Pojava ruskog sistema „Posejdon“ otvorila je pitanje koje se još donedavno u zapadnim vojnim krugovima gotovo nije ni postavljalo — da li nosači aviona više nisu nedodirljivi.
Upravo iz te teze danas polazi sve više analiza koje upozoravaju da bi nova ruska podvodna platforma mogla ozbiljno da uzdrma temelje američke pomorske strategije.
Ruski predsednik Vladimir Putin još prošle jeseni govorio je o uspešnim testiranjima ovog sistema, a ta poruka brzo je odjeknula i van Rusije. Ubrzo su se u zapadnim medijima pojavile ocene da je reč o „oružju sudnjeg dana“, što dovoljno govori koliko se ozbiljno posmatra njegov potencijal.
Za razliku od klasičnih torpeda, „Posejdon“ predstavlja veliku podvodnu platformu sa nuklearnim pogonom, sposobnu da pod vodom ostane praktično neograničeno dugo. Nosi se na specijalnim podmornicama koje mogu da ukrcaju do šest ovakvih sistema, a upravo kombinacija mobilnosti, autonomije i razorne snage čini ga posebno opasnim iz ugla vojnih planera.
Prema navodima koji se pojavljuju u vojnim analizama, „Posejdon“ može da zaroni na dubinu veću od 1.000 metara i razvije brzinu od oko 108 čvorova, odnosno približno 200 kilometara na čas. Uz nuklearnu bojevu glavu megatonske klase, takve karakteristike ga izdvajaju kao oružje koje ne menja samo taktičku sliku na moru, već i način na koji se razmišlja o odbrani od podvodnih pretnji.
„Posejdon“ kao izazov za američku pomorsku doktrinu
Američka vojna moć decenijama se u velikoj meri oslanjala na nosače aviona i njihove udarne grupe. Oni su smatrani ključnim sredstvom za projekciju sile, kontrolu mora i brzo reagovanje u kriznim zonama širom sveta.
Međutim, upravo se sa pojavom „Posejdona“ sve češće dovodi u pitanje koliko je taj koncept i dalje bezbedan. Kineski vojni analitičari posebno ukazuju na to da bi ovaj sistem mogao da pogodi slabu tačku američke mornarice, jer tradicionalni modeli protivpodmorničke odbrane možda nisu dovoljni za odgovor na ovakvu vrstu pretnje.
Foto: Društvene mreže
Najveću pažnju izaziva procena da bi čak i jedan jedini „Posejdon“ mogao da nanese katastrofalnu štetu nosaču aviona i brodovima koji ga prate. Ukoliko bi se takva procena pokazala makar delimično tačnom, posledice ne bi bile samo vojne, već i strateške, jer bi se otvorilo pitanje opstanka čitavog koncepta pomorske dominacije na kojem je Zapad gradio svoju silu.
Upravo zato „Posejdon“ nije tema samo tehničkih analiza, već i ozbiljnih geopolitičkih rasprava. Kada se pojavi sistem koji potencijalno ugrožava najvrednije i najzaštićenije platforme jedne supersile, onda više nije reč o uobičajenom razvoju naoružanja, već o mogućem pomeranju granica svetske bezbednosne arhitekture.
Pretnja flotama i obalnim gradovima
Dodatnu težinu celoj priči daje činjenica da „Posejdon“ nije zamišljen samo kao oružje protiv flotnih grupa. U analizama se sve češće pominje i njegova potencijalna upotreba protiv obalnih ciljeva, uključujući velike gradove i stratešku infrastrukturu.
Upravo ta dvostruka namena čini ovaj sistem posebno kontroverznim. Sa jedne strane, predstavlja ozbiljnu pretnju ratnim mornaricama, a sa druge uvodi scenario udara koji daleko prevazilazi granice klasičnog pomorskog sukoba.
Ruska strana je u više navrata tvrdila da je „Posejdon“ praktično nemoguće presresti. Ako bi se takve tvrdnje potvrdile u praksi, to bi značilo da se pod velikim znakom pitanja nalazi i čitava logika preventivne zaštite i odvraćanja na kojoj su godinama zasnivane mnoge zapadne vojne doktrine.
Zbog toga se priča o „Posejdonu“ ne svodi samo na jedno novo sredstvo naoružanja. Mnogo važnije pitanje jeste da li ova tehnologija zaista najavljuje kraj ere u kojoj su nosači aviona važili za neprikosnovene simbole moći na svetskim morima.
Odgovor na to pitanje za sada ostaje između vojnih procena, političkih poruka i realnih mogućnosti koje tek treba da budu do kraja potvrđene. Ipak, sama činjenica da se o tome sve glasnije govori pokazuje da je „Posejdon“ već sada uspeo da unese nemir u strateške kalkulacije najvećih svetskih sila.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Rat na Bliskom istoku, 43 dan. U toku je krhko primirje između Irana i SAD, Izrael je nastavio udare na Liban, Hezbolah uzvraća po izraelskoj teritoriji. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Kina razmatra isporuku sistema protivvazdušne odbrane Iranu u narednim nedeljama, dok Teheran navodno koristi primirje da uz pomoć ključnih stranih partnera obnovi deo vojne infrastrukture.
Dogovor sa Iranom moguć je samo ako Teheran odustane od nuklearnog oružja, poručio je američki predsednik Donald Tramp, uz ocenu da je to suština svakog budućeg sporazuma između Vašingtona i Islamske Republike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Rusija se usprotivila izgradnji gasovoda preko Kazahstana, kapaciteta 35 milijardi kubnih metara godišnje, kojim je ruski gas trebalo da ide ka Kini, jer je projekat predviđao da deo energenata završi kod zapadnih rudarskih kompanija u Kazahstanu, izjavio je energetski ekspert Igor Alabužin.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević osudio je tokom Kolegijuma jeziv napad na predsednika opštine Bečej, Vuka Radojevića, kao i monstruoznu zloupotrebu majke bolesnog deteta u režiji blokadera u tom mestu.
Učenici osmog razreda osnovnih škola u Srbiji danas nastavljaju polaganje završnog ispita testom iz matematike, koji će početi u 9.00 i trajati do 11.00 časova.
Dok cene letovanja na moru iz godine u godinu rastu, sve više građana bira odmor u domaćim turističkim centrima. Među destinacijama koje privlače pažnju pristupačnim cenama izdvaja se Mataruška Banja.
Pripadnici policije uhapsili su Ž. N. (69) zbog sumnje da je juče, nakon verbalnog sukoba na ulici u okolini Beograda, skalpelom naneo povrede u predelu vrata svojoj snaji I. N. (70).
Marko M. (29) primljen je protekle noći u Urgentni centar u Beogradu sa teškim povredama noge. Kako se sumnja, njemu je u stanu u kojem je boravio, nakon sukoba, poznanik sekirom rasekao stopalo.
U Specijalnom sudu u Beogradu juče je za 7. septembra zakazano izlaganje završnih reči na suđenju Veljku Belivuku, Marku Miljkoviću, njihovim suprugama i drugim optuženima za pranje novca stečenog od kriminala.
Kriminalna grupa, predvođena novosadskim biznismenom, uhapšena je u akciji Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije zbog sumnje da su preko fiktivnih firmi i lažnih faktura oprali više od 42 miliona dinara.
Dolazak planetarne muzičke zvezde Lenija Kravica u Beograd izazvao je opštu pometnju u našem glavnom gradu, a slavnog rokera naši ljudi već sreću na svakom koraku.
Otkrivene su Hrom ekstenzije koje prikupljaju podatke korisnika bez njihovog znanja. Istraživači kompanije Socket identifikovali su mrežu od 152 ekstenzije koje nude atraktivne animirane pozadine, ali u pozadini prate aktivnosti korisnika i manipulišu Gugl pretragama.
Nestvarni pejzaži, ružičaste plaže, tirkizno more i prizori koji izgledaju kao sa razglednice doneli su Komodu titulu jedne od najlepših destinacija na svetu.
Cvetanje smilja upravo je u punom jeku. Iako je to samonikla mediteranska biljka, koja uspeva tamo gde mnoge druge vrste teško opstaju, može sve češće da se vidi i na kontinentalnim balkonima i vrtovima.
Posna Švarcvald torta dokazuje da i bez jaja, mleka i putera možete dobiti bogatu, sočnu i čokoladnu poslasticu sa višnjama koja ne zaostaje za originalom.
Dok Srbija bruji o razvodu Miloša Teodosića i Jelisavete Orašanin, jedan potez Maje Ognjenović, Teodosićeve bivše verenice, zapalio je društvene mreže.
Kako je Dragana Mirković otkrila u emsiiji, njena karijera i život postali su meta mnogih kriminalaca devedesetih, što ju je primoralo da napusti Srbiju!
Rijaliti učesnica Mina Vrbaški sinoć je u "Eliti" uradila test za trudnoću, a voditelj Milan Milošević saopštio je da Mina i Viktor ipak neće biti roditelji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.