SAD i Iran su u švajcarskom Birgenštoku, uz posredovanje Katara i Pakistana, dogovorili mapu puta od 60 dana za završni sporazum.
U isto vreme, Teheran tvrdi da je već dobio glavni ekonomski ustupak — mogućnost da ponovo legalno izvozi naftu, uz odmrzavanje dela iranskih sredstava i pokretanje plana za obnovu zemlje.
Bela kuća se za sada uzdržava od komentara o svim elementima dogovora, pa se najosetljivije tačke — legalni izvoz iranske nafte, odmrzavanje sredstava i konkretan obim ukidanja sankcija — i dalje moraju tretirati kao tvrdnje iranske strane i posrednika, a ne kao potpuno potvrđen američki paket.
Arakči: Iran ponovo može da izvozi naftu
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči predstavio je pregovore kao ekonomski proboj za Teheran. Prema njegovim rečima, Iran ponovo dobija prostor da legalno izvozi svoju naftu, što je za državu pod sankcijama najvažniji deo čitavog aranžmana.
Dogovor, prema informacijama koje prenose posrednici i regionalni mediji, obuhvata i odmrzavanje dela iranskih sredstava, kao i plan za obnovu i razvoj zemlje. To je za Teheran politički važno, jer pregovore ne može da proda domaćoj javnosti samo kao bezbednosni dogovor, već kao paket koji donosi novac, naftni izvoz i ekonomsko disanje.
Za Vašington, međutim, ključ ostaje nuklearni program. Zato će posebne radne grupe raditi na tri najteže teme: iranskom nuklearnom pitanju, ukidanju ili ublažavanju sankcija i mehanizmu za rešavanje sporova ako jedna strana optuži drugu da krši dogovor.
Vens i Kušner u direktnom kanalu
Katarski premijer Muhamed bin Abdulrahman Al Tani objavio je fotografiju sa pregovora i naveo da se rad odvija direktno sa američkim potpredsednikom Džej Di Vensom i Džaredom Kušnerom, zetom predsednika SAD Donalda Trampa.
Upravo taj sastav američke delegacije pokazuje da razgovori nisu samo tehnički. Vens je politička težina administracije, Kušner je čovek koga Tramp već dugo koristi za bliskoistočne kanale, dok posredovanje Katara i Pakistana daje Teheranu izlaz da pregovore ne predstavi kao jednostrano popuštanje Vašingtonu.
Razgovori u Birgenštoku održani su u trenutku visokih tenzija, posle Trampovih pretnji Iranu i spora oko Ormuskog moreuza. Uprkos tome, kanal nije pukao. Naprotiv, dogovorena je mapa puta za naredna dva meseca.
Direktna linija za Ormuski moreuz
Jedna od najopasnijih tačaka dogovora odnosi se na Ormuski moreuz, prolaz kroz koji ide ogroman deo svetske trgovine naftom i gasom. SAD i Iran su se dogovorili da uspostave direktnu liniju komunikacije kako bi se izbegli slučajni incidenti i obezbedio siguran prolaz komercijalnih brodova.
To je praktična mera, ali sa velikom političkom težinom. Ako radi, smanjuje rizik da jedan incident, pogrešno tumačenje manevra ili sukob na moru pokrene širu krizu između američkih i iranskih snaga.
Za tržište nafte to je takođe ključna vest. Svaka pretnja zatvaranjem Ormuskog moreuza odmah diže cenu energenata, jer se kroz taj pravac meri stabilnost snabdevanja svetskog tržišta. Zato je direktan bezbednosni kanal između Vašingtona i Teherana jedan od najkonkretnijih rezultata švajcarskih razgovora.
Posebna ćelija za Liban
Druga velika tema je Liban. SAD i Iran su se, prema navodima posrednika, dogovorili da se formira posebna monitoring-ćelija uz učešće Bejruta, koja bi pratila poštovanje dogovora o prekidu vojnih dejstava.
To znači da se libanska kriza više ne tretira kao sporedna posledica šireg sukoba, već kao jedna od centralnih tačaka paketa. Iran bez Libana ne može da predstavi dogovor kao regionalni sporazum, dok SAD bez smirivanja fronta između Izraela i Hezbolaha ne mogu da govore o stabilizaciji Bliskog istoka.
Upravo zato su pregovori u Švajcarskoj spojili tri fronta u jedan paket: nuklearni program, sankcije i regionalnu bezbednost.
Iran odbija da se vrati za pregovarački sto sa SAD dok se predsednik SAD Donald Tramp ne izvini zbog nedavnih pretnji Teheranu, a istovremeno je pooštrio uslove za nastavak dogovora: više nije dovoljno samo primirje u Libanu, već se sada traži i povlačenje izraelske vojske sa juga zemlje.
Američko Ministarstvo odbrane moglo bi da zatraži dodatna budžetska sredstva kako bi pokrilo rastuće troškove vojnih operacija i obnovu strateških zaliha naoružanja.
SAD i Iran danas su seli za isti sto u Švajcarskoj, dok se Liban vraća na ivicu otvorenog rata, a Teheran preti blokadom Ormuskog moreuza ukoliko Izrael ne zaustavi napade. Sve najnovije vesti pratite na informer.rs uživo!
Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana osuđeni su na propast, a Bliski istok se nalazi na pragu novog, još intenzivnijeg rata, izjavio je uticajni američki senator Lindzi Grejem nakon sastanka sa predsednikom Donaldom Trampom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iran odbija da se vrati za pregovarački sto sa SAD dok se predsednik SAD Donald Tramp ne izvini zbog nedavnih pretnji Teheranu, a istovremeno je pooštrio uslove za nastavak dogovora: više nije dovoljno samo primirje u Libanu, već se sada traži i povlačenje izraelske vojske sa juga zemlje.
Gostujući u emisiji "Hit Tvit", Ljiljana Cvjetković govorila je o napadu blokadera u Novom Sadu kada je pretrpela fizičko nasilje tokom postavljanja banera na štandu SNS kada ju je mučki udario Oleg Nikolić.
Rusija raspolaže sistemima S-400, „Pancir“, „Buk“ i „Tor“, ali ukrajinski dronovi koji lete brzinama uporedivim sa avionima iz Drugog svetskog rata ipak uspevaju da pređu stotine, pa i više od hiljadu kilometara i stignu do rafinerija, skladišta i drugih važnih objekata duboko u zemlji.
Slobodan Prvanović, jedan od najostrašćenijih blokadera, priznao je da takozvana "Studentska lista" nema nikakve šanse da pobedi Aleksandra Vučića na predstojećim izborima koji će se održati 25. oktobra.
Blokaderi su večeras u naselju Konjarnik u Beogradu izazvali neviđeni haos nasrnuvši na pristalice Srpske napredne stranke (SNS), pri čemu su im pokazivali srednji prst i uputili salve uvreda.
Aleksandar Vučić obratio se građanima na mitingu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Bačkoj Palanci, međutim, iznenada je prekinuo govor jer je jednoj baki pozlilo.
Osvedočeni siledžija i nasilnik nad ženama, blokader sa dna kace i prvi na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, Ilija Srdanović, uhvaćen je u sramnoj laži.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i kandidat za premijera Aleksandar Vučić obratio se građanima na velikom predizbornom skupu u Bačkoj Palanci.
Takmičar Plavog tima, Boris Stanojević, u "Exatlonu Srbija" simulirao je da prosi takmičarku Ivu Janković, pa je to ostao nezaboravan trenutak u emisiji "Druga strana Exatlona"
Jedna Srpkinja doživela je neprijatno iznenađenje kada je, nakon renoviranja kupatila, pokušala od majstora da zatraži da ispravi uočene propuste, a umesto odgovora dobila pretnju prijavom policiji.
Novosađaninu S. J., osumnjičenom da je tokom septembra na području podgoričkog naselja Stari aerodrom krao mobilne telefone, novčanike i torbu, određeno je zadržavanje do 72 sata.
Dvadesetogodišnjak i dve 19-godišnjakinje sa područja Varaždinske županije istražuju se zbog prodaje i omogućavanja konzumiranja droge, uključujući prodaju MDMA-a učenicama u srednjoj školi u Varaždinu. Tužilaštvo sumnja i da su od ljudi koji su dugovali novac za drogu uzimane lične karte i bankovne kartice kao garancija za plaćanje.
Prvi rezultati obdukcije tela pronađenog u selu Kumane u Opštini Novi Bečej potvrdili su sumnje Javnog tužilaštva u Zrenjaninu i policije da su u pitanju posmrtni ostaci Slavice S. (69)
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Ako na Jutjubu sve češće hvatate sebe kako satima gledate video za video-snimkom iako ste hteli da pronađete samo jednu konkretnu stvar, problem je u samoj platformi. Uz par izmena u podešavanjima možete da prekinete dominaciju algoritma i ponovo preuzmete kontrolu nad svojim vremenom.
Mišel Rok (52) iz Belfasta u Irskoj mislila je sa 42 godine da ulazi u menopauzu. Umesto toga, dočekalo ju je šokantno iznenađenje - trudnoća koju je otkrila tek u 33. nedelji.
Sestre Hilton ponovo su pokorile Pariz! Paris i Niki bile su glavne zvezde prestižne gala večeri BoF 500, gde su na Pariskoj nedelji mode demonstrirale dva potpuno različita, ali podjednako upečatljiva modna stila.
Zabluda je da holesterol iz namirnica direktno podiže njegov nivo u krvi. Glavni krivac u puteru zapravo su zasićene masti, koje podstiču rast LDL („lošeg”) holesterola. Puter zato nije zabranjena namirnica, ali ključ leži u umerenoj količini i pametnom kombinovanju.
Ćerka Jelene Karleuše Atina Tošić započinje novo životno poglavlje u Italiji, gde je nedavno upisala studije modnog menadžmenta, a kako naš portal saznaje - već je obezbedila i luksuzni stan u jednoj od najprestižnijih četvrti u Milanu.
Producent i voditelj Žika Jakšić tokom služenja vojnog roka završio je "iza rešetaka", i to na sedam dana zbog, kako sam kaže, potpuno nesvakidašnjeg razloga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.