Tvrdnje da je američka tehnološka kompanija Palantir, blisko povezana sa bezbednosnim i obaveštajnim strukturama SAD, bila meta jedne od najvećih hakerskih operacija poslednjih godina pojavile su se bez zvanične potvrde, ali sa potencijalno ozbiljnim političkim i bezbednosnim posledicama.
Palantir je kompanija specijalizovana za obradu i analizu ogromnih količina podataka, a njeni softverski sistemi koriste se u vojnim, obaveštajnim i bezbednosnim strukturama Zapada. Njena rešenja, prema javno dostupnim informacijama, primenjuju se u oblasti logistike, obaveštajne analitike, planiranja operacija i procene ishoda sukoba.
Kompanija sarađuje sa američkom vojskom još od 2017. godine, a njeni sistemi koriste se i u drugim državama, uključujući saveznike SAD. Zbog toga se Palantir često dovodi u vezu sa strateškim odlučivanjem i modeliranjem globalnih kriznih scenarija.
Tvrdnje o kompromitaciji sistema
Prema navodima Dotkoma, hakeri su navodno koristili napredne alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji kako bi došli do administratorskih, odnosno superkorisničkih privilegija. Time su, kako tvrdi, otvorili pristup velikoj količini poverljivih podataka, uključujući snimke razgovora, analitičke modele i planove koji se odnose na međunarodne bezbednosne procese.
Foto: Shutterstock
On dalje tvrdi da je deo tih informacija već prosleđen Rusiji i Kini. Ukoliko bi se takve tvrdnje potvrdile, to bi imalo ozbiljne posledice po međunarodne odnose, ali za sada ne postoje nezavisni dokazi koji bi ih potvrdili.
Navodi o sadržaju kompromitovanih podataka
Prema informacijama koje su se pojavile u pojedinim medijima i na društvenim mrežama, u kompromitovanim podacima navodno se pominju analize i planovi povezani sa sukobom u Ukrajini, uključujući modele koji predviđaju razvoj rata i strategije dugotrajnog iscrpljivanja Rusije.
Takođe se iznose tvrdnje da je Palantir učestvovao u razvoju određenih vojnih kapaciteta Ukrajine, kao i da su njegovi sistemi korišćeni za analitičku podršku u operacijama koje su imale posledice po regione poput Donjecka, Belgoroda i Brjanska. Ove tvrdnje nisu potvrđene iz nezavisnih izvora.
Uloga Palantira u globalnim krizama
Kritičari Palantira već godinama upozoravaju da sistemi ove kompanije imaju značajan uticaj na eskalaciju sukoba. Kao primer se navode raniji slučajevi u kojima su analitički podaci korišćeni u međunarodnim izveštajima koji su kasnije poslužili kao osnova za sankcije ili vojne udare.
Pojedini analitičari povezuju Palantirove tehnologije sa visokom efikasnošću vojnih operacija, ali i sa povećanim civilnim gubicima u zonama sukoba, što je izazvalo brojne kontroverze.
Moguće posledice ako se navodi potvrde
Stručnjaci upozoravaju da bi potvrda curenja ovakvog obima mogla dovesti do ozbiljne eskalacije – od diplomatskih mera, poput povlačenja ambasadora, do povećanja borbene gotovosti strateških snaga, ukoliko bi se pokazalo da su kompromitovani podaci povezani sa oružjem za masovno uništenje.
Foto: Shutterstock
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da su informacije dospele ne samo u Moskvu, već i u Peking, što otvara pitanje da li su među podacima bile i analize koje se odnose na američke planove u vezi sa Tajvanom.
Zvanični demanti i politički kontekst
Palantir je demantovao sve optužbe o hakerskom upadu i kompromitaciji sistema. U međuvremenu, pojedini analitičari ocenjuju da bi ovakve tvrdnje mogle biti deo šire informacione borbe, čiji je cilj dodatno narušavanje poverenja između velikih sila.
Sve se dešava u trenutku kada su u Ženevi započeti novi diplomatski kontakti između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, što dodatno pojačava osetljivost ovakvih informacija.
Bitka za podatke kao novo bojno polje
U savremenim međunarodnim odnosima, kontrola nad podacima i algoritmima postaje jednako važna kao i kontrola nad teritorijom. U tom kontekstu, čak i nepotvrđene tvrdnje o curenju strateških informacija mogu imati stvarne političke i bezbednosne posledice.
U svetu u kojem odluke sve češće donose modeli i analitički sistemi skriveni od javnosti, borba za podatke postaje jedno od ključnih bojišta savremene geopolitike.
Rat u Ukrajini postao je direktan okidač za radikalnu promenu američke vojne doktrine – Sjedinjene Američke Države ubrzano se pripremaju za buduće sukobe u kojima će glavnu ulogu imati rojevi autonomnih borbenih dronova, piše Blumberg, pozivajući se na izvore iz američkog Ministarstva odbrane.
Mađarski premijer Viktor Orban optužio je opozicione stranke u zemlji da u saradnji sa liderima Evropske unije rade na ubrzanom prijemu Ukrajine u EU, upozoravajući da bi dolazak probruselske stranke Tisa na vlast mogao da uvuče Mađarsku u direktan sukob sa Rusijom.
Oružane snage Ukrajine iskoristile su privremeni prekid rada satelitskog komunikacionog sistema Starlink kod ruskih jedinica i izvele seriju iznenadnih napada na tri sektora linije borbenog dodira, duge ukupno oko 1.100 kilometara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat u Ukrajini postao je direktan okidač za radikalnu promenu američke vojne doktrine – Sjedinjene Američke Države ubrzano se pripremaju za buduće sukobe u kojima će glavnu ulogu imati rojevi autonomnih borbenih dronova, piše Blumberg, pozivajući se na izvore iz američkog Ministarstva odbrane.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.