Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Detalje navodnog razgovora objavio je ukrajinski analitički kanal „Pavljučenko – Banderovec iz Pušče“, koji tvrdi da je dobio informacije o prvom delu Retklifove tajne misije. Zvanične potvrde sadržaja razgovora nema, a Kremlj je javno saopštio samo da je šef CIA boravio u Moskvi zbog „kontakata između specijalnih službi“.
Retklif navodno tražio brz kraj rata
Prema objavljenim informacijama, Retklif je ruskoj strani predstavio paket mera koje Ukrajina, uz američku pomoć, navodno priprema i koje bi mogle ozbiljno da pogode ruske izvozne mogućnosti, južne luke i deo strateških vojnih kapaciteta.
Putin je, prema istom izvoru, odgovorio da će Rusija na eventualne ukrajinske operacije uzvratiti „ čak tri puta snažnije“.
Foto: Tanjug/AP
„Putin je odbio da u ovom trenutku prihvati predloge predsednika SAD o mirnom rešenju i odbacio mogućnost uvođenja režima prekida vatre ove godine“, navodi ukrajinski kanal.
Ako su ove informacije tačne, to bi značilo da Retklif iz Moskve nije poneo saglasnost za ono zbog čega je, prema istom izvoru, prvenstveno došao – pokušaj da se do kraja godine zaustave borbe ili makar napravi ozbiljan korak ka opštoj deeskalaciji.
Putin postavio uslove za energetsko primirje
Potpuno zatvaranje vrata za parcijalne dogovore, međutim, navodno se nije dogodilo.
Retklif je ponudio američko posredovanje u postizanju posebnog „energetskog“ i „lučkog“ primirja.
Prema objavljenim informacijama, Putin je za takav dogovor postavio nekoliko uslova: Ukrajina bi morala da prekine dalekometne udare na vojne ciljeve više od 200 kilometara od linije borbenog dodira, napade na rusku civilnu infrastrukturu, udare na Krim i logistiku prema poluostrvu, kao i sve napade na ruske rafinerije i energetsku infrastrukturu.
Ako bi Kijev prihvatio te zahteve, Moskva bi navodno zaustavila napade na ukrajinske luke i energetiku.
Foto: Tanjug/AP
Ali ne potpuno.
Rusija bi zadržala pravo da gađa objekte za koje tvrdi da „obezbeđuju vojnu mašinu kijevskog režima“.
Retklif je, prema ovom izvoru, odgovorio da će ruske zahteve preneti Kijevu i ponudio da SAD budu posrednik u eventualnim pregovorima.
Amerikanci Putinu pomenuli mobilizaciju
Poseban deo razgovora navodno je bio posvećen američkim obaveštajnim podacima o mogućoj novoj ruskoj mobilizaciji.
Retklif je navodno Putinu izneo informacije o pripremama za prinudnu mobilizaciju između 350.000 i 450.000 ljudi i upozorio da bi takav korak izazvao odgovor Ukrajine i njenih zapadnih partnera.
Direktor CIA je, prema objavljenim informacijama, ponovio američki stav da rat nema vojno rešenje i da će svaki novi potez Moskve ka eskalaciji izazvati odgovor.
Putin je navodno negirao pripreme za veliku mobilizaciju.
Prema njegovom odgovoru koji prenosi kanal, Rusija ima dovoljno rezervi za potrebe fronta bez takvog poteza, ali bi u slučaju potrebe mogle da budu preduzete mere kojima bi se brzo nadoknadio eventualni nedostatak ljudstva.
Upozorenje na sankcije i razgovor o Donbasu
Retklif je navodno upozorio Putina i da Moskvi ostaje sve manje vremena za teritorijalni kompromis pre nego što mogućnost novih teških američkih sankcija postane praktično neizbežna.
Zanimljivo je da je, prema istom izvoru, ruski predsednik ostavio odškrinuta vrata za američku ideju stvaranja slobodne ekonomske zone u Donjeckoj oblasti pod upravom SAD.
Putin je navodno rekao da takav model „teoretski“ nije potpuno isključen, ali da bi prvo morala da budu rešena bezbednosna i pravna pitanja i formirane rusko-američke radne grupe.
Prema tvrdnji ukrajinskog izvora, Putin pritom nije predvideo učešće Ukrajine u takvim razgovorima.
Mogućnost prekida borbi u Sumskoj i Harkovskoj oblasti takođe navodno nije potpuno isključio, ali ju je uslovio mnogo širom deeskalacijom i ustupcima Kijeva.
Retklif upozorio i zbog NATO
Još jedan deo razgovora navodno se odnosio na američke obaveštajne podatke o mogućim ruskim akcijama prema baltičkim državama i severnoj Evropi.
Retklif je, prema kanalu, upozorio Putina na „razorne posledice“ eventualnih provokacija i poručio da bi SAD učestvovale u odgovoru NATO.
Putin je odgovorio da Rusija nema nameru da napada članice Alijanse, ali je upozorio da bi Moskva vojno odgovorila ukoliko bi sama bila suočena sa provokacijama NATO.
Jedini konkretan dogovor – dva dana bez velikih udara
Prema istom izvoru, jedino neposredno popuštanje odnosilo se na kratkotrajno ograničenje vazdušnih udara tokom Retklifove posete.
Putin je navodno pristao da Rusija dva dana ne izvodi masovne napade na Kijev i okolinu pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije.
Američki mediji su nezavisno potvrdili da je Vašington zaista tražio od Ukrajine da tokom posete visokog američkog zvaničnika privremeno obustavi određene udare na rusku teritoriju.
Razgovor je, prema ukrajinskom kanalu, završen bez približavanja stavova o glavnim pitanjima.
- Razgovor je protekao u napetoj i poslovnoj atmosferi. Strane su konstatovale razlike u stavovima o ključnim pitanjima - navodi izvor.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu zbog direktnih kontakata američkih i ruskih obaveštajnih službi, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, čime je prvi put zvanično objašnjen razlog misteriozne posete koja je pokrenula brojne spekulacije na Zapadu.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu u trenutku kada su američke obaveštajne službe otkrile rane pripreme Rusije za mogući novi talas vojne mobilizacije za rat u Ukrajini, ali i planove kojima bi Moskva mogla da „testira odlučnost NATO“, objavio je Volstrit žurnal.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Rusija sada ima retku priliku da nastavi pritisak na Ukrajinu i nema razlog da pristane na primirje, moratorijum na udare ili zamrzavanje sadašnje linije fronta, ocenio je ruski vojni komentator i penzionisani pukovnik Mihail Hodarjonok.
Veliki požar zahvatio je istorijsku Milerovu palatu u samom centru Sankt Peterburga, preko puta Katedrale Svetog Isaka, a vatra se tokom noći proširila i na susednu zgradu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Rusija i Sjedinjene Američke Države već razgovaraju o mogućim zajedničkim energetskim projektima koji bi mogli da budu pokrenuti posle završetka sukoba u Ukrajini, dok Moskva i Vašington paralelno traže put ka političkom dogovoru, objavio je Rojters.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Ruski strateški bombarder Tu-95 srušio se danas u Amurskoj oblasti na Dalekom istoku Rusije tokom trenažnog leta, a u katastrofi je poginulo šest osoba, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin drastično je pooštrio pravila za iznošenje gotovih rubalja iz zemlje i spustio granicu za građane na milion rubalja, dok za kompanije i preduzetnike zabrana važi bez obzira na iznos, osim u posebno propisanim slučajevima.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se iz javnosti povlači veliki deo podataka o ruskom energetskom sektoru – od kupaca i cena izvozne robe do ruta tankera, rada rafinerija i planirane prodaje benzina i dizela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Južnokorejski predsednik Li Dže Mjung zapretio je "dodatnim merama" protiv Ukrajine ako Kijev javno ne prizna kršenje dogovora o poverljivosti i ne uputi izvinjenje zbog otkrivanja prebacivanja dvojice severnokorejskih vojnika u Južnu Koreju.
Totalno pomračenje, nasilje i međusobni obračuni u organizaciji blokadera su pokazali njhovo pravo lice! Nakon skandaloznog incidenta na bini u Čačku, gde su prebili sopstvenog redara , građani u šoku postavljaju pitanje da li to znači da ako plenum ne odobri, običan čovek više ne sme ni reč da kaže!?
Adrijana Mesarović nastavila je direktne razgovore sa Nišlijama, ističući da politika mora da živi među građanima, da rešava njihove svakodnevne probleme i donosi konkretne rezultate!
Miloš Jovanović gostujući na tajkunskoj N1 , otkrio je istinu da nemaju nikakav nacionalni program, da planiraju da izdaju Kosovo i Metohiju, kao i da nameravaju da prevare narod kada je reč o sankcijama Rusiji i evropskim integracijama!
Dok hrvatski mediji sa oduševljenjem prenose koncerte Tompsona i pljuju po svemu što je srpsko, blokaderi i opozicija otvoreno podržavaju napade na srpske žrtve!
U domovima zdravlja na pedijatrijskim odeljenjima povećan je broj pregleda dece zbog respiratornih i stomačnih infekcija, što je karakteristično za početak školske godine i jesenju sezonu, izjavila je načelnica Pedijatrije u Domu zdravlja "Savski venac" dr Marija Golubović.
Mladić L. S. (23) poginuo je u stravičnoj nesreći u ataru sela Vrćenovica kod Aleksinca, kada mu je u nedelju tokom povratka iz lova iznenada pozlilo usled čega je izgubio kontrolu nad kvadom i sleteo u provaliju duboku oko 20 metara.
Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, državljanin Srbije Srđan Vušurović oslobođen je optužbe za pokušaj ubistva Aleksandra Jabučanina, nakon što je sud ocenio da sačekuša sa napunjenim pištoljem ispred garaže predstavlja "samo pripremne radnje", dok je istovremeno osuđen na zatvorsku kaznu zbog pripadnosti organizaciji Filipa Ivanovića i Vladana Radomana.
Noćas oko 3 sata iza ponoći na Voždovcu izbio je dramatičan požar na skupocenom automobilu marke "porše makan", koji je u potpunosti izgoreo, dok se silovita vatrena stihija proširila i na susedno parkirano vozilo.
Visoko pozicionirani pripadnik "škaljarskog klana" Boban Sjekloća, koji se nalazio u bekstvu i na optužnicama za najteža krivična dela, ubijen je pre godinu dana u surovoj likvidaciji kod plaže Trsteno u Crnoj Gori.
Poljoprivrednik B. K. (40) osuđen je na 11 meseci zatvora, koji su mu zameneni društveno korisnim radom, nakon što je tokom lova na Pelješcu, pri demontaži puške slučajno ispalio metak i teško ranio svog prijatelja.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Modna kuća "Šanel" predstavila je danas kolekciju za proleće/leto 2027. godine kreativnog direktora Matjea Blazija, u kojoj su se našle providne suknje i tvid sa tigrastim dezenom.
Garet Ving, osnivač American Standard Dog Training sa više od dvadeset godina iskustva u obuci najzahtevnijih pasa, uključujući policijske pse i one specijalizovane za otkrivanje bombi, podigao je veliku buru na društvenim mrežama.
Karirani dezen s razlogom nosi titulu večnog klasika koji se uvek iznova vraća. Njegova najveća moć leži u svestranosti . Ovaj dezen ponovo vlada modnom scenom, a ove sezone može da se pronađe na gotovo svemu, od sakoa i kaputa do suknji, pantalona i modnih dodataka.
Voditelj Milan Milošević saopštio je u programu uživo rezultate testa Radojke Jovanović koja je imala odnose sa Stojinim sinom Milanom i pokazao negativan test za trudnoću.
Pevačica Ceca Ražnatović zasijala je na svom koncertu u Berlinu u papreno skupoj modnoj kombinaciji, a samo pevačicina haljina košta oko 140.000 dinara.
Pevačica Nataša Bekvalac raskinula je sa S.R. sa kojim je nekoliko meseci bila u vezi, a on se nije pojavio na pevačicinom rođendanu i viđen je kako razgovara sa drugom devojkom ispred kluba.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.