Najnovija ruska nuklearna podmornica "Habarovsk", projektovana za nošenje strateškog podvodnog drona "Posejdon", prvi put je isplovila radi testiranja u Belom moru.
Podmornica, čiji se deplasman procenjuje na oko 10.000 tona, napustila je Severodvinsk i ušla u novu fazu testiranja. Njeno kretanje pažljivo prate vojni analitičari, ali i strane obaveštajne službe.
"Habarovsk" je posebno značajan zato što je projektovan kao nosač za podvodni nuklearni dron "Posejdon", jedno od najambicioznijih i najkontroverznijih oružja koje je Rusija razvila poslednjih godina.
Prema javno dostupnim procenama, sistem je dugačak oko 20 metara, može da zaroni na približno 1.000 metara i projektovan je za veoma veliki domet. Rusija tvrdi da može da putuje praktično neograničeno zahvaljujući nuklearnom pogonu, ali veliki deo njegovih stvarnih tehničkih mogućnosti i dalje nije nezavisno potvrđen.
"Habarovsk" bi trebalo da može da nosi do šest ovakvih sistema. Rusija je ranije najavljivala ambiciozan plan prema kojem bi ukupno najmanje 30 Posejdona bilo raspoređeno na četiri specijalizovane podmornice.
Drugi poznati nosač je "Belgorod", specijalna nuklearna podmornica koja je takođe prilagođena za operacije sa Posejdonom.
Foto: Tanjug/AP
Vladmir Putin
Ruski propagandisti pozivaju Putina da udari na Britaniju
Isplovljavanje "Habarovska" poklopilo se sa novim talasom pretnji iz ruskih državnih medija.
Jedan od najglasnijih bio je Vladimir Solovjov, poznati voditelj ruske državne televizije, koji je pozvao Moskvu da protiv Britanije upotrebi Posejdon.
"Dajte Britancima tri dana da nauče da dišu pod vodom, a zatim ih udarite Posejdonom", rekao je Solovjov u televizijskom programu.
Njegove izjave usledile su nakon novih britanskih najava vojne pomoći Ukrajini i korišćenja britanske tehnologije u ukrajinskim napadima duboko unutar ruske teritorije.
Ruska ambasada u Londonu prethodno je poručila da će "što više pomoći London pruži Kijevu, to veću cenu platiti", dodatno podižući temperaturu u odnosima Moskve i Londona.
Britanski premijer Endi Bernam odbacio je takve pretnje i ponovio da će Velika Britanija nastaviti da podržava Ukrajinu. Bernam je 24. avgusta 2026. posetio Kijev, što je njegova prva međunarodna poseta otkako je 20. jula postao britanski premijer.
Posejdon nije "superoružje" bez ograničenja
Iako se u ruskoj propagandi Posejdon predstavlja kao praktično nezaustavljivo oružje, stvarna slika je složenija.
Njegova najveća prednost je kombinacija nuklearnog pogona, velikog dometa i sposobnosti da se kreće na velikim dubinama. To bi potencijalno moglo da oteža njegovo otkrivanje i presretanje.
Međutim, tvrdnje da je Posejdon potpuno neuhvatljiv ili da može da uništi čitavu državu jednim napadom ne treba prihvatati bez rezerve.
Stručnjaci godinama upozoravaju da su mnoge informacije o sistemu zasnovane na ruskim tvrdnjama, procenama obaveštajnih službi i nepotpunim podacima, dok su stvarne performanse oružja u velikoj meri tajna.
Foto: Profimedia
Vladmir Putin
Može li Posejdon zaista da izazove ogroman cunami?
Jedna od najpoznatijih ruskih propagandnih tvrdnji jeste da bi nuklearna eksplozija Posejdona uz obalu mogla da izazove ogroman radioaktivni cunami i praktično potopi Britaniju. To je veoma sporna tvrdnja.
Podvodna nuklearna eksplozija može izazvati ogromnu štetu u neposrednom području detonacije, uključujući razaranje obalnih objekata i ozbiljnu radioaktivnu kontaminaciju. Međutim, stvaranje cunamija razmera kakve prikazuju ruske propagandne emisije predstavlja sasvim drugo pitanje.
Cunamiji koji nastaju zbog zemljotresa pomeraju ogromne površine morskog dna i čitave vodene mase. Podvodna eksplozija ima drugačiju fiziku i veliki deo energije odlazi na udarni talas, zagrevanje i isparavanje vode.
Jedna stručna analiza objavljena 2025. godine zaključila je da karakteristike Posejdona nisu dovoljne za stvaranje katastrofalnog cunamija kakav se često prikazuje u propagandnim scenarijima.
Zato je realniji scenario da bi nuklearna detonacija u blizini obale izazvala ogromna razaranja i radioaktivnu kontaminaciju, a ne da bi napravila talas visok stotine metara koji bi "progutao" celu Britaniju.
Od sovjetske ideje do ruskog Posejdona
Ideja o ogromnom nuklearnom torpedu nije nova.
Sovjetski vojni planeri razmatrali su slične koncepte još tokom Hladnog rata. Cilj je bio da se razvije oružje koje bi moglo da zaobiđe klasične sisteme protivraketne odbrane i napadne neprijateljske obalne ciljeve.
Problem je decenijama bio pogonski sistem. Konvencionalni torpedo nije imao ni približno dovoljan domet za takvu misiju.
Razvoj malog nuklearnog reaktora otvorio je mogućnost stvaranja potpuno drugačijeg sistema. Rusija je tokom 21. veka obnovila ovu ideju i razvila Posejdon kao autonomno podvodno oružje ogromnog dometa.
Putin je 2025. godine saopštio da je Rusija uspešno testirala Posejdon koristeći njegov nuklearni pogonski sistem. Međutim, nezavisna procena svih njegovih stvarnih mogućnosti i dalje je otežana.
Foto: Tanjug/AP
Vladimir Putin
"Burevestnik" nije Posejdon
U javnosti se često mešaju dva ruska sistema.
"Burevestnik", koji NATO označava kao "Skyfall", jeste nuklearno pogonjena krstareća raketa.
"Posejdon" je, s druge strane, autonomni podvodni dron sa nuklearnim pogonom.
Oba sistema pripadaju grupi ruskih strateških oružja čiji je cilj da zaobiđu ili otežaju tradicionalnu američku protivraketnu i protivnuklearnu odbranu, ali se kreću kroz potpuno različita okruženja.
Zašto Moskva toliko govori o Posejdonu?
Vojna vrednost Posejdona nije jedina stvar koja je važna.
Ovo oružje ima i snažnu psihološku i političku funkciju. Sama mogućnost da Rusija može da postavi nuklearno oružje u blizini obale protivnika tera SAD, Veliku Britaniju i druge NATO članice da razmišljaju o novim načinima detekcije i odbrane.
Posejdon zato nije samo pitanje toga da li bi mogao da uništi određeni cilj.
Njegova svrha je i da pošalje poruku: Rusija želi da pokaže da može da pronađe alternativni put do protivničke teritorije čak i ako klasična protivraketna odbrana presretne balističke rakete.
Koliko je stvarna pretnja Britaniji?
Ukoliko bi Rusija zaista upotrebila nuklearno oružje protiv Britanije, posledice bi bile mnogo šire od samog udara.
Velika Britanija poseduje sopstveni nuklearni sistem odvraćanja Trident. Zbog toga bi napad Posejdonom otvorio pitanje nuklearne odmazde i gotovo sigurno predstavljao dramatičnu eskalaciju sukoba.
Upravo zato stručnjaci ocenjuju da je malo verovatno da bi Moskva Posejdon koristila kao odgovor na pojedinačne isporuke oružja Ukrajini. Njegova najveća vrednost za Rusiju upravo je u tome što postoji kao strateško sredstvo odvraćanja.
Richard Connolly, stručnjak za rusku odbrambenu politiku, ocenio je da bi stvarna upotreba Posejdona protiv Britanije dovela Rusiju u situaciju u kojoj bi morala da računa na odgovor britanskog nuklearnog odvraćanja.
Drugim rečima, televizijske pretnje i stvarna vojna odluka nisu ista stvar.
"Habarovsk" je važniji od televizijskih pretnji
Najzanimljiviji deo cele priče zato nije Solovjovljeva izjava, već činjenica da Rusija nastavlja da razvija infrastrukturu potrebnu za operativnu upotrebu Posejdona.
"Habarovsk" predstavlja upravo takvu infrastrukturu.
Podmornica je deo ruskog nastojanja da izgradi novu kategoriju strateškog oružja koje može da napadne obalne ciljeve sa mora i da zaobiđe deo tradicionalnih sistema odvraćanja i odbrane.
To ne znači da će Rusija Posejdon sutra upotrebiti protiv Britanije.
Ali znači da Moskva ozbiljno ulaže u sposobnost koja je projektovana upravo za najgori mogući scenario nuklearnog sukoba.
Zato je isplovljavanje "Habarovska" mnogo značajnije od još jedne bombastične izjave sa ruske državne televizije: propaganda može da bude glasna, ali podmornica je stvarna.
Tokom vojne obuke došlo je do ozbiljnog incidenta kada je ruski vojnik slučajno povukao obarač na protivoklopnom raketnom bacaču RPG-7 i ispalio projektil neposredno ispred sebe.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Veliku Britaniju da direktno učestvuje u ratu na strani Ukrajine i da svojim potezima dodatno otežava mogućnost postizanja mira.
Fabrika američkog prehrambenog giganta Mondelez internešenel u Trostjancu, u Sumskoj oblasti, pogođena je sa dva drona, a u napadu je povređeno petoro zaposlenih.
Jermenija se približava formalnoj prijavi za članstvo u Evropskoj uniji, dok premijer Nikol Pašinjan paralelno priprema novi ustav i pokušava da promeni model po kojem ruska kompanija upravlja železničkom mrežom zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom vojne obuke došlo je do ozbiljnog incidenta kada je ruski vojnik slučajno povukao obarač na protivoklopnom raketnom bacaču RPG-7 i ispalio projektil neposredno ispred sebe.
Gostovanjem novinarke Ane Lalić Hegediš u jednoj emisiji u Bosni i Hercegovini otkriven je direktan pritisak na slobodu rada pojedinih redakcija i pokušaj nametanja političkih uslova studentskom pokretu.
Lider Stranke za slobodu, pravdu i opstanak Nenad Rašić govorio je o odnosima sa predstavnicima "Studentske liste" u Srbiji, otkrivši da im je njegova stranka pružila bezuslovnu podršku i logističku pomoć tokom izborne kampanje.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović ukazala je na potpuno neznanje Dragane Đorđević, profesorke Hemijskog fakulteta i profesora Slobodana Vukosevića, kandidata sa Studentske liste koji pretenduju i na najviše funkcije u izvršnoj vlasti.
Jedno od programskih opredeljenja Studentske liste, jeste namera da se rasformira Bezbednosno-informativna agencija (BIA) i umesto nje formira nova bezbednosna služba.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svete Kozma i Dajmajna - Svete Vrače. Na današnji dan naši stari su pažljivo posmatrali nebo, oblake, kišu, vetar i sunce, verujući da nam priroda upravo na Vrače šalje nagoveštaj kakva nas godina očekuje.
Putnički vozovi na pruzi Budimpešta-Beograd neće početi da saobraćaju 13. decembra, kada stupa na snagu novi železnički red vožnje, već tek nakon što svi bezbednosni sistemi budu uspešno testirani i nadležna tela potvrde njihovu ispravnost.
Svetski dan dijabetesa obeleževa se danas, 14. novembra, pod sloganom "Reaguj na vreme - spreči dijabetes, sačuvaj zdravlje", a prema podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" u Srbiji 440.000 odraslih osoba ima tu dijagnozu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policiјe i Policiјske uprave u Sremskoј Mitrovici uhapsili su E. M. (42) i R. A. (32), zbog postoјanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opoјnih droga.
Zagrebačka policija podnela je krivičnu prijavu protiv mladića (24) zbog sumnje da je bez znanja i pristanka neovlašćeno snimao studentkinju u toaletu Filozofskog fakulteta.
Istraga o smrti Kristiana Josipa Periša u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu širi se na sve koji su bili prisutni u sobi 11A, ali i na rukovodstvo bolnice, uključujući nadređene lekare i direktorku, zbog sumnje na zataškavanje i falsifikovanje službene dokumentacije.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Američka reperka Ajs Spajs ponovo je uspela da privuče sve poglede, a njen modni izbor za prestižni događaj "GQ Men of the Year 2026" u Los Anđelesu izazvao je pravu buru na društvenim mrežama.
Veštačka inteligencija sve više postaje deo svakodnevnog života, a Viber je korisnicima omogućio da ChatGPT koriste direktno u aplikaciji, bez prelaska na druge platforme.
Bivša rijaliti učesnica Mina Vrbaški svojevremeno je šokirala javnost priznanjem da se sa svega 16 godina upustila u prostituciju, o čemu je otvoreno govorila i otkrila kroz kakav je težak period prolazila, kao i da njena porodica dugo nije znala čime se bavi.
Modna kreatorka Marijana Mateus ponovo je pokazala zbog čega važi za jednu od najstilizovanijih dama sa domaće javne scene, kada je u Londonu privukla pažnju prolaznika luksuznom modnom kombinacijom.
Pevač Miloš Bojanić je na Fejsbuku žestoko reagovao na uvrede upućene supruzi Branki zbog razlike od 24 godine, poručivši da je takvo ponašanje sramota, a evo ko je zapravo ona i kako su se upoznali!
Pevač Miloš Bojanić oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon što se njegova supruga Branka Bojanić našla na meti uvredljivih komentara na društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.