Saveznici unutar NATO-a vode intenzivne razgovore o mogućem pooštravanju odgovora na poteze ruskog predsednika Vladimira Putina.
Prema informacijama više diplomatskih izvora, među razmatranim opcijama su raspoređivanje borbenih dronova duž granice s Rusijom i ublažavanje ograničenja za pilote koji bi u određenim okolnostima mogli otvarati vatru na ruske letelice, prenosi Fajnenšel tajms.
Oružavanje izviđačkih dronova i moguće vojne vežbe
Inicijativu su pokrenule zemlje koje graniče s Rusijom, uz podršku Francuske i Velike Britanije, a razgovori su ubrzo uključili svih 32 članice NATO-a.
Jedan od predloga je naoružavanje izviđačkih dronova koji se trenutno koriste za prikupljanje obaveštajnih podataka o ruskim vojnim aktivnostima. Takođe se razmatra snižavanje praga odluke za pilote koji patroliraju duž istočne granice kako bi mogli brže reagovati u slučaju pretnji.
Još jedna opcija je održavanje vojnih vežbi NATO-a u neposrednoj blizini ruske granice, posebno u udaljenim i slabije kontrolisanim područjima. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je prošle nedelje da „NATO mora otvoriti vatru na ruske avione koji povrede teritoriju saveznika“.
Foto: Shutterstock/EPA/Profimedia
Rastuće tenzije i prvi direktni incidenti
Trampova izjava usledila je nakon talasa ruskih provokacija, uključujući i prvi direktni susret između aviona NATO-a i ruskih dronova od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Ruski dronovi u više navrata ušli su u vazdušni prostor Poljske i Rumunije, dok su borbeni avioni tipa MiG preletali estonsku teritoriju. Istovremeno, desetine neidentifikovanih dronova izazvale su ozbiljne poremećaje u radu aerodroma u Belgiji, Danskoj i Nemačkoj.
Zapadni zvaničnici ove incidente povezuju s „hibridnim metodama“ Moskve koje uključuju sajber-napade i sabotaže.
NATO menja pravila borbene upotrebe
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker izjavio je da „svakog dana“ radi sa saveznicima na razvijanju boljih opcija u asimetričnom i hibridnom ratovanju.
Dva zvaničnika Alijanse navela su da je jedan od prioritetnih zadataka pojednostavljenje pravila borbenog delovanja na istočnom krilu. Neke zemlje zahtevaju vizuelnu potvrdu pre nego što pilot otvori vatru, dok druge dopuštaju dejstvo na osnovu radarskih podataka ili procene rizika prema brzini i kursu objekta.
Foto: EPA
Kako navodi Fajnenšel tajms, ovi razgovori, koji su počeli u manjem krugu pogođenih država, sada su prerasli u širu diskusiju, jer i drugi saveznici prepoznaju potencijalnu destabilizaciju iz Moskve.
Podele unutar NATO-a i reakcija EU
Unutar Alijanse postoje neslaganja — deo zemalja traži odlučniji stav i demonstraciju sile radi odvraćanja Rusije, dok druge upozoravaju na rizik od direktnog sukoba s nuklearnom silom.
- Aktivno se razgovara o tome kako efikasnije odgovoriti Rusiji - izjavio je jedan NATO diplomata, dodajući da su pregovori još u početnoj fazi.
Zbog incidenata u Poljskoj i Estoniji, NATO je prošlog meseca održao dve vanredne sednice i pokrenuo operaciju „Istočna straža“ radi jačanja protivvazdušne odbrane zemalja na prvoj liniji.
Istovremeno, Evropska unija priprema sopstvene mere. Brisel razmatra ograničavanje kretanja ruskih diplomata za koje se sumnja da vode mreže agenata i sabotaže u državama gde nisu formalno akreditovani.
EU takođe planira ulaganja u razvoj sistema protiv dronova korišćenjem evropskih fondova.
Fon der Lajen: „Evropa mora odgovoriti jedinstveno“
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocenila je da je reč o „promišljenoj kampanji sive zone protiv Evrope“.
- Rusija želi da posadi seme podela. Mi moramo odgovoriti jedinstvom. Ne smemo samo reagovati — moramo odvraćati. Jer ako oklijevamo, siva zona će se samo širiti - rekla je ona u obraćanju Evropskom parlamentu.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Agencija za privredne registre (APR) zvanično je uputila izvinjenje redakciji Informera zbog "tehničke greške" - umesto stvarnih i zakonito dobijenih iznosa (5 miliona, 2 miliona i 2 miliona dinara) lažno predstavili da je u pitanju čak 900 miliona!
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Rad "Starac Tihon" doktura umetnosti Stefana Pešića (38) iz Prokuplja našao se na Tajms skveru u Njujorku u okviru internacionalne izložbe koju je organizovao časopis Visual Art Journal.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 1. novembra 2026. godine u sarajevskoj opšini Novi Grad, poginula je žena I. P. (75) dok je vozač (29) automobila koji ju je udario uhapšen.
U Višem sudu u Nišu danas je održano pripremno ročište Srđanu Mitroviću (50), optuženom da je 14. novembra prošle godine u selu Zavidince kod Babušnice ubio komšiju Miroljuba Lepojića (69) i njegovog sina Miroslava (41), dok je teško ranio njegovog drugog sina Milovana i suprugu Stanu.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Influenserka Adriana Kadar ušla je u peti mesec trudnoće, a sada je snimkom iz porodičnog doma pokazala trudnički stomak i otkrila kako održava formu, dok joj društvo tokom treninga pravi ćerkica Dorotea!
Pevačica Ana Nikolić ponovo je privukla pažnju neobičnom objavom na Instagramu, a ovog puta pokazala je kako uživa uz svoje hitove i piće sa sopstvenim likom na etiketi.
Komentari