Sve učestaliji incidenti sa dronovima pokazuju da se karakter savremenog rata drastično promenio, dok Zapad i dalje troši ogroman novac na zastarelo naoružanje.
O tome su govorili učesnici Varšavskog bezbednosnog foruma, upozoravajući da Zapad zaostaje u prilagođavanju novim realnostima bojnog polja.
„Kupujemo jučerašnje oružje za jučerašnji rat“
Bivši britanski ministar odbrane Ben Volas kritikovao je strategiju zapadnih armija, ističući da se ne koriste dovoljno savremena rešenja za borbu protiv dronova, uprkos tome što u mnogim zemljama postoje domaće kompanije i tehnologije spremne za primenu.
- Što se tiče obaranja dronova — zašto smo ignorisali nove načine ratovanja poslednje tri godine? Zašto naši vojni vrhovi i dalje žele da kupuju nosače aviona i rakete koje koštaju milione dolara - upitao je Volas i dodao:
- Svi mi u našim zemljama imamo sjajne kompanije i tehnološka rešenja za borbu protiv dronova — i same dronove, i sve što je potrebno. A mi ih i dalje ignorišemo i nastavljamo da kupujemo ogromne tenkove, velike avione i ratne brodove. Lekcije postoje, ali mi i dalje kupujemo jučerašnju opremu za jučerašnji rat. To upada u oči.
Volas je dodao da „svaki komandant u datom trenutku mora da odluči da li će ispaliti raketu vrednu milion dolara“, ali je poručio da je suština u tome da „NATO mora da počne ozbiljno da ulaže u nove sposobnosti“.
„Ne možemo raketama od 600.000 evra rušiti dronove od 20.000“
Njegovim stavovima pridružio se i bivši predsedavajući Vojnog komiteta NATO, admiral Rob Bauer, koji je ukazao na očigledan nesrazmer između skupih sistema i jeftinih pretnji.
On je istakao da je ključno pronaći balans između „visokotehnoloških, skupih i dugotrajnih projekata poput nosača aviona, F-35 i nuklearnih podmornica, koji su i dalje potrebni“, i masovne proizvodnje jeftinijih i efikasnijih sistema za borbu protiv dronova.
- Uveren sam da možemo rešiti ovaj problem. Imamo 50% svetske ekonomije i 50% globalne vojne moći. Ako ne možemo da se izborimo s ovim izazovom, trebalo bi da nas bude sramota - poručio je Bauer.
Nova paradigma ratovanja
Diskusije na Varšavskom forumu još jednom su pokazale da se ratovi sve više vode dronovima, elektronskim ratovanjem i preciznim udarima niskog troška — dok zapadne vojske i dalje ulažu u oružje koje je dominantno u prošlim decenijama. Stručnjaci upozoravaju da će bez strateškog zaokreta u vojnoj nabavci i taktici Zapad teško pratiti brzinu tehnoloških promena na savremenom bojnom polju.
U Senatu SAD podneta je rezolucija kojom se predviđa prenos ruskih sredstava Ukrajini, uz plan isplata mesečnih tranši od najmanje 10 milijardi dolara.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba (HUR) saopštila je da su njeni agenti izveli atentat na ruskog potpukovnika i još dvojicu vojnika na Severnom Kavkazu.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
U ukrajinskoj Volinjskoj oblasti proglašena je uzbuna zbog opasnosti od oslobađanja amonijaka nakon ruskog napada dronovima na industrijsko postrojenje u mestu Maneviči, gde je jedna osoba poginula, osmoro je povređeno, a izbio je i veliki požar, saopštile su lokalne vlasti.
U Senatu SAD podneta je rezolucija kojom se predviđa prenos ruskih sredstava Ukrajini, uz plan isplata mesečnih tranši od najmanje 10 milijardi dolara.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari