Turska je navodno već prodala ruske protivvazdušne raketne sisteme S-400 jednoj državi Persijskog zaliva, čime bi predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan uklonio najveću prepreku za ukidanje američkih sankcija i povratak Ankare u program borbenih aviona pete generacije F-35.
Kupac je, prema različitim izvorima, ili Katar ili Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), ali nijedna od uključenih država još nije zvanično potvrdila da je posao završen.
Selvi tvrdi da deo njegovih izvora kao kupca označava UAE, dok drugi navode Katar. Obe države ubrzano jačaju protivvazdušnu odbranu posle najnovijeg zaoštravanja između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, koje je pokazalo koliko su zalivske zemlje izložene raketnim i vazdušnim napadima.
Turske vlasti nisu potvrdile ni da su sistemi napustili zemlju, ni da je određena konačna cena, niti ko je kupac. Nema zvanične potvrde ni iz Abu Dabija ni iz Dohe. Zbog toga je za sada potvrđeno samo da se o sudbini sistema razgovara, dok tvrdnja da je prodaja već završena ostaje medijski navod.
Prodaja trećoj državi ne može da bude sprovedena bez učešća Moskve. Ugovor o krajnjem korisniku zabranjuje Turskoj da rusko naoružanje samostalno preproda bez saglasnosti proizvođača, zbog čega je Ankara prethodno ispitivala stav ruskih vlasti. Turski izvori tvrde da se Moskva u načelu nije protivila takvom rešenju, ali zvanično odobrenje nije objavljeno.
Foto: EPA/Shutterstock
Moskva se odmah oglasila
Kremlj nije potvrdio da je prodaja odobrena, ali je priznao da sa Ankarom razgovara o budućnosti sistema S-400. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je ovo pitanje „izuzetno osetljivim“, što pokazuje da Moskva eventualnu preprodaju svog naoružanja ne posmatra kao običan trgovinski posao.
- Mogu da kažem samo jedno: Ovo je izuzetno osetljivo pitanje. Bili smo u kontaktu sa turskom stranom i nastavićemo kontakte o tome - rekao je Peskov.
Za Rusiju bi odlazak sistema S-400 iz Turske značio gubitak jednog od najvažnijih simbola vojne saradnje Moskve i Ankare. Njihova kupovina predstavljala je Erdoganovu demonstraciju strateške samostalnosti od Vašingtona, dok bi sadašnja prodaja značila da Turska rusko oružje uklanja kako bi se vratila američkoj vojnoj tehnologiji.
Erdogan čisti put ka avionima F-35
Glavni razlog za uklanjanje sistema S-400 nije njihova borbena vrednost, već politička cena koju je Turska zbog njih platila. Vašington je 2020. godine uveo sankcije Ankari na osnovu Zakona o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA), a Turska je prethodno izbačena iz programa razvoja, proizvodnje i nabavke aviona F-35.
Američka strana tvrdi da ruski sistem ne može da bude istovremeno korišćen sa avionima F-35, jer bi njegovi radari mogli da prikupljaju podatke o karakteristikama američkog lovca. Američki Kongres zato zahteva da Turska više ne poseduje S-400, da sistemi ne budu na njenoj teritoriji i da se Ankara obaveže da ubuduće neće ulaziti u slične vojne poslove sa Rusijom.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je tokom samita Severnoatlantskog saveza (NATO) u Ankari da će sankcije Turskoj biti ukinute, ali još nije doneo konačnu odluku o prodaji aviona F-35. Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan potvrdio je da politička volja postoji na obe strane i izrazio očekivanje da će spor uskoro biti rešen.
- CAATSA je jedno pitanje, a avioni F-35 drugo. Uz Božju pomoć, uskoro ćemo doći do rezultata. Ne mislim da će u tom pogledu biti problema - rekao je Fidan.
Posao od 2,5 milijardi dolara postao teret
Turska i Rusija potpisale su 2017. godine ugovor vredan približno 2,5 milijardi dolara za isporuku četiri baterije sistema S-400. Isporuke su počele u julu 2019. godine, a ruski državni izvoznik naoružanja „Rosoboroneksport“ u oktobru iste godine saopštio je da je ugovor ispunjen.
Ankara je, međutim, za taj posao platila mnogo više od same cene sistema. Turska je izgubila pristup najnaprednijem američkom borbenom avionu, proizvodne poslove za domaću vojnu industriju i oko 1,4 milijarde dolara koje je već uplatila za avione F-35, a koji joj nikada nisu isporučeni.
Još u decembru 2025. godine pojavile su se tvrdnje da je Erdogan predsedniku Rusije Vladimiru Putinu predložio da Moskva primi sisteme nazad. Ankara je tada navodno tražila i nadoknadu za milijarde dolara potrošene na S-400, uključujući mogućnost da se taj iznos prebije kroz turske račune za rusku naftu i prirodni gas. Kremlj je u to vreme negirao da je takav zahtev zvanično iznet.
Preprodajom sistema Kataru ili UAE Erdogan bi rešio nekoliko problema odjednom: uklonio bi rusko oružje iz turskog arsenala, zadovoljio američki zakonski uslov, otvorio vrata avionima F-35 i pokušao da povrati deo novca uloženog u posao koji je godinama opterećivao odnose sa Vašingtonom.
Cena takvog zaokreta biće plaćena u odnosima sa Moskvom. Peskovljeva poruka da je reč o „izuzetno osetljivom pitanju“ pokazuje da Putin još nije javno dao zeleno svetlo Erdoganu da jedan od najvažnijih ruskih izvoznih vojnih sistema pretvori u ulaznicu za povratak Turske u američki program F-35.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Ruski državni hakeri provalili su u civilne nadzorne kamere postavljene duž evropskih pravaca kojima se vojna oprema prebacuje u Ukrajinu, čime su dobili mogućnost da prate kretanje vozila, tereta i naoružanja kroz članice Severnoatlantskog saveza (NATO).
Rusija je privremeno zaustavila plovidbu Azovsko-donskim pomorskim kanalom posle masovnih ukrajinskih napada na brodove u Azovskom moru, dok je, prema poslednjim navodima ruskih vlasti, u novom udaru poginuo jedan mornar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Litvanija je napravila veliki korak ka ukidanju ustavne zabrane razmeštanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, a iz Moskve su odmah stigla upozorenja da bi eventualni nuklearni objekti u toj baltičkoj državi mogli da postanu mete ruskog dalekometnog naoružanja, uključujući „Orešnik“.
Izraelski analitičar Jakov Kedmi tvrdi da pravi problem za Zapad počinje tek posle rata u Ukrajini, kada bi Rusija, ako izađe kao pobednik, mogla da vrati na sto zahtev da se NATO vojno vrati na stanje iz 1997. godine.
Ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov tvrdi da se iza sve otvorenijeg sukoba unutar ukrajinskog bezbednosnog aparata nalazi mnogo veća borba američke CIA i britanskog MI6 za kontrolu nad političkim i obaveštajnim strukturama u Kijevu.
Ruski vojni stručnjak i pukovnik u penziji Mihail Hodarenok upozorio je da bi organizovano britansko ometanje ruskih satelitskih sistema moglo da se smatra početkom vojnih dejstava.
Bitka kod Slavjanska, Kramatorska i Orehova odlučujuća je za oslobađanje Donbasa od Oružanih snaga Ukrajine, rekao je lider Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin.
Rusija je značajno proširila zaštitu svojih podmornica u strateškoj bazi Ribačje na Kamčatki, gde novi satelitski snimci pokazuju da su mrežaste konstrukcije protiv dronova sada postavljene iznad više plovila, uključujući strateške atomske podmornice klase „Borej“ i „Borej-A“.
General armije Sergej Surovikin navodno je završio službu u Africi, vratio se u Rusiju i trenutno u Moskvi prolazi vojno-lekarsku komisiju, a vest je odmah pokrenula spekulacije da bi nekadašnji komandant ruske grupacije u zoni specijalne vojne operacije mogao da dobije novu funkciju.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokaev ponudio je Nemačkoj veliko strateško partnerstvo u sirovinama, energetici i logistici – od litijuma, kobalta i volframa do nafte, uranijuma i transportnih pravaca između Kine i Evrope.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Bivši sef žutog kartela i nezvanični vođa blokaderske liste Bojan Pajtić proletos je bio umešan u skandal, kada je tokom žurke koju je pravio u Senti završio u bolnici jer mu je pozlilo nakon što je preterao sa drogom i alkoholom, piše Kurir!
Bivši sef žutog kartela i nezvanični vođa blokaderske liste Bojan Pajtić proletos je bio umešan u skandal, kada je tokom žurke koju je pravio u Senti završio u bolnici jer mu je pozlilo nakon što je preterao sa drogom i alkoholom, piše Kurir!
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost sa velikim zadovoljstvom konstatuje da smo kao društvo dočekali i to da CRTA, plaćena iz inostranstva, identifikuje i osudi nasilje koje prema predstavnicima i podržavaocima izborne liste "Ujedinjena Srbija-Aleksandar Vučić" sprovode "Studentska lista" bez studenata i njihov nosilac Ilija Srdanović.
Ivana Stojiljković Pomoriški, šefica Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, jedna od najvernijih pulena Zagorke Dolovac, konačno se suočila sa konkretnim koracima koji vode ka ukidanju tužilaštva kojim sada rukovodi.
Kako se bliže izbori u Srbiji nervoza među liderima niškog blokaderskog pokreta je sve veća, jer svako gleda gde se može najbolje prodati i uglaviti kako bi došao do neke funkcije ili pozicije u opozicionim političkim strankama.
Svako ko je ikad otvorio haubu novijeg automobila video je taj veliki komad plastike koji prekriva motor, ali malo ko zna da nije tu samo zbog izgleda.
Hrvatska kompanija Jadranski naftovod (JANAF) objavila je danas da je dobila novu licencu američke Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAK), koja joj omogućava nastavak saradnje sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) do 30. oktobra.
Ispijanje Drive Cafe kafe omiljeni je ritual velikog broja vozača širom Srbije, a upravo u čast ovom omiljenom napitku kompanija NIS održala je poseban događaj u Palati umetnosti "Madlena“", koji je gostima pružio priliku da uživaju u ukusu vrhunskog italijanskog espresa.
Izmene u saobraćaju najavljene su na mostu preko Save kod Ostružnice između 3. i 13. oktobra zbog radova na betoniranju nadvožnjaka, saopštili su Putevi Srbije.
Aviokompanija Er Srbija potpisala je danas strateško partnerstvo sa manifestacijom GITEX AI Beograd koja će biti održana od 25. do 27.maja naredne godine, u toku specijalizovane izložbe Ekspo 2027.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je J. K. (27), kada je prilikom pretresa njegove kuće u pomoćnim prostorijama pronašla i oduzela ručni bacač, pušku, tri tromblonske mine, sedam okvira za automatsku pušku i 140 metaka.
Vozač teretnog vozila, makedonski državljanin M.J., poginuo je noćas u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu u blizini Leskovca, rečeno u PU Leskovac.
Nišlijka T. Đ. (27) koju je, kako se sumnja, pokušao da ubije partner B. Đ. (31) iz Niša, nakon ukazane pomoći u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu nalazi se u stabilnom stanju. Prema proceni lekara nije bilo nužno njeno zadržavanje u bolnici na lečenju.
Slavni holivudski glumac Džim Keri (64) tajno se venčao sa svojom višegodišnjom partnerkom, umetnicom Min Ha (32), u intimnoj atmosferi u Los Anđelesu.
Izraelski glumac, pilot i instruktor letenja Gaj Kapulnik (46) poginuo je u teškoj avionskoj nesreći u Kaliforniji, kada se mali jednomotorni avion, kojim je upravljao, srušio u polje nedaleko od aerodroma.
Vojvoda i vojvotkinja od Saseksa, princ Hari i Megan Markl, osudili su, kako su naveli, "izuzetno nepromišljeno" ponašanje stranog fotografa koji je viđen u blizini škole koju pohađaju njihova deca, princ Arči i princeza Lilibet.
U pokušaju da privuče mlađu publiku i preokrene negativan trend, Tinder uvodi novu funkciju "Group Hangouts", čime radikalno menja tradicionalni "jedan na jedan" model upoznavanja i nudi opušteniju alternativu klasičnim sastancima nasamo.
Iako je koristimo svakodnevno, mikrotalasnu pećnicu najčešće preskačemo prilikom čišćenja kuhinje. Otkrivamo kako da uz pomoć pare, limuna i sode bikarbone lakše skinete i najtvrdokorniju masnoću.
Opremljen minijaturnim naočarima, taktičkim prslukom po meri, pa čak i kamerom na glavi, čivava Komando postao je najmanji član Nacionalne garde Meksika.
Pevač Redžep Redžepović Lepi gostuje večeras u emisiji "Demanti", u kojoj će otvoreno govoriti o teškom detinjstvu, porodičnim traumama, borbi za opstanak u inostranstvu i putu do muzičke slave.
Bivša rijaliti učesnica Anja Todorović potrudila se da njen rođendan izgleda kao prava bajka, a osim glamuroznog stajlinga, posebnu pažnju privukla je raskošna dekoracija prostora.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je uzburkala javnost iskrenim i bez dlake na jeziku komentarima o bivšim partnerima, a posebno o odnosu sa Duškom Tošićem.
Andrej Blagojev (23), bivši izabranik Đine Džinović, važi za strastvenog ljubitelja luksuznih i brzih automobila, a osim toga veliki je zaljubljenik u košarku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.