Memorandum o razumevanju između SAD i Irana, kojim je u junu zaustavljen višemesečni rat i otvoren rok za postizanje trajnog sporazuma, ističe danas, 17. avgusta, a ni Vašington ni Teheran za sada ne pokazuju spremnost da ga produže.
- Još nismo doneli odluku o nastavku pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama - poručio je u subotu iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.
Ipak, diplomatski kanali nisu potpuno presečeni. Katar i Pakistan poslednjih nedelja nastavljaju da prenose poruke između strana, dok se paralelno odvijaju odvojeni razgovori Teherana i Muskata o Ormuzu.
Arakči: Bez političkog rešenja nema ni dogovora o Ormuzu
Arakči je naglasio da trajno rešenje za moreuz može da postoji samo ako iza njega stoji i politički sporazum.
To je upravo tačka na kojoj su Vašington i Teheran ponovo zaglavljeni. Iran traži ukidanje sankcija, odštetu za ratnu štetu, oslobađanje zamrznutog novca i kraj američkih vojnih pretnji, dok SAD nastavljaju pomorsku blokadu i pojačavaju ekonomski pritisak.
Tramp je u petak u Njujorku otišao još dalje.
- Kada završimo sa porazom Irana, koji je veoma teško poražen, vrlo brzo ću Ormuski moreuz proglasiti teritorijom Sjedinjenih Država - rekao je predsednik SAD.
Nastavljajući obraćanje, Tramp je tvrdio da Vašington već praktično kontroliše moreuz zbog američke pomorske blokade.
- U suštini, to već jeste. Mi držimo blokadu. Nijedan brod ne prolazi osim ako mi to ne želimo -rekao je.
Iran je njegove reči odbacio, poručujući da Ormuski moreuz ne može da bude preuzet „tvitom, nosačem aviona, naređenjem ili predizbornim govorom“.
Teheran ova dva meseca nije proveo čekajući pregovore
Dok je Vašington pokušavao da memorandum pretvori u osnovu za trajni sporazum, u Teheranu je, prema pisanju Volstrit žurnala, prevladala sumnja da Amerikanci samo kupuju vreme.
Iranski tvrdolinijaši procenili su da bi primirje moglo da posluži SAD i Izraelu da smanje pritisak na svetsku ekonomiju, reorganizuju snage i kasnije pokrenu novi, još snažniji napad.
Zbog toga su proteklih 60 dana iskorišćena i za pripremu nastavka rata.
Volstrit žurnal navodi da je Iran ubrzao proizvodnju raketa i dronova, ojačao položaje, proširio kontraobaveštajne operacije i dao Korpusu čuvara Islamske revolucije veću kontrolu nad regularnom vojskom. Na ključna mesta postavljani su veterani rata sa Irakom i ljudi sa iskustvom u unutrašnjim bezbednosnim operacijama.
Izraelske zvaničnike posebno brine brzina kojom Iran obnavlja infrastrukturu i ponovo uspostavlja pristup raketnim bazama oštećenim tokom rata. Prema informacijama Volstrit žurnala, taj proces ide brže nego što se prvobitno očekivalo.
Dogovor potpisan 17. juna posle više od tri meseca rata
Memorandum su 17. juna potpisali Tramp i iranski predsednik Masud Pezeškijan, nakon pregovora u kojima je ključnu posredničku ulogu imao Pakistan.
Dokument je predvideo 60 dana za pregovore o konačnom sporazumu.
Njime je trebalo da budu zaustavljene borbe, otvoren put za normalizaciju saobraćaja kroz Ormuski moreuz i postepeno ukidanje američke pomorske blokade. Sporazum je obuhvatao i prekid neprijateljstava na drugim frontovima, uključujući Liban.
Najkomplikovanije pitanje - budućnost iranskog nuklearnog programa - nije tada konačno rešeno. Dogovoreno je da se tokom narednih 60 dana pregovara o trajnom aranžmanu, uključujući iranske zalihe obogaćenog uranijuma i nadzor Međunarodne agencije za atomsku energiju.
SAD su zauzvrat ponudile ublažavanje sankcija, pristup zamrznutim iranskim sredstvima i veliki program obnove zemlje.
Memorandum je došao posle rata koji je počeo krajem februara i tokom više od tri meseca odneo hiljade života, dok je blokada i borba za kontrolu Ormuskog moreuza teško poremetila izvoz nafte i gasa iz Persijskog zaliva.
Rok je istekao, a ključna pitanja ostala su otvorena
Dva meseca kasnije, gotovo nijedan od najvećih sporova nije definitivno zatvoren.
Ormuski moreuz nije vraćen na režim koji je postojao pre rata. Američka blokada i dalje traje, Iran ograničava prolazak pojedinih brodova, a napadi na tankere nisu prestali.
Nema ni konačnog nuklearnog sporazuma.
Teheran još nije odlučio da li će ući u novi krug direktnih pregovora sa Vašingtonom, dok američki predsednik otvoreno govori o preuzimanju Ormuza. Istovremeno, prema američkim medijima, iranski vojni vrh prethodna dva meseca nije koristio samo za diplomatiju, već i za ubrzano spremanje zemlje za mogućnost da rat ponovo izbije.
Memorandum koji je 17. juna trebalo da bude most ka trajnom miru tako ističe bez konačnog sporazuma - i sa obe strane koje danas deluju spremnije za novu rundu sukoba nego za veliki diplomatski proboj.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas najavila je da će na jesen predložiti najobimnije proširenje sankcija Rusiji od početka rata, kojim bi broj sankcionisanih ruskih osoba, kompanija i organizacija mogao da poraste za čak trećinu.
Turska je poslednjih dana povukla nekoliko poteza koji su izazvali ozbiljno nezadovoljstvo Moskve - od najavljenog transfera američkog oružja Ukrajini, preko zahteva za obustavu napada na brodove u Crnom moru, do naglog smanjenja uvoza ruske nafte.
Rusija je duž pravca prema Ukrajini i Belorusiji napravila najmanje 10 baza sa novim lansirnim položajima za svoje najmodernije dalekometne udarne dronove, od kojih bi pojedini mogli da dosegnu duboko u teritoriju NATO-a, pokazuje istraga britanskog Telegrafa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas najavila je da će na jesen predložiti najobimnije proširenje sankcija Rusiji od početka rata, kojim bi broj sankcionisanih ruskih osoba, kompanija i organizacija mogao da poraste za čak trećinu.
Dok blokaderi pokušavaju da obmanu javnost lažima, opozicioni analitičar Nikola Parun je otkrio istinu i potvrdio da stranci ne mogu da shvate farsu sa blokaderskom listom, a politika i finansije pod vodstvom Aleksandra Vučića i Siniše Malog su neprevaziđene!
Šest dana je ostalo do parlamentarnih izbora koji su zakazani za 25. oktobar, a ta nedelja je ključni dan u kojem građani određuju sudbinu Srbije, ocenjuju sagovornici Informera!
Televizija N1 povukla je potez koji bi se slobodno mogao okarakterisati kao pravi primer segregacjie i nacističke represije, kada je Aleksandru Vučiću zabranila da predstavi program izborne liste koja nosi njegovo ime.
Hajro Seferović iz Bara, objasnio je zbog čega je važno da lista ''Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija'' pobedi na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Čak i tajkunski list "Danas", koji otvoreno navija za blokadere i rušenje države, priznao je istinu - takozvana "Studentska lista" ne nudi apsolutno ništa, a njihovi kandidati su se u televizijskim duelima obrukali.
U najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za luksuz, a pobedu je odneo Crveni tim, koji je tako osvojio sedmodnevni boravak u luksuznoj vili, ali i 40 minuta razgovora sa najbližima.
Takmičari iz Plavog tima u Exatlonu Dragomir Radojević i Sanja Filipović složili su se da ovonedeljni kapiten njihovog tima treba da bude Strahinja Jovanić.
Takmičar Crvenog tima Nikola Lakić požalio se voditeljki "Exatlona" Tijani Jović da su ga iscrpele naporne trke na poligonu, a ona je imala savršeno rešenje za to.
Zahvaljujući subvencijama države po osnovu rođenja deteta, još 100 majki dobilo je pravo na bespovratna sredstva do 20.000 evra za kupovinu ili izgradnju prve nekretnine.
Slovenačka policija je juče uhapsila državljanku Srbije D.P. (45), za kojom je Interpol Podgorica raspisao međunarodnu poternicu zbog krivičnog dela oduzimanje deteta, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Pred vama su priče ljudi koji su gledali smrti u oči, izgubili svoje najmilije ili u poslednjem sekundu spasili nevina bića iz pakla. Ovo su ispovesti koje Srbija nikada neće zaboraviti.
Vlasnik zagrebačke auto-perionice Nino N. (27) nepravosnažno je osuđen na deset godina zatvora, zbog četvorostrukog pokušaja ubistva stranih državljana u naselju Folnegovićevo.
Poznata novinarka Kristijan Amanpur (68) saopštila je u ponedeljak da nakon čak 43 godine napušta televizijsku mrežu CNN, na kojoj je izgradila karijeru izveštavajući sa najopasnijih svetskih kriznih žarišta.
Romeo Bekam (24), sin slavnog fudbalera Dejvida Bekama i modne dizajnerke Viktorije Bekam, okušao se u glumačkim vodama i debitovao na velikom platnu u francuskoj romantičnoj drami "Forty Love".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, šokirao je javnost kada je priznao da ga je glumac Miodrag Petrović Čkalja stavio na svoju "crnu listu", zbog čega je odbio jednu od najvažnijih uloga u karijeri.
Dok milioni ljudi širom sveta padaju na njihove fotografije na društvenim mrežama, iskusni veterinar šokirao je javnost tvrdnjom da jazavičara, francuskog buldoga, belgijskog ovčara, border kolija i labradora nikada ne bi imao u svom domu.
Bivša rijaliti učesnica i pevačica Bojana Stanačić, poznatija kao Bojana Barbi, i dalje privlači pažnju javnosti svojim nesvakidašnjim stilom, ona danas redovno nastupa širom Srbije i regiona, a kada nije na muzičkoj sceni, vreme provodi u porodičnom biznisu i na društvenim mrežama, gde sa pratiocima deli detalje iz svakodnevice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.