Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Detalje navodnog razgovora objavio je ukrajinski analitički kanal „Pavljučenko – Banderovec iz Pušče“, koji tvrdi da je dobio informacije o prvom delu Retklifove tajne misije. Zvanične potvrde sadržaja razgovora nema, a Kremlj je javno saopštio samo da je šef CIA boravio u Moskvi zbog „kontakata između specijalnih službi“.
Retklif navodno tražio brz kraj rata
Prema objavljenim informacijama, Retklif je ruskoj strani predstavio paket mera koje Ukrajina, uz američku pomoć, navodno priprema i koje bi mogle ozbiljno da pogode ruske izvozne mogućnosti, južne luke i deo strateških vojnih kapaciteta.
Putin je, prema istom izvoru, odgovorio da će Rusija na eventualne ukrajinske operacije uzvratiti „ čak tri puta snažnije“.
Foto: Tanjug/AP
„Putin je odbio da u ovom trenutku prihvati predloge predsednika SAD o mirnom rešenju i odbacio mogućnost uvođenja režima prekida vatre ove godine“, navodi ukrajinski kanal.
Ako su ove informacije tačne, to bi značilo da Retklif iz Moskve nije poneo saglasnost za ono zbog čega je, prema istom izvoru, prvenstveno došao – pokušaj da se do kraja godine zaustave borbe ili makar napravi ozbiljan korak ka opštoj deeskalaciji.
Putin postavio uslove za energetsko primirje
Potpuno zatvaranje vrata za parcijalne dogovore, međutim, navodno se nije dogodilo.
Retklif je ponudio američko posredovanje u postizanju posebnog „energetskog“ i „lučkog“ primirja.
Prema objavljenim informacijama, Putin je za takav dogovor postavio nekoliko uslova: Ukrajina bi morala da prekine dalekometne udare na vojne ciljeve više od 200 kilometara od linije borbenog dodira, napade na rusku civilnu infrastrukturu, udare na Krim i logistiku prema poluostrvu, kao i sve napade na ruske rafinerije i energetsku infrastrukturu.
Ako bi Kijev prihvatio te zahteve, Moskva bi navodno zaustavila napade na ukrajinske luke i energetiku.
Foto: Tanjug/AP
Ali ne potpuno.
Rusija bi zadržala pravo da gađa objekte za koje tvrdi da „obezbeđuju vojnu mašinu kijevskog režima“.
Retklif je, prema ovom izvoru, odgovorio da će ruske zahteve preneti Kijevu i ponudio da SAD budu posrednik u eventualnim pregovorima.
Amerikanci Putinu pomenuli mobilizaciju
Poseban deo razgovora navodno je bio posvećen američkim obaveštajnim podacima o mogućoj novoj ruskoj mobilizaciji.
Retklif je navodno Putinu izneo informacije o pripremama za prinudnu mobilizaciju između 350.000 i 450.000 ljudi i upozorio da bi takav korak izazvao odgovor Ukrajine i njenih zapadnih partnera.
Direktor CIA je, prema objavljenim informacijama, ponovio američki stav da rat nema vojno rešenje i da će svaki novi potez Moskve ka eskalaciji izazvati odgovor.
Putin je navodno negirao pripreme za veliku mobilizaciju.
Prema njegovom odgovoru koji prenosi kanal, Rusija ima dovoljno rezervi za potrebe fronta bez takvog poteza, ali bi u slučaju potrebe mogle da budu preduzete mere kojima bi se brzo nadoknadio eventualni nedostatak ljudstva.
Upozorenje na sankcije i razgovor o Donbasu
Retklif je navodno upozorio Putina i da Moskvi ostaje sve manje vremena za teritorijalni kompromis pre nego što mogućnost novih teških američkih sankcija postane praktično neizbežna.
Zanimljivo je da je, prema istom izvoru, ruski predsednik ostavio odškrinuta vrata za američku ideju stvaranja slobodne ekonomske zone u Donjeckoj oblasti pod upravom SAD.
Putin je navodno rekao da takav model „teoretski“ nije potpuno isključen, ali da bi prvo morala da budu rešena bezbednosna i pravna pitanja i formirane rusko-američke radne grupe.
Prema tvrdnji ukrajinskog izvora, Putin pritom nije predvideo učešće Ukrajine u takvim razgovorima.
Mogućnost prekida borbi u Sumskoj i Harkovskoj oblasti takođe navodno nije potpuno isključio, ali ju je uslovio mnogo širom deeskalacijom i ustupcima Kijeva.
Retklif upozorio i zbog NATO
Još jedan deo razgovora navodno se odnosio na američke obaveštajne podatke o mogućim ruskim akcijama prema baltičkim državama i severnoj Evropi.
Retklif je, prema kanalu, upozorio Putina na „razorne posledice“ eventualnih provokacija i poručio da bi SAD učestvovale u odgovoru NATO.
Putin je odgovorio da Rusija nema nameru da napada članice Alijanse, ali je upozorio da bi Moskva vojno odgovorila ukoliko bi sama bila suočena sa provokacijama NATO.
Jedini konkretan dogovor – dva dana bez velikih udara
Prema istom izvoru, jedino neposredno popuštanje odnosilo se na kratkotrajno ograničenje vazdušnih udara tokom Retklifove posete.
Putin je navodno pristao da Rusija dva dana ne izvodi masovne napade na Kijev i okolinu pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije.
Američki mediji su nezavisno potvrdili da je Vašington zaista tražio od Ukrajine da tokom posete visokog američkog zvaničnika privremeno obustavi određene udare na rusku teritoriju.
Razgovor je, prema ukrajinskom kanalu, završen bez približavanja stavova o glavnim pitanjima.
- Razgovor je protekao u napetoj i poslovnoj atmosferi. Strane su konstatovale razlike u stavovima o ključnim pitanjima - navodi izvor.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu zbog direktnih kontakata američkih i ruskih obaveštajnih službi, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, čime je prvi put zvanično objašnjen razlog misteriozne posete koja je pokrenula brojne spekulacije na Zapadu.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu u trenutku kada su američke obaveštajne službe otkrile rane pripreme Rusije za mogući novi talas vojne mobilizacije za rat u Ukrajini, ali i planove kojima bi Moskva mogla da „testira odlučnost NATO“, objavio je Volstrit žurnal.
Lider Severne Koreje Kim Džong Un obećao je Vladimiru Putinu i ruskom narodu nepromenljivu podršku i poručio da čvrsto veruje u pobedu Rusije u, kako je naveo, „svetom ratu“ za zaštitu bezbednosti zemlje i međunarodne pravde.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Rusija je praktično stekla mogućnost da blokira ekonomsku obnovu Ukrajine čak i nakon završetka velikih kopnenih borbi, jer može godinama da drži luke kod Odese zatvorenim i da udara svaki veliki novi infrastrukturni ili vojno-industrijski projekat, ocenio je bivši šef CIA za analizu Rusije Džordž Bibi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Kako su i sami najavili, na tzv. studentskoj listi nema studenata. Nakon što su sinoć nakon više od godinu dana skrivanja objavili imena kandidata za svoje narodne poslanike, moglo se videti dosta poznatih lica - Zlatko Kokanović, Tihomir Stanić, Dejan Šoškić, Ilija Srdanović...
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Branimir Nestorović, predsednik "Mi, snaga naroda", pojavio se na vanrednoj sednici skupštine tog pokreta i smenio članove predsedništva koji su se juče žalili da je nestao i da im se ne javlja već nedelju dana.
Dok se na društvenim mrežama građani pozivaju da Aladinu Paučincu pomognu u prikupljanju oko 6.000 evra za sudske i advokatske troškove, presuda u koju je naša redakcija imala uvid pokazuje da se on suočava i sa višemilionskom obavezom iz privatnog poslovnog spora.
Marko Marjanović, blokader sa dna kace poznatiji pod nadimkom Kristal Met Dejmon, žestoko je izvređao Miloša Parandilovića, Miroslava Aleksića i Aleksandra Jovanovića Ćutu.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Sreda i petak su dani kada pravoslavni vernici poste, a iza ovog običaja stoje važni događaji iz života Isusa Hrista. Sreda podseća na Judinu izdaju, dok je petak posvećen sećanju na Hristovo raspeće i stradanje na krstu.
U selu Opaljenik kod Ivanjice, trenutno je opsadno stanje pošto jake snage policije tragaju za ubicom koji je sinoć ubio Mileta P. (41) u njegovoj kući.
Telo muškarca pronađeno je danas u rupi koja je iskopana za potrebe radova na kanalizaciji u selu Karlovčić kod Beograda, a prema nezvaničnim informacijama, on je upao u rupu, koja se nalazi ispred njegove porodične kuće.
Beogradska policija jutros je uhapsila Z. J. (52) iz Kostolca i A. R. (21) iz okoline Beograda, za koje se sumnja da su pripadnici tzv. "vračarskog" klana , u trenutku dok su pokušavali da zapale poznati lokal na Vračaru.
Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću koji su osumnjičeni da su ubili Danku Ilić, suđenje počinje u oktobru, a ceo proces biće u negotinskom Višem sudu.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.