Dok se rat u Ukrajini nastavlja nesmanjenom žestinom, ključna borba vodi se ne samo na liniji fronta, već i u trci za tehnološku nadmoć. Rusija i Ukrajina u sukob unose svoje najmoćnije sisteme naoružanja – od hipersoničnih raketa do pametnih dronova – a pitanje koje ostaje jeste: ko ima smrtonosniju prednost?
Ruska Federacija raspolaže arsenalom koji je među najvećima na svetu. Od vremena Hladnog rata pa do danas, ruski vojni kompleks konstantno ulaže u razvoj naoružanja, posebno u sektoru raketne tehnologije.
1. Hipersonične rakete – „Kinžal“ i „Avangard“
„Kinžal“ je hipersonični projektil koji može da leti brzinom do 10 maha (deset puta brže od zvuka) i izbegne većinu zapadnih PVO sistema. „Avangard“ je još smrtonosniji – glajder koji se kreće brzinom većom od 20 maha i menja pravac u letu, čineći ga gotovo neuhvatljivim.
And that weapon is not only numerically the most powerful in the world, but also technically superior. Russia today has:
Avangard – a hypersonic nuclear warhead carrier that flies at Mach 27 and changes direction in flight. No western missile defense can intercept it.… pic.twitter.com/bVtjw3oAMs
— Djole 🇷🇸 (@onlydjole) March 29, 2025
2. T-14 „Armata“ – tenk budućnosti T-14 je tenk nove generacije koji se oslanja na automatizovanu kupolu i napredni sistem zaštite. Iako ga u Ukrajini ima u ograničenom broju, njegovo prisustvo nosi snažnu simboliku tehnološke dominacije.
3. Su-57 – ruski stealth avion
Iako još u fazi postepenog uvođenja, Su-57 predstavlja pokušaj Moskve da odgovori na američki F-35. Njegova primena u Ukrajini je ograničena, ali služi kao sredstvo demonstracije sile.
4. Elektronsko ratovanje – „Krasuha-4“
Ruski sistemi za elektronsko ratovanje, poput „Krasuhe“, uspešno ometaju dronove i komunikaciju ukrajinskih trupa i NATO izviđača, predstavljajući tihu, ali presudnu prednost.
Ukrajinski odgovor: Zapadni štit i domaća snalažljivost
Iako brojčano inferiorna, Ukrajina je zahvaljujući zapadnoj pomoći i domaćoj inovativnosti stvorila smrtonosnu kombinaciju starog sovjetskog i najnovijeg zapadnog oružja.
1. HIMARS – precizna kazna s neba
Američki raketni sistem HIMARS je promenio tok rata. Njegova preciznost i domet omogućavaju gađanje komandnih centara, skladišta i mostova sa bezbedne distance.
2. Dronovi kamikaze – „Bayraktar TB2“ i FPV improvizacije
Turski „Bayraktar“ je postao simbol ukrajinskog otpora, ali je danas zamenjen brojnim FPV dronovima domaće proizvodnje. Jeftini i smrtonosni, FPV dronovi omogućavaju Ukrajini da vodi rat visoke tehnologije bez visokih troškova.
3. „Leopard 2“ i „Challenger 2“
Zapadni tenkovi su stigli u malom broju, ali su tehnološki napredniji od većine ruskih oklopnjaka. Njihova preciznost i oklop čine ih ključnim u borbama na pravcu Avdejevke i Harkova.
4. PVO sistemi – „Patriot“ i „NASAMS“ Zahvaljujući američkim i norveškim sistemima, Ukrajina je prvi put uspela da obori i hipersonične projektile poput „Kinžala“. Ovi sistemi štite ključne ciljeve, ali ih ima malo i teško se nadoknađuju.
Seventeen 🐸 MIM-104 Patriot anti-aircraft missile systems are being prepared for shipment to Ukraine. Some of them will be delivered in the coming days.
Rusija ima kvantitativnu nadmoć, ali i pristup nekim tehnologijama koje Ukrajina može samo da sanja – posebno u domenu hipersonike i elektronskog ratovanja. Međutim, ukrajinska strana pokazuje izuzetnu sposobnost adaptacije, uz korišćenje vrhunskih zapadnih sistema i domaćih inovacija.
Oružje ne pobeđuje samo – presudna je taktika
I pored tehnoloških razlika, nijedno oružje nije „čarobni metak“. Konačnu reč i dalje imaju ljudi – komandanti, inženjeri, vojnici i političari. A rat u Ukrajini, kako pokazuje upotreba najjačeg naoružanja s obe strane, sve više liči na poligon za testiranje globalne vojne budućnosti.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je pomisao o porazu Rusije u ukrajinskom sukobu „bezumna fantazija“, upozoravajući da Ukrajina nema prednost ni u ljudstvu ni u naoružanju u sukobu sa nuklearnom supersilom.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov poslao Moskvi ponudu za održavanje nove runde pregovora naredne nedelje.
Snage ruske protivvazdušne odbrane odbile su napad ukrajinske bespilotne letelice koja je letela ka Moskvi, izjavio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Ruske snage uništile su kamion sa municijom i dronovima namenjenim ukrajinskoj vojsci u Družkovki u ruskoj samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), izjavio je danas zamenik komandira grupe operatera bespilotnih letelica ruske grupacije "Jug", koji se predstavlja pod nadimkom Altaj.
Posada ruskog tenka T-90M „Proriv“ probila je deo odbrane Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na dobropoljskom pravcu i nastavila još 15 kilometara pod neprekidnim napadima FPV dronova kako bi navukla vatru na sebe i otvorila prolaz jurišnoj pešadiji, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruski teški vojno-transportni avion An-124-100 „Ruslan“, isti onaj koji je 2022. korišćen za dopremanje raketa za sisteme „Iskander“ u Belorusiju, obavio je početkom septembra misteriozan let ka Kalinjingradskoj oblasti, ali za sada nema podataka šta se nalazilo u njegovom ogromnom teretnom prostoru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je pomisao o porazu Rusije u ukrajinskom sukobu „bezumna fantazija“, upozoravajući da Ukrajina nema prednost ni u ljudstvu ni u naoružanju u sukobu sa nuklearnom supersilom.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Dejan Šoškić izabran je za predsednika Saveta Narodne banke Srbije 26. marta 2009. godine, dok ugovor o prenosu njegovog petoprocentnog udela u preduzeću "Centar za investicije i finansije" nosi datum 20. april 2010. godine.
Blokader Gradimir Cvetanović, jedan od samoproglašenih vođa ovog ekstremističkog pokreta u Leskovcu, ponižavajuće je izbačen iz opštinskog tima nakon što su ga saborci optužili za mutne tajne veze sa lokalnim opozicionarima.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je danas gostujući u Kolegijumu na Informer TV, da od 1. decembra slede veće plate u javnom sektoru od 8 do 12 odsto i penzije za 7,5 odsto.
Više od 16.000 kandidata iz više od 140 zemalja do sada se prijavilo za volonterski program Ekspa 2027, a među njima je i Emanuel Džošua iz afričke države Nigerije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Zvezdara, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su dve osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i zaplenili oko 10 kilograma amfetamina.
Proslava dečijeg rođendana u jednom restoranu na Zrenjaninskom putu u sredu uveče pretvorila se u pravi pakao, kada je usred slavlja izbila opšta tuča motivisana porodičnim razmiricama.
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv E.T. zbog nasilja u porodici nad bivšom vanbračnom suprugom S.O. kojoj je pretio ubistvom i pokušavao da je udari automobilom.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Proslavljena francuska glumica Beatris Dal ostala je upamćena u svetskoj kinematografiji kao neponovljiva ikona i simbol buntovništva čija joj je uloga Beti u kultnom filmu "Beti Blu" preko noći donela međunarodnu slavu.
Mlada glumica Milica Stanković kaže da se filmovi poput "Zlatnog reza 42: Djeca Kozare" treba što više prikazivati kako se zlo iz Jasenovca više nikada ne bi ponovilo.
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Korisnicima Windows 11 koji još koriste verziju 24H2 ostalo je svega nekoliko dana da pređu na novije izdanje operativnog sistema. Majkrosoft 13. oktobra 2026. godine završava podršku za ovu verziju u izdanjima Home i Pro, što znači da njihovi korisnici više neće dobijati redovna bezbednosna ažuriranja.
Na kratkoj udaljenosti od Amsterdama nalazi se Utreht, grad koji osvaja posetioce istorijskim znamenitostima, slikovitim kanalima i opuštenom atmosferom, a često ostaje u senci poznatije holandske prestonice.
Istraživanje sajta Saucy Dates pokazalo je da 62 odsto žena i 56 odsto muškaraca tokom seksa pomisli na nekog drugog, a često na slavne ličnosti. Među njima su Danijel Krejg, Bred Pit i Bredli Kuper.
Nekadašnji rijaliti učesnik i bivši političar Aleksandar Požgaj oglasio se na svom Instagram profilu i potvrdio da je okončao ljubavnu vezu posle samo 20 dana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.