Ograničenja u radu interneta i društvenih mreža u Rusiji ne predstavljaju „put u prošlost“, već privremene mere uslovljene bezbednosnom situacijom, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Na pitanje dopisnika Bi-Bi-Sija da li se Rusija, uvodeći ograničenja na društvenim mrežama i internetu, vraća unazad, Peskov je odgovorio da takva ocena nije tačna.
- Ne, to nije put u prošlost. Sada je situacija takva da bezbednosni razlozi nalažu potrebu za donošenjem neophodnih mera. Te mere se sprovode i većina naših građana razume njihovu svrsishodnost i neophodnost - rekao je Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsednika.
On je naglasio da su problemi u funkcionisanju interneta očigledno neprijatni za građane, ali da je reč o privremenom periodu.
- Jasno je da ograničenja u radu interneta izazivaju neprijatnosti, ali to je samo takav period. Kada nestane potreba za uvođenjem mera bezbednosti, sve će biti obnovljeno i normalizovano - rekao je Peskov.
Kremlj: Bezbednost ispred komfora
Izjava Dmitrija Peskova dolazi u trenutku kada se u Rusiji sve češće otvara pitanje ograničenja pristupa pojedinim internet servisima i društvenim mrežama. Kremlj poručuje da su takve odluke povezane isključivo sa bezbednosnim procenama, a ne sa namerom da se zemlja vrati na raniji model informisanja.
Peskovljeva poruka pokazuje da ruske vlasti trenutne blokade i ograničenja tumače kao nužan odgovor na okolnosti, uz tvrdnju da će stanje biti vraćeno u normalu kada bezbednosni razlozi prestanu da postoje.
Ograničenja interneta kao privremena mera
Prema stavu Kremlja, sadašnje restrikcije ne treba posmatrati kao trajnu politiku, već kao prolaznu fazu. Upravo na tome Peskov insistira, naglašavajući da će po završetku ovog perioda rad interneta biti obnovljen.
Time ruske vlasti pokušavaju da pošalju poruku da ograničenja interneta i društvenih mreža nisu dugoročni zaokret, već mera koja je, prema njihovom tumačenju, uslovljena trenutnom bezbednosnom situacijom.
Više snažnih eksplozija odjeknulo je u Krivom Rogu, gde su ruske snage, prema navodima sa terena, pogodile objekte energetske i gorivne infrastrukture, uključujući i naftnu bazu.
Tvrdnje da je mostove teško uništiti pokazale su se kao neodržive, izjavio je poslanik ruske Državne dume Mihail Deljagin, komentarišući navode da su ukrajinske snage britanskim dronom pogodile most preko Dnjepra kod Hersona, kao i izveštaje da su SAD i Izrael uništili više mostova u Iranu.
Bilderberg grupa sastala se u Vašingtonu od 9. do 12. aprila, a već sam spisak tema i učesnika ponovo je otvorio pitanje da li se unutar zapadnog bloka pripremaju veliki geopolitički potezi mimo formalnih međunarodnih foruma.
Portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov ne smatra da se može govoriti o mogućem krahu NATO u kontekstu nesuglasica između Vašingtona i evropskih saveznika, prenose RIA Novosti.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Kijev je ponovo bio meta udara ruskih bespilotnih letelica „Geranj“, a jedan od najtežih pogodaka zabeležen je u Golosejevskom kraju, gde je pogođen magacin američke logističke kompanije FedEx i izbio veliki požar praćen gustim crnim dimom.
Ruske snage stigle su na oko 12 kilometara od Sumija, dok istovremeno napreduju prema predgrađima Slavjanska, Kramatorska i Družkovke i šire pritisak na više pravaca fronta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više snažnih eksplozija odjeknulo je u Krivom Rogu, gde su ruske snage, prema navodima sa terena, pogodile objekte energetske i gorivne infrastrukture, uključujući i naftnu bazu.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Blokader Dušan Janjić otišao je korak dalje u svojoj besomučnoj mržnji prema sopstvenom narodu i državi, pa je tokom gostovanja u jednom sarajevskom podkastu izrekao najskandaloznije optužbe na račun Srba, upoređujući ih sa ustaškim pevačem Markom Perkovićem Tompsonom, dok je istovremeno otvoreno prizivao krvave sukobe na ulicama i smrt predsednika Aleksandra Vučića!
Dežurni mržitelj, samozvani akademik i ideolog blokadera Dušan Teodorović, ponovo je doživeo potpuni pomračaj svesti i osuo najstrašniju paljbu po generalu Ratku Mladiću i svima koji mu odaju počast!
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Državljaninu Severne Makedonije određeno je zadržavanje do 48 sati, zbog krivičnog dela prevare, nakon što je uputio poziv ženi iz Vranja i naveo da je potreban novac za hitnu operaciju njene ćerke, koja je pala i polomila nogu.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Viktor Živojinović sinoć je na krštenje sestričine Arije došao u društvu devojke Aleksandre Gašić koja je svojim izgledom privukla poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.