Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da očekuje da će se Rusija, posle završetka rata u Ukrajini, vratiti u dolarski sistem, uz ocenu da nijedna druga valuta ne može da zameni dubinu američkih tržišta kapitala, likvidnost i globalnu ulogu dolara.
Besent je poručio da dolar nije samo novčanica ili kurs na ekranu, već čitav finansijski sistem koji zemljama i kompanijama omogućava pristup kapitalu, tržištima i likvidnosti.
- Pretpostavljam da će, kada se rusko-ukrajinski konflikt završi, Rusija želeti da se vrati u dolarski sistem. Jer, ponovo, dolar - to je naša likvidnost, naša tržišta kapitala, to je dubina i širina. Svi žele da budu ovde - rekao je Besent.
Besent tvrdi da svi žele nazad u dolar
Poruka američkog ministra finansija dolazi u trenutku kada Moskva već godinama pokušava da smanji oslanjanje na dolar u spoljnoj trgovini, posebno posle zapadnih sankcija, blokada banaka i zamrzavanja ruske imovine.
Besent, međutim, tvrdi suprotno: po njegovoj oceni, kada se rat završi, Rusija će želeti da se vrati u sistem iz kog je godinama izbacivana ili sama izlazila, jer dolar i dalje nudi ono što druge valute teško mogu da obezbede — dubinu tržišta, brzinu obračuna i globalno poverenje.
Iran bi, prema Vašingtonu, takođe mogao da računa u dolarima
Američki ministar finansija je istu logiku primenio i na Iran. Rekao je da, prema njegovom mišljenju, Iranci takođe žele da fakturišu u dolarima, posebno u kontekstu pregovora i mogućeg šireg vraćanja u legalne tokove međunarodne trgovine.
- Vidimo u iranskim pregovorima da će Iranci fakturisati u dolarima - rekao je Besent.
Ta izjava je važna jer dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran ponovo nalaze u pregovorima koji se direktno tiču nafte, sankcija, izvoza i pristupa tržištu. Ako bi Iran ponovo počeo šire da naplaćuje robu u dolarima, to bi značilo da i jedna od najtvrđih američkih meta sankcija priznaje praktičnu snagu dolarskog sistema.
Za Vašington je to politička poruka: čak i države koje godinama govore o dedolarizaciji na kraju, kada im zatreba trgovina velikog obima, ponovo gledaju ka dolaru.
Moskva godinama ide u suprotnom pravcu
Ruska politika poslednjih godina bila je usmerena upravo na smanjenje zavisnosti od dolara. Moskva je povećavala udeo rublje, juana i drugih valuta u trgovini, prebacivala deo obračuna sa zapadnih kanala i pokušavala da pokaže da se trgovina energentima može voditi i mimo američkog finansijskog sistema.
To nije bila samo ekonomska odluka, već i politički odgovor na sankcije. Posle izbacivanja dela ruskih banaka iz zapadnih finansijskih kanala i zamrzavanja imovine, Kremlj je tvrdio da dolar više nije neutralan instrument svetske trgovine, već poluga pritiska.
Zato Besentova poruka udara pravo u srž ruske strategije. On tvrdi da Moskva, uprkos svim pokušajima da se udalji od američke valute, na kraju neće moći da ignoriše veličinu i privlačnost dolarskog sistema.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija ubrzano radi na potpunom osamostaljivanju svoje avio-industrije, sa ciljem da domaće letelice ne samo zamene zapadne, već i da postanu konkurentnije na globalnom tržištu.
Prema zvaničnoj proceni Sjedinjenih Američkih Država, situacija na ratištu se preokrenula i Ukrajina se trenutno nalazi u fazi u kojoj ostvaruje velike pobede.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Beograd sprema žestok odgovor za više desetina osoba i potpunu promenu odnosa prema Vladi Crne Gore ukoliko ta zemlja zabrani ulazak glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je V. J. zbog pretnji predsedniku Aleksandru Vučiću i glavnom javnom tužiocu VJT.
Dok naša Vlada sa ponosom podržava ispunjenje poslednje želje srpskog heroja, Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana i jedan od podržavalaca uličnih blokada, sramno je napao lik i delo Blagoja Jovovića.
Džihadisti iz Sarajeva spalili su zastavu Republike Srpske postavljenu na jarbolu uz entitetsku liniju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u blizini Darive.
Samozvana organizacija „Alternativa Crna Gora“, predvođena Veskom Pejakom, pokrenula je sramnu hajku protiv vlasnika i glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića!
Deonica autoputa od Adrana do Preljine na Moravskom koridoru, duga 28,71 kilometar, biće otvorena za saobraćaj sutra u 9.00 sati, najavili su Putevi Srbije.
Uhapšeni Baranin, Martin Janković, brat je Stefana Jankovića, koji se takođe dovodi u vezu sa škaljarskim klanom i koji se trenutno nalazi na optuženičkoj klupi zbog ubistva dvojice državljana Srbije, Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića, koji su, prema optužbama, likvidirani 2019. godine u Danilovgradu.
Beogradska policija, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M. J. (37), zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela teška krađa i prevara.
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Mnogi korisnici se pitaju da li je za bateriju telefona bolje punjenje tokom noći ili brzo dopunjavanje ujutru. Stručnjaci otkrivaju koje navike zaista utiču na vek trajanja baterije, a koje su samo mitovi.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Pevačica Milica Pavlović danas je organizovala promociju novog albuma "Caka", a tom prilikom je otkrila da joj je ideja bila da kroz muziku vrati duh nostalgije.
Specijalnim nultim danom sinoć je svečano otvoreno ovogodišnje izdanje festivala Belgrade Music Week, a čast da započnu najveći muzički događaj leta, i to višečasovnim koncertnim spektaklom, pripala je neprikosnovenom tandemu - Jali Bratu i Bubi Corelliju.
Večeras će Tašmajdan biti epicentar najvećeg muzičkog događaja godine. Sve je spremno za Južni Vetar festival, spektakl koji će na jednom mestu okupiti legende najpopularnijeg muzičkog pokreta u istoriji domaće muzike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.