP
Kako vidite tu Rusiju koja će nastati za pet godina. Hoće li ona biti orijentisana ka istoku?
– Bez sumnje. Ukrajinska situacija služi za stabilizaciju našeg zapadnog krila s ciljem da bismo mirno nastavili kretanje ka ekonomskim, političkim i drugim tržištima budućnosti, a ona nisu na zapadu nego na istoku. Sad je prisutno izvesno usporavanje ali će to kretanje ka istoku biti ubrzano.
* Kakav god bude rezultat ove operacije, očekujete li neku novu gvozdenu zavesu na granici između tog ruskog sveta i Zapada?
– To je veoma smešno zato što su nekad socijalističke zemlje sa svoje strane dizale gvozdenu zavesu. Sada to 90 posto radi Zapad zato što se boji uticaja Rusije, jer mi smo u svakom pogledu alternativa. Ta zavesa je zaista uspostavljena poslednjih godina. Radim na tome da ne bude totalna. Ali, oni je čine totalnom. Čak ni u najgora sovjetska vremena sovjetskim naučnicima nije bilo zabranjeno da se sreću sa zapadnim kolegama. Sada našim zapadnim kolegama to zabranjuju.
Znate da smo fejkove mi na Balkanu već prošli. Buča je kao kosovski Račak, Kramatorsk kao sarajevske Markale. Zašto Rusija nije izvukla pouke iz našeg iskustva?
– Kako da izvuče kad druga zemlja to koristi. Mi ne možemo da sprečimo bombardovanje železničke stanice. Zato je potrebno da se stavi pod kontrolu zemlja koja je pretvorena u izvor agresije.
* Predsednik Bajden kaže da je Putinova politika prema ukrajini genocidna, da je on ratni zločinac i čak nameravaju da mu sude…
– Hvala Bogu da smo došli u normalnu situaciju kad ćemo moći da sudimo, a možda i da kaznimo predsednika Bajdena i njegove kolege za to što su podržavali agresiju protiv Srbije i Jugoslavije, što su podržavali supergenocid u Iraku.
Mislite, vi ćete suditi Bajdenu?
– Uvek kažem zapadnim kolegama: znali ste da je napad na Irak bila apsolutno fejk operacija. Ko je osuđen na doživotni zatvor za to što je isprovocirao tu operaciju?
Očekujete li da će Rusija možda posle svega ovog oformiti svoj Tribunal?
– Ne bih sad da govorim o tome. Tribunal za početak treba da formira Gospod Bog.
Kako će u istoriji ostati zapisan 24. februar?
– Istoriju pišu pobednici. Ako Rusija izdrži i pobedi, to će biti nova etapa u oslobođenju sveta. Ako Rusija ne pobedi, taj proces će se jako usporiti i može doći do nove serije ratova na periferiji. A sasvim je očigledno – iako svi govore o 24. februaru – sve te promene su počele daleko ranije, 2007-2008. godine. Na desetine puta sam pisao da ulazimo u predratnu situaciju, ne samo zbog situacije oko Ukrajine već i zbog ogromnog broja protivrečnosti u svetu koje se samo gomilaju. Ne znam kako će se sve završiti. Nadam se – pobedom. Koga, čega? Rusije, zdravog razuma, Boga.
Kakav će svet biti ako pobedi Rusija a kakav ako ne pobedi?
– Ako pobedi Rusija svet će biti daleko slobodniji. On je već slobodniji, zemlje imaju daleko više izbora zato što su Rusija a onda i Kina lišile Zapad vojnog prevashodstva. Ako Rusija ustukne, proces oslobođenja sveta će biti usporen, ali on se ne može zaustaviti.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako saznaje Informer.rs, bivši načelnik PU za grad Beograd Veselin Milić dobija pretnje u pritvorskoj jedinici gde se nalazi zbog istrage o teškom ubistvu Aleksandra Nešovića, a zbog neprijavljivanja krivičnog dela.
Britanski premijer Kir Starmer suočen je sa pritiskom iz sopstvene Laburističke partije da podnese ostavku već ovog vikenda, objavio je Gardijan pozivajući se na poslanike i izvore iz vlade.
Nakon saopštenja Višeg javnog tužilaštva u Beogradu o dokumentaciji pronađenoj tokom istrage, usledile su reakcije predstavnika studenata u blokadi, njihovih sagovornika i pojedinih advokata, koji tvrde da se sporni zapisnici ne odnose na protest održan 15. marta, već na ranije planirani skup na Autokomandi.
U Gradskom odboru Srpske napredne stranke Niš održana je konferencija za novinare povodom izjava političara Dragana Milića o formiranju holdinga koji bi objedinio sva javna i javna komunalna preduzeća u Nišu.
Politički analitičar Uroš Piper reagovao je na društvenoj mreži Iks povodom saopštenja naloga "Studenti u blokadi", ocenjujući da su svojim odgovorom potvrdili navode koji se pominju u dokumentaciji na koju se poziva Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Od ranog jutra živa u termometru obara rekorde, pa je tako u pojedinim gradovima već u 7 časova dostigla 25. podelak, pokazuju podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ).
Listajući po baštama kafana, klupama po parkovima i na radnim mestima, prvo izdanje Večernjih Novosti tog toplog ali oblačnog junskog dana, radnom narodu Jugoslavije pogled bi u samom zaglavlju novine najpre privukle reklame za domaće cigarete "Morava", i to čak dve verzije, one "Morave" koju je proizvodila fabrika duvana u Nišu, i one druge koju su proizvodili od makednoskog duvana u fabrici u Skoplju.
U Beogradu je došlo do nesreće u kojoj je muškarac B.N. (53) zadobio teške telesne povrede, nakon što je u pijanom stanju pao sa terase stana na drugom spratu.
U pojačanoj kontroli vozača za prva četiri dana međunarodne ROADPOL akcije, saobraćajna policija u Šapcu je iz saobraćaja isključila 35 pijanih vozača i 9 koji su upravljali vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
"Milo i Mrva su bombaši, hapsi to odmah", jedna je od poruka koju je Radoje Zvicer poslednjih dana 2020. godine, preko nekada zaštićene Skaj aplikacije, poslao optuženom policajcu Petru Lazoviću.
Viši sud u Vranju, doneo je odluku o prihvatanju sporazuma o priznanju krivičnog dela između Glavnog javnog tužioca VIšeg javnog tužilaštva u Vranju i okrviljenog Danijela Hristova iz sela Gornji Neradovac, a povodom pucnjave na MMA borca Miloša Kostića, koja se desila u aprilu prošle godine u ovom selu.
Barska policija uhapsila je operativno interesantnu osobu iz Bijelog Polja A.S. (31), za kojim su raspisane dve nacionalne poternice, saopštili su iz Uprave policije Crne Gore i dodali da je uhapšeni tokom pokušaja kontrole napao policijskog službenika.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Novi viralni trend na TikToku pokazuje kako uz nekoliko trikova šminkanja možete stvoriti iluziju većeg volumena usana, bez filera, igala i odlaska kod stručnjaka.
Milioni korisnika u Indiji ostali su bez pristupa popularnoj aplikaciji Telegram za razmenu poruka nakon što su vlasti donele vanrednu odluku o njenom privremenom blokiranju.
Ko u ovoj priči govori istinu, ko pravi dramu, utvrdiće nadležne institucije., a evo šta su sve naveli Kristina Spalević i Kristijan Golubović kao razlog drame i prijave policiji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.