Rusija je u državni plan razvoja zdravstva do 2030. godine unela razvoj tehnologija za uređivanje gena u medicinske svrhe, čime želi da otvori put ka lečenju naslednih bolesti neposrednim ispravljanjem grešaka u ljudskoj dezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK).
Zadatak je utvrđen planom koji je ruska vlada usvojila 1. jula. Za njegovu realizaciju zaduženi su Ministarstvo nauke i visokog obrazovanja Rusije, Ministarstvo zdravlja Rusije, Federalna medicinsko-biološka agencija (FMBA) i Federalna služba za nadzor zaštite prava potrošača i dobrobiti ljudi (Rospotrebnadzor).
Prvi izveštaj o razvoju tehnologija za genetsko uređivanje moraće da bude predat ruskoj vladi do decembra 2027. godine, nakon čega će nadležna ministarstva i službe o napretku izveštavati svake godine. Plan ne znači da će do tog roka genske terapije automatski početi masovno da se primenjuju, već da država želi da razvije naučnu, tehnološku i regulatornu osnovu za njihovo uvođenje u medicinu.
Lečenje uzroka bolesti, a ne samo posledica
Suština uređivanja gena jeste promena određenog dela DNK koji izaziva bolest. Umesto doživotnog ublažavanja simptoma lekovima, cilj je da se neispravan gen popravi, zameni ili isključi i tako napadne sam uzrok oboljenja.
Takve tehnologije mogle bi da se koriste protiv naslednih bolesti, pojedinih malignih oboljenja, poremećaja imunskog sistema i drugih stanja povezanih sa konkretnim genetskim mutacijama. Ruski plan obuhvata i razvoj prediktivne genetike, farmakogenetike i personalizovanih lekova, odnosno terapija prilagođenih genetskim osobinama svakog pacijenta.
Vlasti očekuju da nove genetske i biotehnološke metode povećaju efikasnost lečenja, poboljšaju kvalitet života pacijenata i doprinesu produženju životnog veka. U širem zdravstvenom planu predviđeni su i razvoj biomedicinskih ćelijskih proizvoda, tkivnog inženjerstva, neurokognitivnih tehnologija i biotehnologija zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Ruski naučnici već testiraju genomske „editore“
Rusija ovaj program ne pokreće od nule. Naučnici Medicinsko-genetičkog naučnog centra „Akademik Nikolaj Bočkov“ i Federalnog medicinsko-biofizičkog centra „Aleksandar Burnazjan“ već su razvili poboljšanu metodu takozvanog prajmovanog uređivanja genoma.
Metoda je testirana na ćelijama disajnih puteva dobijenim od pacijenata sa cističnom fibrozom. Jedna od razvijenih verzija genomskog editora bila je do 2,13 puta efikasnija od standardnog sistema u ispravljanju mutacije CFTR F508del, jednog od najčešćih genetskih uzroka te bolesti među evropskim stanovništvom. Istraživanje je sprovedeno na ćelijama, pa još ne predstavlja gotovo lečenje dostupno pacijentima.
Prajmovano uređivanje se smatra preciznijim pristupom jer pravi prekid samo na jednom lancu DNK i trebalo bi da smanji rizik od neželjenih promena na drugim mestima u genomu.
Formirani centri za gensku terapiju
Rusija je tokom 2025. pokrenula i pet novih centara za genomska istraživanja. Jedan od njih, posvećen genetskom reprogramiranju i genskoj terapiji, okuplja pet velikih instituta i medicinskih centara.
Njegov program predviđa razvoj originalnih lekova, između ostalog za spinalnu mišićnu atrofiju i nasledni angioedem. Drugi centri rade na otkrivanju gena povezanih sa kardiovaskularnim bolestima, ranom otkrivanju malignih oboljenja i određivanju terapije prema genetskom profilu pacijenta.
Federalni program razvoja genetskih tehnologija postoji od 2019. godine, ali je u međuvremenu produžen do 2030. i usmeren ka praktičnoj primeni rezultata u medicini, poljoprivredi, industriji i biološkoj bezbednosti. Genetske tehnologije označene su kao jedno od prioritetnih područja ruskog naučno-tehnološkog razvoja.
Novi plan sada postavlja jasan rok i obavezu redovnog izveštavanja vlade. Rusija time pokušava da napravi prelaz sa laboratorijskih eksperimenata na domaće terapije koje bi jednog dana mogle da popravljaju mutacije odgovorne za teške bolesti, umesto da pacijenti celog života leče samo njihove posledice.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Rekonstrukcija ukrajinske vlade, koju je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao da sprovede na brzinu pred početak parlamentarne pauze, pretvorila se u ozbiljan politički problem iz kojeg će veoma teško izaći bez posledica, piše nemački list Cajt.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Sedam radnika noćne smene poginulo je, a još 24 osobe su povređene kada su ukrajinske bespilotne letelice pogodile logistički centar kompanije Vajldberiz u Kotovsku, u ruskoj Tambovskoj oblasti, saopštio je gubernator tog regiona Jevgenij Pervišov.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, uključio se iz studija Kolegijum na Informer TV i tom prilikom govorio o strašnom blokaderskom napadu na našu redakciju.
Blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojio je na parlamentarnim izborima održanim u utorak 57 mandata, prema 47 koliko je pripalo anti-Netanjahuovom bloku, nakon što su prebrojani glasovi iz 41,9 odsto glasačkih kutija.
Blokaderski napadači, učesnici jezivog upada u zgradu Informer televizije, javno se oglašavaju i razotkrivaju laži režimskih medija da je napad bio unapred insceniran.
Vlada Republike Srbije u tehničkom mandatu oglasila se večeras zvaničnim saopštenjem na svom Instagram nalogu i uputila važnu poruku celokupnoj javnosti povodom najnovijih dešavanja i pokušaja vaninstitucionalnog delovanja.
Blokaderski zahtevi za ostavke i pritisci na institucije sve više liče na revolucionarni ultimatum u kojem se sve meri štopericom i postavljaju se nekakvi uslovi.
Dragoslav Pavlović, član Predsedništva Srpske napredne stranke, poručio je na obeležavanju stranačke slave Sveta Petke, čiji je bio domaćin, da će niški Gradski odbor i sam SNS nastaviti da rade u interesu građana, uprkos predstojećim političkim izazovima.
Iz najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer TV, ispao je Marko Škara iz Plavog tima, nakon dramatične borbe u četvrtoj eliminaciji, u kojoj su se do samog kraja smenjivali poeni, a neizvesnost dostigla vrhunac.
Kapiten Crvenog tima Nikola Lakić porazgovarao je sa voditeljem Aleksom Erskim o borbi njergove ekipe na poligonu i rekao da je siguran da če baš oni odneti pobedu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici juče su proslavili Svetu Petku, jedan od najpoštovanijih praznika za koji se vezuju brojna verovanja i običaji.
Još jedan osumnjičeni za dva ubistva koja su se dogodila tokom protekle nedelje u skopskom naselju Đorče Petrov uhapšen je u utorak uveče, nezvanično su objavili brojni portali, a preneo Sloboden pečat.
Poznati beogradski restoran na Vračaru noćas je bio meta organizovanog napada, kada su trojica nepoznatih muškaraca podmetnula požar u ugostiteljskom objektu.
Susret sa italijanskim piscem Luiđijem Gvarnijerijem održaće se u četvrtak, 29. oktobra 2026. godine u 17.00 časova na štandu Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga (Hala 4, štand br. 4002).
Holivudska zvezda Džulija Roberts danas slavi 59. rođendan, a njen brat Erik Roberts pre nekoliko godina boravio je u Srbiji zbog snimanja serije "Južni vetar"
Američki glumac Noa Vajli (55), dobitnik nagrade Emi i zvezda medicinske TV drame "The Pitt'', proglašen je danas za ovogodišnjeg "najseksipilnijeg muškarca na svetu" u izboru časopisa Pipl.
Broš, nekada omiljeni ukras naših baka, ponovo je u modi. Ovaj detalj osvežava jesenje kombinacije i običnoj garderobi daje elegantan, skupocen izgled.
Idilično englesko selo Biburi pretvorilo se u noćnu moru za 600 meštana jer ga vikendom preplavi 20.000 turista, zbog čega očajni stanovnici prodaju domove.
Mala rupica pored kamere na laptopu, ili nekoliko njih, nije greška u proizvodnji niti ukras. U zavisnosti od modela, iza njih se mogu nalaziti lampica, mikrofon ili dodatna kamera.
Muzičar Čedomir Radojčić, poznatiji kao Čeda Čvorak, govorio je o razlozima povlačenja iz grupnog rada, stanju na estradi i autorskim pravima, a posebno se osvrnuo na muškarce koji se postavljaju kao menadžeri svojih partnerki.
Pevačica Marina Tadić uložila je svu ušteđevinu u kuću na Avali zbog koje je, kako je sama priznala, bankrotirala, ali uprkos kreditu koji i dalje otplaćuje, ne žali zbog svoje poslovne odluke.
Vanja Gudelj, sestra fudbalera Nemanje Gudelja, proslavila je 24. rođendan, a poseban poklon koji je dobila od sina Anastasije Ražnatović privukao je veliku pažnju.
Pevačica Nadica Ademov otvoreno je govorila o privatnom životu, suprugu i koleginici koja je, kako je otkrila, pokušala da mu se približi i slala mu poruke.
Komentari