Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da je "situacija sa kolektivnim sećanjem na Holokaust" u Evropskoj uniji direktna posledica politike fragmentiranja istorije Drugog svetskog rata, dok se, kako je navela, oslobodilačka uloga Crvene armije stalno omalovažava.
Ona je skrenula pažnju na poziv ambasadora SAD u Francuskoj, Čarlsa Kušnera, u francusko Ministarstvo spoljnih poslova, koji mu je rekao da su njegove reči o neadekvatnosti napora francuskog predsednika Emanuela Makrona u borbi protiv antisemitizma neprihvatljive, a takođe ga je podsetio na "obavezu da se ne meša u unutrašnje poslove država".
- Čudno je čitati i čuti o 'mešanju u unutrašnje poslove', jer bi tema ljudskih prava trebalo da ima, kako nas zvanični Pariz ubeđuje već godinama, transgranični karakter... Zapadnjaci su pokušali da razmotre tragediju jevrejskog naroda, a da ne uzimaju u obzir totalni genocid koji je Treći rajh sproveo na istoku Evrope kao deo oslobađanja 'životnog prostora' za rasu 'natčoveka' - istakla je Zaharova u autorskom tekstu za list "Izvestija".
Ona je navela da je nakon toga istorija spasavanja i oslobođenja od strane Crvene armije "bila podvrgnuta sistematskom omalovažavanju".
Zaharova je dodala da se to jasno pokazalo u transformaciji memorijalnih događaja u Evropi povodom Međunarodnog dana sećanja na Holokaust, koji se obeležava 27. januara.
Poljske vlasti su odavno prestale da pozivaju veterane oslobodioce iz postsovjetskih država, rekla je ona.
- Sekretarijat UN takođe ne poziva sovjetske veterane na ovaj dan . To radi samo ruska stalna misija, koja svake godine 27. januara organizuje komemorativne događaje u UN, čiji su glavni heroji učesnici Velikog otadžbinskog rata i bivši logoraši... Zašto se Zapad prema njima, herojima, tako ponašao (i još uvek se ponaša)? Zato što nisu smeli svojim prisustvom da podsećaju visoke goste na istorijsku istinu - naglasila je portparolka ruskog ministarstva.
Ona je podsetila da su 2007. godine zvaničnici UN pozvali veterane koji su se borili u Crvenoj armiji na jedan događaj.
- Ali nakon što su ispričali celu istinu o oslobodilačkoj ulozi Crvene armije, više nisu bili pozivani. Pozvali su samo zapadne svedoke tih događaja koji su ispričali kako su 27. januara 1945. godine američki vojnici sa zvezdama i prugama dočekani na kapijama Aušvica - navela je Zaharova.
Prema njenom mišljenju, evropska birokratija i zapadnoevropske prestonice, "ako nisu otvoreno odobrile, onda nisu ni na koji način reagovale na revanšizam mladih Evropljana", koji su, kako je navela, objavili rat sovjetskom memorijalnom nasleđu i legitimizovali "rehabilitaciju krvavih dželata Holokausta".
- Francusko Ministarstvo spoljnih poslova, ni pod Emanuelom Makronom ni pod njegovim prethodnicima, nikada se nije izjasnilo protiv uništavanja spomenika vojnicima Crvene armije u Poljskoj, baltičkim državama, Ukrajini, niti protiv postavljanja spomenika Hitlerovim saradnicima. Prvo, prepravili su istoriju kako bi im odgovarala, brišući prave oslobodioce i veličajući zločince koje je osudio Nirnberški tribunal - upozorila je Zaharova.
Kako je ocenila, sledeći neizbežni korak je zaborav žrtava Holokausta.
- Vreme je da naučimo: bez bezuslovnog priznanja oslobodilačke uloge Crvene armije, koja je zaustavila genocid koji su sproveli nacistički dželati i njihovi poslušnici, sećanje na žrtve Holokausta je takođe osuđeno na izbacivanje iz evropske javne svesti. Nema spasilaca – a oni koji su spaseni nisu potrebni - zaključila je Zaharova.
Aušvic je oslobodila Crvena armija 27. januara 1945. godine. Godine 2005, odlukom Generalne skupštine UN, ovaj datum je proglašen Međunarodnim danom sećanja na Holokaust.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas, komentarišući napade ukrajinskih snaga na naftovod Družba, da je Zapad ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom omogućio da izvrši zločine, a za to nisu koristili njegov novac, već sredstva svojih građana.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da vlasti u Kijevu nastavljaju "terorisanje civila" dok Rusija i Sjedinjene Američke Države ulažu napore da reše ukrajinsku krizu.
Karta Ukrajine u Beloj kući bila je snažna šamarčina koja je trebalo da otrezni Volodimira Zelenskog, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da Kijev ne želi da preuzme žive ukrajinske zarobljenike, dok su ih jedva naterali da preuzmu 1.000 tela poginulih vojnika.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas, komentarišući napade ukrajinskih snaga na naftovod Družba, da je Zapad ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom omogućio da izvrši zločine, a za to nisu koristili njegov novac, već sredstva svojih građana.
U divljačkom napadu na Informer u ponedeljak uveče, dan posle pobede blokadera na vanrednim parlamentarnim izborima, učestovali su i Danka i Boris Đerić.
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Arsen Bauk, poslanik u hrvatskom Saboru, govorio je o takozvanoj Studentskoj listi i njenim političkim perspektivama, kao i da je pomenuta lista podvala našem narodu.
Samo tri dana nakon što su blokaderi osvojili vlast u Srbiji, uhapšen je direktor novosadske Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj", dr Radivoje P. Stojković.
U večerašnjoj emisiji "Kolegijum" na Informer televiziji gost glavnog urednika Dragana J. Vučićevića bio je softverski inženjer i preduzetnik Marko Rakočević, koji je analizirao aktuelna dešavanja u zemlji nakon izbora.
Crveni tim je kraj bazena u luksuznoj vili Exatlona slavio svoj pobednički niz i polemisao o nedelji pred njima u kojoj će jedna devojka napustiti takmičenje.
Personalizovana mRNK vakcina protiv melanoma u fazi 3 smanjila je rizik od povratka bolesti ili smrti za 42 odsto u odnosu na standardnu imunoterapiju.
Maloletnici postaju sve pogodnija meta kriminalnih grupa koje ih koriste za prodaju droge, upozorava kriminolog Dejan Radenković, povodom sve češćeg hapšenja.
Večeras oko 21.30 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta na Savskom vencu došlo je do krvavog obračuna, kada je za sada nepoznati muškarac izboden.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Iako grejanje stvara prijatan osećaj topline, ono brzo isušuje vazduh i izaziva tegobe, ali vlažnost u domu možete lako povratiti uz tri besplatna trika.
Slavsko žito nezaobilazan je deo tradicionalne slavske trpeze, a po starinskom receptu naših baka priprema se od kuvane pšenice, oraha, badema i mirisnih začina.
Pevačica Neda Ukraden održala je svojevrsnu lekciju voditeljki Đani (Gianni) Apostolski zbog promene imena, nakon što joj je u jednom muzičkom takmičenju u Hrvatskoj priznala da je nekada bila Danica.
Pevačica Lepa Brena, koja je nakon prodaje Grand produkcije nastavila da razvija svoje poslovne poduhvate, već decenijama poseduje i ugostiteljski objekat u centru Novog Sada, gde se prodaju pljeskavice i druga brza hrana.
Muzičar Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, gostovao je u emisiji "Amidži šou", gde je govorio o svojim prepoznatljivim tetovažama na licu
Komentari