Iransko ostrvo Hark u Persijskom zalivu moglo bi da postane ključna meta eventualne američke vojne operacije, izjavio je ruski vojni analitičar Valerij Širjajev.
Širjajev je u svom video blogu naveo da je ostrvo Hark predstavlja centralnu tačku iranske naftne infrastrukture jer preko tog ostrva prolazi oko 90 odsto iranskog izvoza nafte.
Do ostrva, kako je objasnio, dolazi mreža naftovoda koja povezuje najveća iranska naftna polja sa terminalom na obali.
Na tom mestu tankerima se utovaruje nafta koja potom odlazi na svetska tržišta.
Ključno ostrvo kroz koje prolazi 90% nafte
Širjajev tvrdi da preko ovog ostrva prolazi čak 90 odsto ukupne spoljne trgovine iranske nafte.
- Postoji jedan objekat koji bi mogao biti idealna meta za specijalnu operaciju ili brzu pomoćnu vojnu akciju. To je ostrvo Hark. Usred Persijskog zaliva nalazi se ostrvo do kojeg dolaze naftovodi sa svih iranskih nalazišta. To je ogroman terminal gde se tankerima utovaruje nafta, a preko njega ide 90 odsto iranskog izvoza - rekao je Širjajev.
On je dodao da taj objekat za sada nije bio meta napada i da infrastruktura na ostrvu ostaje očuvana.
Operacija koja bi mogla da preseče prihode Irana
Ruski analitičar smatra da bi relativno ograničene američke snage mogle da izvedu operaciju zauzimanja ostrva.
Prema njegovoj proceni, za takvu akciju mogla bi biti upotrebljena 82. vazdušno-desantna divizija američke vojske, odnosno oko 5.000 vojnika.
- U principu, dovoljno je da se tamo iskrca 82. divizija, oko 5.000 ljudi, i ostrvo bi moglo da bude zauzeto. Ne znam da li bi to bio padobranski desant ili pomorsko iskrcavanje, ali takva operacija je moguća - rekao je Širjajev.
On navodi da bi iranske snage sigurno pružile otpor, ali procenjuje da bi u takvom scenariju mogle biti poražene.
Ukoliko bi ostrvo bilo zauzeto, Iran bi, prema njegovim rečima, ostao bez ključnog kanala za finansiranje državnog budžeta, jer bi izvoz nafte bio gotovo potpuno blokiran.
Rizik od šireg rata u Persijskom zalivu
Istovremeno, Širjajev upozorava da bi takva operacija mogla izazvati veoma opasnu eskalaciju u regionu.
Prema njegovoj proceni, Iran bi kao odgovor mogao da pojača napade na energetsku infrastrukturu susednih država u Persijskom zalivu.
- Iran bi mogao da odgovori intenziviranjem napada na naftna polja i energetsku infrastrukturu susednih zemalja. U tom slučaju čitav Persijski zaliv mogao bi da se pretvori u zonu stalnih napada i požara - rekao je analitičar.
Takav scenario, prema njegovim rečima, nosio bi ozbiljne posledice za globalno tržište energije i mogao bi izazvati veliki poremećaj u snabdevanju naftom širom sveta.
U trenutku kada je situacija na Bliskom istoku već izuzetno napeta, svaki potez koji bi ugrozio ključne energetske rute u Persijskom zalivu mogao bi dodatno da produbi krizu i destabilizuje čitav region.
Iranski ministar spoljnih poslova, Abas Arakči, oštro je kritikovao odbrambenu strategiju SAD, opisujući takozvani američki "bezbednosni kišobran" kao nefunkcionalan.
Šesnaesti je dan sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa jedne, i Irana sa druge strane, uz međusobne udare na Izrael, američke baze i druge ciljeve širom Bliskog istoka. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Volodimir Zelenski postao je legitimna meta za iranske udare nakon pretnji upućenih Teheranu i pomoći Izraelu, izjavio je bivši savetnik nekadašnjeg ukrajinskog predsednika Leonida Kučme, Oleg Soskin.
Odlučujuću reč o bezbednom razvoju zemalja Persijskog zaliva treba dati državama tog regiona, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na devetom Dijalogu između Rusije i Saveta za saradnju arapskih zemalja Persijskog zaliva u Manami.
Iran nikada neće odustati od dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je danas iranski predsednik Masud Pezeškijan dok zvanični Teheran razmatra odgovor SAD na najnoviji predlog za obnovu propalog primirja u Persijskom zalivu.
Iranski ministar spoljnih poslova, Abas Arakči, oštro je kritikovao odbrambenu strategiju SAD, opisujući takozvani američki "bezbednosni kišobran" kao nefunkcionalan.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Komentari