Stiven Hoking upozoravao je da bi Zemlja do 2600. godine mogla postati užarena i gotovo nepogodna za život ukoliko čovečanstvo nastavi da nekontrolisano troši energiju, uništava prirodne resurse i povećava emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Najnoviji podaci Američke svemirske agencije (NASA) ne potvrđuju doslovno njegov scenario, ali pokazuju da se procesi zbog kojih je strahovao nastavljaju: temperatura raste, led nestaje, nivo mora se ubrzano povećava, a ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji.
Više od pola veka posmatranja Zemlje iz svemira omogućilo je naučnicima da precizno prate promene koje ranije nisu mogle da budu izmerene. Satelitski snimci i podaci danas otkrivaju da se zagrevanje planete odvija brzinom koja nije zabeležena u poslednjih 10.000 godina.
Prema podacima NASA, 2024. ostaje najtoplija godina otkako su 1880. počela sistematska merenja, dok su 2023, 2024. i 2025. tri najtoplije godine u 146 godina dugoj evidenciji. Prosečna globalna temperatura tokom 2025. bila je 1,19 stepeni Celzijusa viša od proseka za period između 1951. i 1980. godine.
NASA navodi i da je poslednjih deset godina bilo deset najtoplijih godina u istoriji merenja. Globalna površinska temperatura od 1970. raste brže nego u bilo kom drugom pedesetogodišnjem periodu tokom najmanje prethodne dve hiljade godina.
Hoking upozoravao da Zemlja može krenuti putem Venere
Jedno od najmračnijih upozorenja Hoking je izneo 2017. godine, manje od godinu dana pre smrti. Tada je govorio o mogućnosti da nekontrolisano zagrevanje pokrene procese koje više neće biti moguće zaustaviti.
- Blizu smo tačke preokreta posle koje globalno zagrevanje postaje nepovratno. Zemlja bi mogla da bude gurnuta preko ivice i postane poput Venere, sa temperaturom od 250 stepeni i kišama sumporne kiseline - upozorio je Hoking.
Foto: profimedia
Naučnici danas ne smatraju da aktuelne emisije vode ka doslovnom pretvaranju Zemlje u Veneru u narednim vekovima. Međutim, Hokingova poruka nije bila proračun sa tačnim datumom kraja sveta, već upozorenje da klimatski sistem ima tačke preokreta posle kojih pojedine promene mogu postati nepovratne.
Na skupu održanom u Pekingu u novembru 2017. godine Hoking je izneo još dramatičniju procenu. Upozorio je da bi rast stanovništva i potrošnje energije do 2600. mogao Zemlju da pretvori u „užarenu vatrenu kuglu“.
Njegova procena nije predstavljala zvaničnu klimatsku projekciju, već krajnji scenario kojim je pokušao da upozori na posledice neograničenog rasta potrošnje na planeti sa ograničenim resursima.
Sateliti pokazuju ubrzano nestajanje leda
Podaci NASA pokazuju da Grenland između 1993. i 2019. godine gubi prosečno oko 279 milijardi tona leda godišnje. Antarktik je u istom periodu gubio približno 148 milijardi tona godišnje.
Glečeri se povlače gotovo svuda, uključujući Alpe, Himalaje, Ande, Stenovite planine, Aljasku i Afriku. Sateliti istovremeno registruju smanjenje prolećnog snežnog pokrivača na severnoj hemisferi i sve ranije topljenje snega.
Nivo svetskog okeana od 1993. godine porastao je za približno deset centimetara. Najnovije NASA merenje iz jula 2026. pokazuje porast od oko 10,2 centimetra u odnosu na početak satelitske evidencije.
Dve trećine sadašnjeg rasta nivoa mora posledica su topljenja kopnenog leda, dok približno jedna trećina nastaje zbog širenja okeanske vode usled zagrevanja.
Okeani su preuzeli oko 90 odsto viška energije zadržane u klimatskom sistemu. Gornjih 100 metara okeana zagrejano je za približno 0,33 stepena Celzijusa od 1969. godine.
Te brojke ne znače da je nestanak čovečanstva neposredno pred vratima, ali potvrđuju da se klimatski sistem menja brže nego što se očekivalo pre nekoliko decenija.
„Najveća pretnja čoveku je sam čovek“
Hoking je tokom života upozoravao da najveća opasnost za čovečanstvo nije nužno udar ogromnog asteroida ili dolazak vanzemaljske civilizacije. Među glavnim pretnjama izdvajao je postupke samih ljudi: nuklearni rat, globalno zagrevanje, nekontrolisani razvoj tehnologije, genetski izmenjene viruse i uništavanje prirodnih resursa.
Foto: Foto: Profimedia
U razgovoru za britanski javni servis Bi-Bi-Si objasnio je da verovatnoća planetarne katastrofe tokom jedne godine može izgledati mala, ali da se rizik nagomilava.
- Iako verovatnoća katastrofe na Zemlji tokom bilo koje pojedinačne godine može biti veoma mala, ona se vremenom sabira i postaje gotovo izvesna u narednih hiljadu ili deset hiljada godina -rekao je Hoking.
Posebno je upozoravao na period u kojem čovek još nije sposoban da izgradi samoodržive naseobine na drugim planetama.
- Nećemo uspostaviti samoodržive kolonije u svemiru najmanje narednih sto godina, zbog čega u tom periodu moramo da budemo veoma oprezni - naglasio je Hoking.
Promene već pogađaju čitave ekosisteme
Zagrevanje ne menja samo temperaturu vazduha. Promene zahvataju okeane, šume, zemljište, izvore vode i prirodna staništa životinja.
Brojne vrste prinuđene su da se sele prema hladnijim područjima, dok druge gube prostor za život i razmnožavanje. Pojedine populacije mogle bi do kraja veka potpuno da nestanu ukoliko se zagrevanje i uništavanje staništa nastave sadašnjom brzinom.
Klimatske anomalije istovremeno povećavaju opasnost od dugotrajnih suša, razornih šumskih požara, velikih poplava, ekstremnih padavina i rekordnih toplotnih talasa.
Ukoliko emisije gasova sa efektom staklene bašte nastave da rastu, posledice će zahvatiti proizvodnju hrane, dostupnost vode, privredu, zdravlje stanovništva i bezbednost velikih priobalnih gradova.
NASA zbog toga razvija nove satelitske sisteme, unapređuje klimatske modele i učestvuje u međunarodnim programima za praćenje atmosfere, okeana, oblaka, padavina, zemljišta i ledenih masa. Paralelno se razvijaju i sistemi planetarne odbrane za otkrivanje i praćenje potencijalno opasnih asteroida.
Hoking je smatrao da čovečanstvo još može da promeni pravac, ali je upozoravao da vreme za delovanje nije neograničeno. Upravo postepeno nagomilavanje promena, koje u jednom trenutku mogu postati nepovratne, predstavlja najveći razlog zbog kojeg njegovo najmračnije upozorenje danas ponovo zvuči zastrašujuće.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Rumunski lovac F-16 oborio je danas dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor zemlje, što je treći takav incident u samo tri dana, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Milan Antonijević, poverenik za zaštitu ravnopravnosti, osudio je napad na porodicu političara, ističući da je napad na majku Aleksandra Vučića nedopustiv i da predstavlja granicu koja se nikada ne sme preći.
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji protiču mirno, izjavio je posmatrač iz Državne dume Rusije Konstantin Zatulin, koji je tokom dana obišao desetak biračkih mesta u centru Beograda.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pažljivo prati situaciju u glavnom gradu tokom održavanja parlamentarnih izbora i koordinira rad osnovnih javnih tužilaštava na teritoriji svoje nadležnosti i policijskih službenika kako bi izborni dan protekao mirno u demokratskoj atmosferi i kako bi se sve izborne procedure odvijale u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije.
Ono za šta su mesecima optuživali vlast, predstavljajući se kao navodni zaštitnici izborne volje građana, sada se, prema sopstvenim javnim priznanjima, pojavljuje među blokaderima.
Još jednom se pokazalo koliko brzo neproverene teorije mogu da se pretvore u dezinformacije. Blokaderi su jutros, predvođeni Srđanom Milivojevićem, objavljivali tvrdnje o tome da je vanredno dozvoljeno poletanje malih aviona sa svih aerodroma u Srbiji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Ruskinja koja na društvenim mrežama svakodnevno deli sadržaj o Srbiji, njenim običajima, tradiciji i sličnostima između srpskog i ruskog naroda, privukla je pažnju emotivnom pričom o tome zašto je odlučila da svoj život nastavi upravo u našoj zemlji.
Bagrem se izdvaja kao odličan izbor za ogrev jer zahvaljujući visokoj kaloričnoj vrednosti, dugotrajnom sagorevanju i dobrom održavanju žara pruža više toplote uz ređe loženje, zbog čega je posebno pogodan za efikasno i ekonomično grejanje doma tokom zime.
Inflacija bi do kraja godine mogla da iznosi oko četiri odsto, dok bi prosečna zarada mogla da bude čak 20 odsto viša od vrednosti potrošačke korpe, istakao je Ivan Nikolić, predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije (NBS).
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Kim Kardašijan privukla je svu pažnju svetskih medija na Filmskom festivalu u Rimu, pojavivši se u upečatljivoj kombinaciji sa leopard printom od glave do pete.
Ambasador torta klasik je jugoslovenske poslastičarske tradicije. Njena tajna leži u savršenom spoju bogatih tekstura - hrskavih kora i kremastog fila, kao i vrhunskih aroma oraha, pečenih lešnika i čokolade.
Pravilna zimska nega ruža ključna je ako želite da vaše biljke ostanu zdrave i da lepo cvetaju u proleće. Stručnjaci upozoravaju da se određeni koraci nikako ne smeju da se preskaču.
Metin novi lični AI agent Muse za samo nekoliko nedelja privukao je više od 10 miliona korisnika, a kompanija ga već pozicionira kao ključni generator profita koji bi po korisniku mogao da nadmaši čak i Fejsbuk i Instagram.
TikTokerka koja se predstavlja kao Atlantis šokirala je pratioce pričom o, kako kaže, "najgorem prvom sastanku u istoriji". Iako je sve delovalo obećavajuće kada joj je udvarač unapred ponudio da preuzme troškove, susret se pretvorio u niz krajnje bizarnih situacija.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Pevačice koje su žarile i palile estradom devedesetih i danas privlače pažnju svojom lepotom, a kada vidite kako izgledaju, biće vam jasno zašto su važile za najveće zavodnice tog vremena.
Supruga Mustafe Sandala, Melis Sutšurup, našla se u centru finansijskog skandala, a sada je usledio novi obrt - gospođa Sandal želi da povrati svoj novac.
Komentari