Pojava ruskog sistema „Posejdon“ otvorila je pitanje koje se još donedavno u zapadnim vojnim krugovima gotovo nije ni postavljalo — da li nosači aviona više nisu nedodirljivi.
Upravo iz te teze danas polazi sve više analiza koje upozoravaju da bi nova ruska podvodna platforma mogla ozbiljno da uzdrma temelje američke pomorske strategije.
Ruski predsednik Vladimir Putin još prošle jeseni govorio je o uspešnim testiranjima ovog sistema, a ta poruka brzo je odjeknula i van Rusije. Ubrzo su se u zapadnim medijima pojavile ocene da je reč o „oružju sudnjeg dana“, što dovoljno govori koliko se ozbiljno posmatra njegov potencijal.
Za razliku od klasičnih torpeda, „Posejdon“ predstavlja veliku podvodnu platformu sa nuklearnim pogonom, sposobnu da pod vodom ostane praktično neograničeno dugo. Nosi se na specijalnim podmornicama koje mogu da ukrcaju do šest ovakvih sistema, a upravo kombinacija mobilnosti, autonomije i razorne snage čini ga posebno opasnim iz ugla vojnih planera.
Prema navodima koji se pojavljuju u vojnim analizama, „Posejdon“ može da zaroni na dubinu veću od 1.000 metara i razvije brzinu od oko 108 čvorova, odnosno približno 200 kilometara na čas. Uz nuklearnu bojevu glavu megatonske klase, takve karakteristike ga izdvajaju kao oružje koje ne menja samo taktičku sliku na moru, već i način na koji se razmišlja o odbrani od podvodnih pretnji.
„Posejdon“ kao izazov za američku pomorsku doktrinu
Američka vojna moć decenijama se u velikoj meri oslanjala na nosače aviona i njihove udarne grupe. Oni su smatrani ključnim sredstvom za projekciju sile, kontrolu mora i brzo reagovanje u kriznim zonama širom sveta.
Međutim, upravo se sa pojavom „Posejdona“ sve češće dovodi u pitanje koliko je taj koncept i dalje bezbedan. Kineski vojni analitičari posebno ukazuju na to da bi ovaj sistem mogao da pogodi slabu tačku američke mornarice, jer tradicionalni modeli protivpodmorničke odbrane možda nisu dovoljni za odgovor na ovakvu vrstu pretnje.
Foto: Društvene mreže
Najveću pažnju izaziva procena da bi čak i jedan jedini „Posejdon“ mogao da nanese katastrofalnu štetu nosaču aviona i brodovima koji ga prate. Ukoliko bi se takva procena pokazala makar delimično tačnom, posledice ne bi bile samo vojne, već i strateške, jer bi se otvorilo pitanje opstanka čitavog koncepta pomorske dominacije na kojem je Zapad gradio svoju silu.
Upravo zato „Posejdon“ nije tema samo tehničkih analiza, već i ozbiljnih geopolitičkih rasprava. Kada se pojavi sistem koji potencijalno ugrožava najvrednije i najzaštićenije platforme jedne supersile, onda više nije reč o uobičajenom razvoju naoružanja, već o mogućem pomeranju granica svetske bezbednosne arhitekture.
Pretnja flotama i obalnim gradovima
Dodatnu težinu celoj priči daje činjenica da „Posejdon“ nije zamišljen samo kao oružje protiv flotnih grupa. U analizama se sve češće pominje i njegova potencijalna upotreba protiv obalnih ciljeva, uključujući velike gradove i stratešku infrastrukturu.
Upravo ta dvostruka namena čini ovaj sistem posebno kontroverznim. Sa jedne strane, predstavlja ozbiljnu pretnju ratnim mornaricama, a sa druge uvodi scenario udara koji daleko prevazilazi granice klasičnog pomorskog sukoba.
Ruska strana je u više navrata tvrdila da je „Posejdon“ praktično nemoguće presresti. Ako bi se takve tvrdnje potvrdile u praksi, to bi značilo da se pod velikim znakom pitanja nalazi i čitava logika preventivne zaštite i odvraćanja na kojoj su godinama zasnivane mnoge zapadne vojne doktrine.
Zbog toga se priča o „Posejdonu“ ne svodi samo na jedno novo sredstvo naoružanja. Mnogo važnije pitanje jeste da li ova tehnologija zaista najavljuje kraj ere u kojoj su nosači aviona važili za neprikosnovene simbole moći na svetskim morima.
Odgovor na to pitanje za sada ostaje između vojnih procena, političkih poruka i realnih mogućnosti koje tek treba da budu do kraja potvrđene. Ipak, sama činjenica da se o tome sve glasnije govori pokazuje da je „Posejdon“ već sada uspeo da unese nemir u strateške kalkulacije najvećih svetskih sila.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Rat na Bliskom istoku, 43 dan. U toku je krhko primirje između Irana i SAD, Izrael je nastavio udare na Liban, Hezbolah uzvraća po izraelskoj teritoriji. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Kina razmatra isporuku sistema protivvazdušne odbrane Iranu u narednim nedeljama, dok Teheran navodno koristi primirje da uz pomoć ključnih stranih partnera obnovi deo vojne infrastrukture.
Dogovor sa Iranom moguć je samo ako Teheran odustane od nuklearnog oružja, poručio je američki predsednik Donald Tramp, uz ocenu da je to suština svakog budućeg sporazuma između Vašingtona i Islamske Republike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke (SRS) Aleksandar Šešelj raskrinkao je opasne namere prozapadne opozicije i blokadera u Novom Sadu, upozorivši na Informer televiziji da je ideja vojvođanskog separatizma i te kako živa među onima koji prave haos na ulicama!
Dok tajkunski mediji proriču propast, blokaderi se naoružali motikama i nacističkim pozdravima! Prošla godina, a matrica nasilja i medijskih obmana ostaje ista!
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Čovek iz beogradskih Blokova, koji je godine proveo na ulici bez krova nad glavom, doživeo je neverovatan životni preokret kada mu je stigla koverta nemačkog advokata, u kojoj je pisalo da je od bivše žene, koja je u međuvremenu preminula, nasledio čak pola miliona evra i nekretnine.
Potencijalno toksične plavozelene alge proširile su se na Baltičko more i jezera na severnoj obali Nemačke, zbog čega su zdravstvene vlasti izdale upozorenje plivačima da izbegavaju vidljive koncentracije u vodi.
Veliki požar koji je danas izbio u vikend naselju kod Bovanskog jezera zahvatio je više objekata i šumski pojas iznad naselja, a u gašenje je uključen i helikopter.
"Suzuki džimni" je automobil čija cena s godinama raste zbog popularnosti. Cena novog modela iznosila je oko 23.000 evra, dok se za polovnjak izdvaja i do oko 40.000 evra!
Od stravičnog dvostrukog ubistva i samoubistva u Čačku prošlo je osam meseci, a ovaj slučaj i dalje budi jezu i otvara pitanje misterije kuće u kojoj se sve dogodilo. Tog 6. decembra 2025. godine pronađena su tri tela, a ubrzo se ispostavilo da je sin ubio oca i majku tako što im je prerezao vrat nožem, a potom sebe ubo u grudi i isekao vene, što je dovelo do toga da iskrvari nasmrt.
Novinar Mladen Mijatović objavio je dramatičan snimak hapšenja 47-godišnjeg vlasnika i odgovornog lica jedne beogradske firme zbog sumnje da je prevarom oštetio kompaniju iz Jordana za više od 403,7 miliona dinara.
Muškarci često pridaju veliki značaj veličini penisa, ali istraživanja pokazuju da stvarne ženske preferencije nisu toliko ekstremne kako bi se moglo zaključiti na osnovu sadržaja za odrasle.
Kandida ume da bude uporna i da se vraća čak i nakon terapije. Ako vam se simptomi često ponavljaju, razlog možda nije samo infekcija, već i neke svakodnevne navike ili zdravstveni faktori.
Dok pojedine rase pasa bez problema mogu da žive u stanu uz redovne šetnje, postoje i one kojima su za zadovoljan život potrebni mnogo više prostora, kretanja i aktivnosti.
Ako želite desert koji izgleda kao da ste se oko njega posebno potrudili, a pritom ne želite da uključujete rernu, ova verzija Kapri torte je odličan izbor.
TikTokerka Babs, poznata kao "internet baka", skupila je skoro 240.000 lajkova trikom za uklanjanje neprijatnih mirisa iz mašine za veš pomoću limuna i paste za zube.
Poput mnogih dama, Tanja Savić izuzetno vodi računa o svom izgledu, a nakon što se za kratko vreme stesala njena dijeta postala je jedna od najtraženijih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.