Gotovo pet godina od početka rata, Rusija pokušava da pronađe dovoljno vojnika kako bi popunila svoje redove, dok dobrovoljno regrutovanje usporava, a njene snage trpe velike gubitke na ratištu u Ukrajini.
- Problem za Kremlj je u tome što je sve teže pronaći ljude koji su spremni da se bore, čak i za nenormalno veliki novac - rekao je Aleksej Tabalov, aktivista za ljudska prava i direktor organizacije koja pomaže ruskim regrutima.
Nenormalan novac više nije dovoljan
Putin je poslednji put pribegao mobilizaciji u septembru 2022. godine, kada je niz dramatičnih neuspeha na bojnom polju primorao Kremlj da pozove 300.000 rezervista kako bi stabilizovao front.
Od tada je Moskva izbegavala još jednu veoma nepopularnu mobilizaciju, oslanjajući se uglavnom na dobro plaćene dobrovoljne ugovore. Rusija je na taj način od tada regrutovala oko 1,3 miliona vojnika po ugovoru.
Muškarcima, posebno onima iz siromašnijih ruskih regiona, ponuđeni su bonusi za potpisivanje ugovora i plate koje mogu promeniti njihove živote i koje iznose koliko nekoliko godina lokalnih zarada, uz značajne isplate njihovim porodicama ukoliko poginu.
Veliki gubici i sve manje dobrovoljaca
Međutim, veliki ruski gubici znače da Moskva mora da nastavi da pronalazi nove vojnike velikom brzinom.
Prema zapadnim procenama, Rusija mesečno ima više od 30.000 poginulih i ranjenih. Takvi gubici odražavaju iscrpljujuću taktiku "mašine za mlevenje mesa", u kojoj se vojnici iznova šalju napred u malim jurišnim grupama uprkos velikim gubicima.
Moskva trenutno regrutuje oko 1.000 vojnika dnevno, prema proračunima Janisa Klugea, stručnjaka za Rusiju sa Nemačkog instituta za međunarodne i bezbednosne poslove. To znači da se većina novih vojnika koristi za popunjavanje iscrpljenih jedinica, umesto za povećanje ruskih ofanzivnih kapaciteta.
Zbog toga se ponovo pojavila mogućnost mobilizacije.
Najviši ruski zvaničnici odbacili su izveštaje o predstojećoj mobilizaciji, a bivši predsednik Dmitrij Medvedev nazvao ih je "besmislicama" i "lažljivom provokacijom" Ukrajine.
Dve osobe upoznate sa razgovorima u Moskvi takođe su navele da nema naznaka da je Putin odlučio da naredi novu masovnu mobilizaciju. Visoki zapadni zvaničnik takođe je rekao da nema znakova da je takva odluka doneta.
Ipak, strah od novog poziva u vojsku sve je prisutniji u svakodnevnim razgovorima.
U Telegram četovima koje koriste lokalni sportski timovi, kolege sa posla i grupe prijatelja, Rusi razmenjuju glasine o mogućoj mobilizaciji i savete o tome kako dobiti izuzeće ili izbeći poziv. Neki spekulišu da bi nova mobilizacija mogla da usledi nakon septembarskih izbora za Dumu.
- Trenutno možemo samo da nagađamo da li će se mobilizacija zaista dogoditi - rekao je Ivan Čuviljajev, portparol organizacije Get Lost, koja pomaže ruskim vojnicima da dezertiraju.
On, međutim, tvrdi da se obnovljene spekulacije već koriste za podsticanje regrutovanja.
"Paniku oko mobilizacije zvaničnici koriste kako bi vršili pritisak na muškarce da potpišu ugovore. Poruka glasi: mobilizacija će svakako doći, pa je bolje da sada potpišete ugovor i dobijete novac pre nego što budete primorani da se borite", rekao je Čuviljajev.
"Pretvorilo se u lov na ljude"
Za sada, osobe upoznate sa razmišljanjima u Kremlju navode da su vlasti odlučne da pritiskom navedu još muškaraca da potpišu ugovore, umesto da rizikuju novu mobilizaciju.
Tokom leta, advokati i aktivisti dokumentovali su sve agresivnije metode regrutovanja u nekoliko regiona. Muškarce je policija privodila na ulicama, odvodila sa radnih mesta ili pozivala u policijske stanice, nakon čega su prebacivani u vojne centre za regrutaciju i pritiskani da potpišu ugovore.
- To se pretvorilo u lov na ljude. Pod različitim izgovorima, putem prevare, ucena, nasilja i pretnji, primoravaju ih da potpišu ugovore - rekao je Tabalov.
Prema njegovim rečima, regruteri sve češće ciljaju muškarce koje opisuje kao "društveno marginalizovane", uključujući osobe sa dugovima, krivičnim postupcima ili drugim problemima koji mogu biti iskorišćeni kako bi se na njih izvršio pritisak da se prijave u vojsku.
U južnoj Penzenskoj oblasti, gde su zabeležene neke od najagresivnijih metoda regrutovanja, na internetu su objavljeni snimci muškaraca koje odvoze kombijima dok njihove porodice protestuju ispred centara za regrutaciju. Aktivisti tvrde da je nekima prećeno krivičnim gonjenjem ili da su pretučeni dok nisu pristali da potpišu ugovore.
Potraga za ljudstvom proširena je i na druge delove društva. Univerziteti, tehnički fakulteti i stručne škole podstaknuti su da regrutuju studente u novoformirane jedinice za upravljanje dronovima, čime vojska dobija još jedan izvor ljudstva.
Putin je nedavno potpisao i zakon kojim se proširuje krug osuđenika koji mogu da potpišu ugovor sa vojskom, uključujući ljude osuđene za "teška i naročito teška krivična dela".
Regionima zadate kvote za regrutovanje
Veliki deo odgovornosti za pronalaženje vojnika prebačen je na ruske regione.
Od guvernera i lokalnih administracija očekuje se da ispune ciljeve regrutovanja koje postavlja Moskva, čime se Kremlj donekle distancira od čitavog procesa, dok lokalni zvaničnici ostaju odgovorni za pronalaženje dovoljnog broja muškaraca na svojim teritorijama.
Oko tog sistema razvila se unosna industrija regrutovanja. Regionalne vlasti nude hiljade dolara ne samo vojnicima koji potpišu ugovore već i ljudima koji ih pronađu. U okviru programa "dovedi prijatelja", stanovnici dobijaju novac za svaku osobu koju ubede da se prijavi u vojsku.
Privatni regruteri i zaposleni u javnom sektoru pretražuju društvene mreže u potrazi za kandidatima, dok su oglasi za potpisivanje vojnih ugovora postali sveprisutni na internetu. Ruski regioni isplatili su regruterima najmanje 7,7 milijardi rubalja, odnosno oko 96 miliona dolara, otkako su uvedeni takvi programi, prema podacima nezavisnog ruskog medija IStories.
Jedan regruter iz centralne Rusije, koji je za Gardijan govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da se od njegove organizacije očekuje da svakog meseca pronađe između 20 i 30 muškaraca, uz bonuse za premašivanje cilja i kazne ukoliko ga ne ispune.
- Prošle godine je bilo lakše. Sada postaje sve teže - rekao je regruter.
Prema njegovim rečima, i u njegovoj kancelariji se razgovara o mobilizaciji, ali nije bilo naređenja niti naznaka da neposredno predstoji novi poziv.
Nova mobilizacija bila bi veliki rizik za Kremlj
Još jedna masovna mobilizacija, međutim, nosila bi značajne političke rizike za Kremlj.
Mobilizacija iz 2022. izazvala je jedan od najvećih unutrašnjih potresa u Rusiji od početka invazije, dovela do masovnog odlaska Rusa iz zemlje i naglog pada Putinovog rejtinga.
Nova mobilizacija mogla bi da dođe i u politički osetljivom trenutku. Najnovija istraživanja javnog mnjenja ukazuju na slabljenje poverenja u tok rata, pri čemu je udeo Rusa koji smatraju da kampanja u Ukrajini napreduje dobro pao na najniži nivo od aprila 2022. godine.
Analitičari za sada smatraju da će Moskva verovatnije pokušati da dodatno pojača regrutovanje većim bonusima, pritiskom na regionalne zvaničnike i sve agresivnijim metodama.
Da li će to biti dovoljno moglo bi na kraju da odredi hoće li Putin pribegavati novoj mobilizaciji, smatra Tabalov.
Opcije Kremlja, prema njegovim rečima, kreću se od nove masovne mobilizacije do selektivnijeg pozivanja ljudi, slanja postojećih regruta na front ili diskretnog pozivanja rezervista za službu na prvoj liniji.
- Ne mislim da će uspeti da regrutuju dovoljno ljudi u okviru sadašnjeg sistema - rekao je Tabalov.
"Tada će se suočiti sa pitanjem kakav oblik mobilizacije treba sprovesti."
Udari na brodove koji se upućuju ka lukama Velike Odese sa teretom ukrajinskih oružanih snaga još uvek ne predstavljaju potpunu blokadu, kaže ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Sergej Gorbačov.
Nuklearna elektrana "Tjanvan" u Kini, projekat ekonomske i energetske saradnje između Rusije i Kine, ušla je u fazu realizacije izgradnje sedmog energobloka.
Kina je pozvala Japan da poštuje međunarodni poredak ustanovljen posle Drugog svetskog rata, saopštilo je kinesko ministarstvo spoljnih poslova povodom posete predsednika Rusije Vladimira Putina Kurilskim ostrvima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Udari na brodove koji se upućuju ka lukama Velike Odese sa teretom ukrajinskih oružanih snaga još uvek ne predstavljaju potpunu blokadu, kaže ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Sergej Gorbačov.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić obišla je štandove SNS-a u Beogradu gde je razgovarala sa građanima i poručila da Ujedinjena Srbija pobeđuje.
Mihailo Vučević, potpredsednik GO SNS Novi Sad i sin lidera SNS Miloša Vučevića, istakao je gostujući u emisiji "Info jutro", na Informer TV, da je strašno što je neko slavljem obeležavao godišnjicu pokušaja spaljivanja aktivista i funkcionera u SNS prostorijama.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da je poražavajuće što je Beogrdski univerzitet pao na Šangajskoj listi i da je to direktna posledica blokada i rektora Vladana Đokića.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Napad koji se tokom protekle noći dogodio na Novom Beogradu, u kom je Vuk Vučinić zadobio izuzetno teške i po život opasne povrede sečivom, ponovo je u žižu javnosti vratio jedno od najzanimljivijih imena povezanih sa hapšenjem klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Trener fudbalera Partizana Saša Ilić izjavio je danas pred utakmicu 5. kola Superlige Srbije da njegova ekipa mora da bude maksimalno motivisana i agresivna kako bi došla do pobede protiv Radničkog.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Amerikanka Sara Danijel (45) završila je u bolnici nakon tretmana botoksom, a sada javno govori o simptomima koje je doživela i upozorava druge da se prije estetskog zahvata dobro informišu o mogućim rizicima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.