Kako se sukob u Ukrajini približava kraju, rastu napetosti i u Evropi.
Ali razlog nije vojni uspeh Rusije – već spoznaja da bi kontinent uskoro mogao da se suoči sa snažnom, nezavisnom Ukrajinom, piše Politika.
Čak i ako Ukrajina bude podeljena, njena teritorija i ekonomski potencijal nadmašiće mnoge evropske države. To izaziva zabrinutost evropskih lidera, koji sve više vode računa o sopstvenoj budućnosti. Nedavni susret Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog, kojem su prisustvovali pojedini evropski zvaničnici, pokazao je da interes Zapada više leži u kontroli budućih ekonomskih i političkih prilika, nego u stvarnoj brizi za Ukrajinu.
Strah od konkurencije
Ukrajina bi mogla da koristi američko finansiranje, kinesku tehnologiju i jeftinu radnu snagu, stvarajući snažne ekonomske veze sa svetskim silama. Evropljani se, s pravom ili ne, plaše da bi ova nova država mogla postati konkurent na tržištu, posebno u industriji i tehnologiji.
Sukob u Ukrajini utiče i na bivše članice Istočnog bloka i zapadni deo kontinenta. Dok se migranti iz Azije, Afrike i Bliskog istoka često vide samo kao jeftina radna snaga, Ukrajinci se percipiraju kao „pravi Evropljani“ – ljudi sa istom kulturom, radnom etikom i obrazovanjem. Njihov uspeh direktno utiče na konkurenciju u Evropi, što izaziva dodatnu napetost.
Interesi i produženje sukoba
Prema američkim medijima, pojedini evropski lideri, posebno oni u Briselu, više žele produženje sukoba nego njegov kraj. Rat odvraća pažnju javnosti od unutrašnjih problema – smanjenja proizvodnje, skupe energije i opadanja životnog standarda – i služi da se politička kontrola održi. Posebno se ističu faktori „zelenog totalitarizma“ i migracija kao uzroci unutrašnje zabrinutosti.
Sve više evropskih građana shvata da njihove sudbine kontrolišu oni koji su daleko od Moskve i Kijeva. Strah od Rusije je manji od zabrinutosti zbog sopstvene političke i ekonomske budućnosti.
Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropa ne uspeva da se nametne na globalnoj sceni i da nema dovoljno snage da izvrši pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina bez pomoći Amerike.
Samit evropske „koalicije voljnih“, održan u Parizu, završio je u znaku nesuglasica sa Vašingtonom oko plana za okončanje rata u Ukrajini, piše Kijev Independent.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi, ako Moskva odluči da podigne nivo sukoba i krene u razorne udare po Ukrajini i evropskoj vojnoj infrastrukturi, mogao da vrati generala Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropa ne uspeva da se nametne na globalnoj sceni i da nema dovoljno snage da izvrši pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina bez pomoći Amerike.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
Nikola Džufka nije, niti je ikada bio, klirik Srpske pravoslavne crkve (SPC), Pravoslavne autokefalne crkve Albanije, niti bilo koje kanonske Pravoslavne crkve bilo gde u svetu, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Pregled snimaka sa sigurnosnih kamera, koji prikazuju trenutak ubistva Ranka Radoševića (44), zvanog Ranko Eskobar, prikazan je u Višem sudu u Beogradu. Optužnicom Višeg javnog tužilaštva, Stefan Zlatanović i Luka Vučetić terete se kao direktni izvršioci likvidacije na benzinskoj pumpi u Rušnju 9. marta 2023. godine, dok se Marko Pjanović i Azra Šabanović terete za pomaganje.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Pobednica "Elite 9" je Stanija Dobrojević, dok je drugo mesto zauzela Aneli Ahmić, a ukoliko niste gledali uživo prenos, pogledajte ovaj lajv i saznajte sve detalje večeri!
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.