Međunarodna legija teritorijalne odbrane Ukrajine, formirana krajem februara 2022. godine na inicijativu predsednika Volodimira Zelenskog, zvanično je prestala da postoji.
Ovaj projekat, koji je tokom gotovo četiri godine privukao desetine hiljada stranih boraca iz brojnih zemalja, ugašen je 31. decembra 2025. godine, a njegovo ljudstvo je reorganizovano i raspoređeno u druge strukture Oružanih snaga Ukrajine.
Kako navodi portal MilitaryLand, Međunarodna legija je prethodno bila uključena u sastav Kopnenih snaga, ali je sada njena struktura u potpunosti rasformirana. Pripadnici četiri bataljona Legije prebačeni su uglavnom u jurišne trupe, što je kod velikog broja stranih boraca izazvalo otvoreno nezadovoljstvo.
Prema dostupnim informacijama, većina pripadnika Legije nije dala saglasnost za prelazak u jurišne jedinice. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da ugovori koje su potpisali sa Oružanim snagama Ukrajine ne predviđaju jednostrani raskid, dok pokušaji da se preko ambasada matičnih zemalja utiče na odluku ukrajinskih vlasti nisu dali rezultate. Zbog toga se mnogi strani borci osećaju primoranim da budu raspoređeni u najrizičnije borbene formacije.
Sporna reorganizacija
MilitaryLand navodi da je preraspodela sprovedena po jasno definisanom, ali kontroverznom modelu. Prvi i treći bataljon Međunarodne legije, formirani 27. februara 2022. godine, spojeni su u 475. odvojeni jurišni puk. Drugi bataljon, osnovan u oktobru 2022, u potpunosti je rasformiran, dok je njegovo preostalo ljudstvo takođe uključeno u isti puk.
Četvrti bataljon, formiran u periodu od marta do jula 2023. godine, poslužio je kao osnova za stvaranje 157. Međunarodnog centra za obuku. Ova jedinica je od početka bila namenjena selekciji i obuci instruktora i vojnika, koji su potom raspoređivani u druge bataljone Legije.
Važno je istaći da ove promene nisu obuhvatile Međunarodnu legiju Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine, koja deluje odvojeno i nastavlja da funkcioniše po dosadašnjem planu. Reorganizacija se odnosila isključivo na strukture Kopnenih snaga.
Tenzije i sukobi unutar jedinica
Proces raspuštanja izazvao je ozbiljne tenzije unutar bivših jedinica Legije. Zamenik komandanta 2. bataljona, Andrij Spivka, javno je ocenio da je raspuštanje sprovedeno haotično i da je dovelo do razbijanja dotad borbeno spremnih jedinica. Prema njegovim rečima, postojeće posade i timovi su rasformirani, a vojnici nasumično raspoređivani na upražnjena mesta unutar jurišnog puka.
Spivka je naveo da se komandant 2. bataljona otvoreno protivio ovoj odluci i da se obratio Državnom istražnom birou i Specijalizovanom tužilaštvu za borbu protiv korupcije, tražeći pravnu procenu čitavog procesa. Nedugo potom, komandant je smenjen i premešten na službu u udaljeni deo zemlje, što je dodatno podstaklo sumnje u političku i komandnu pozadinu reorganizacije.
Istovremeno, nisu svi oficiri kritikovali promene. Oficir sa pozivnim znakom "Čečen", komandant 1. pešadijskog bataljona 475. jurišnog puka, javno je izrazio zadovoljstvo novom organizacijom, ističući da ona povećava borbenu efikasnost jedinice.
Simbol podrške postao izvor popune
Raspuštanje Međunarodne legije i njeno pretvaranje u bazu za popunjavanje jurišnih trupa ukazuje na sve izraženije probleme Ukrajine sa nedostatkom ljudstva, unutrašnjim nezadovoljstvom i načinom upravljanja stranim borcima.
Iako je Legija u početku predstavljana kao simbol međunarodne podrške Kijevu, njen kraj pokazuje da se ratna realnost sve više oslanja na prinudne reorganizacije i raspoređivanje vojnika u najteže borbene zadatke.
Ukrajinske snage su tokom noći izvele snažan napad dronovima na ruski grad Voronjež, pri čemu je jedna žena poginula, dok su još tri osobe ranjene, saopštili su lokalni zvaničnici.
Ruski raketni sistem "orešnik", sa dometom od 5.500 km, sposoban je da dosegne veći deo Evrope, a demonstracija sposobnosti ovog oružja je prava poruka Rusije, izjavila je vojna analitičarka Viktorija Tejlor, prenosi Skaj njuz.
Poziv gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička da stanovnici napuste prestonicu usled nestanka struje i grejanja ukazuje na to da se Ukrajina približava katastrofi, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris na svom Jutjub kanalu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske snage su tokom noći izvele snažan napad dronovima na ruski grad Voronjež, pri čemu je jedna žena poginula, dok su još tri osobe ranjene, saopštili su lokalni zvaničnici.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Nemilosrdna kampanja usmerena protiv vlasti ne prestaje ni u trenucima kada bi izborna pravila morala da obezbede mir, red i jednakost za sve učesnike izbornog procesa.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
Više javno tužilaštvo u Beogradu apeluje na građane, institucije nadležne za sprovođenje izbornih radnji i državne organe da se u narednom periodu strikno pridržavaju Ustava i zakona Republike Srbije, kako bi sve izborne radnje u vezi sa predstojećim parlamentarnim izborima bile sprovedene u skladu sa istim.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
Ekspo 2027 u Beogradu procenjuje se kao jedan od najvećih državnih i ekonomskih projekata, uz cilj da BDP Srbije sledeće godine dostigne 100 milijardi evra.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
Kompanija NIS, osamnaestu godinu zaredom, nastavlja da podržava projekte od značaja za kvalitet života građana i razvoj lokalnih zajednica širom Srbije kroz program društvene odgovornosti "Zajednici zajedno".
Pojedine ptice proizvode zvukove jače od 120 decibela, što se može uporediti sa bukom industrijskih mašina. Naučnici su istražili dve izuzetno glasne vrste ptica iz Južne Amerike kako bi otkrili na koji način proizvode tako snažne zvuke i zbog čega su razvile ovu sposobnost.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Policiji u Banovićima, u BiH, sinoć oko 20.10 časova prijavljeno je razbojništvo nad 19-godišnjom devojkom I. K. kojoj je tom prilikom ukraden telefon.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Pevača Samira Ramovića pre devet meseci napustila je supruga Ivana i od tada ne želi da čuje ni za njega ni za njihovo dvoje dece, kojima je dijagnostikovan autizam.
Pevačica Marina Visković podelila je sa pratiocima na društvenim mrežama fotografije iz detinjstva i pokazala kako je izgledala kada je bila mala, a mnogi bi se složili da je i tada bila preslatka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.