Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan ponudiće Vladimiru Putinu da Ankara ponovo preuzme ulogu posrednika u pokušaju da se pokrenu pregovori o Ukrajini, a predlog će biti iznet 1. septembra tokom njihovog sastanka u Biškeku, tvrdi izvor iz turske vlade.
- Tokom razgovora predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i Vladimira Putina, koji će biti održani u utorak u Biškeku, turska strana će saopštiti da je Ankara spremna da doprinese rešavanju sukoba u Ukrajini i da nastupi kao posrednik između strana - rekao je sagovornik RIA Novosti iz turske vlade.
Razgovor neće biti ograničen samo na mogućnost novih pregovora. Jedna od glavnih tema biće stanje oko Ukrajine, ali i sve napetija situacija u Crnom moru, što je prethodno potvrdio i pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Erdogan ponovo pokušava ono što je Ankara već radila
Turska se od početka sukoba pozicionira kao jedna od retkih država koja istovremeno održava direktne kanale i sa Moskvom i sa Kijevom.
Ankara je još 2022. bila domaćin prvih ozbiljnih direktnih pregovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu, a zajedno sa Ujedinjenim nacijama kasnije je učestvovala i u dogovoru koji je omogućio izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora.
Turska je istovremeno članica NATO, podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali se nije priključila zapadnim sankcijama protiv Rusije. Upravo ta pozicija Erdoganu omogućava da i dalje razgovara sa obe strane, iako dosadašnji pokušaji nisu doveli do trajnog političkog sporazuma.
Nova ponuda dolazi u trenutku kada su se ponovo pojavili signali da bi diplomatski kanal mogao da bude oživljen.
Direktor CIA Džon Retklif je tokom nedavne tajne posete Moskvi pokrenuo ideju sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, Putina i Volodimira Zelenskog, sa ciljem da se ponovo pokrenu pregovori koji su ranije zapali u ćorsokak.
Moskva kaže da vrata nisu zatvorena
Kremlj poslednjih meseci ponavlja da Rusija nije zatvorila vrata pregovorima, ali insistira da eventualni dogovor mora da uzme u obzir stanje na frontu i ruske uslove.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov sredinom jula rekao je da trenutno nema neposrednih izgleda za obnavljanje pregovora sa Kijevom, ali je istovremeno naglasio da Moskva ostaje otvorena za njih.
Sam Putin je krajem juna otišao korak dalje.
Ruski predsednik tada je rekao da je Moskva spremna za mirovne pregovore na osnovu dogovora postignutih u Istanbulu, modaliteta o kojima se razgovaralo u Enkoridžu i, kako je naglasio, „realnosti na terenu“.
„Rusija je spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom – na osnovu sporazuma postignutih u Istanbulu“, rekao je Putin.
Za Moskvu je upravo pitanje „realnosti na terenu“ jedno od ključnih. Ruska strana odbija mogućnost povratka na pregovaračku poziciju iz 2022. kao da se četiri i po godine sukoba nisu dogodile, dok Kijev odbacuje rusko priznanje promena granica kao gotovu stvar.
Crno more ulazi pravo u razgovor Putina i Erdogana
Drugi veliki deo sastanka biće Crno more.
Ušakov je već potvrdio da će dvojica predsednika razgovarati upravo o situaciji u crnomorskom basenu i ukrajinskoj temi u celini.
To pitanje ponovo dobija na težini zbog napada na luke, brodove i logističku infrastrukturu, kao i problema sa izvozom robe preko ukrajinskih crnomorskih luka.
Za Tursku je to posebno važno jer kontroliše Bosfor i Dardanele i praktično predstavlja ključnu državu za vojni i trgovački režim čitavog Crnog mora.
Ankara zato ne nudi samo prostor za sastanke. Ona ima direktan interes da spreči širenje sukoba na pomorske puteve koji vode praktično do njenih obala.
Sastanak odmah posle samita ŠOS
Putin i Erdogan sastaće se 1. septembra u Biškeku, nakon glavnih događaja samita Šangajske organizacije za saradnju, koji se održava 31. avgusta i 1. septembra.
Turska nije punopravna članica ŠOS, već partner za dijalog, ali Erdogan već godinama koristi tu organizaciju za jačanje odnosa sa Rusijom, Kinom i državama Centralne Azije.
Pored Ukrajine i Crnog mora, očekuje se da Putin i Erdogan razgovaraju i o trgovini, energetici i drugim bilateralnim pitanjima.
Ali upravo će ukrajinsko pitanje biti najosetljiviji deo susreta.
Ankara sada pokušava da se ponovo ubaci između Moskve i Kijeva u trenutku kada i Vašington traži način da oživi pregovore, dok Rusija istovremeno poručuje da je spremna za razgovor samo ako se u obzir uzmu njeni raniji sporazumi i sadašnja situacija na frontu.
Period u kojem je Moskva verovala da rat u Ukrajini može da završi kompromisom sa Vašingtonom praktično je završen, ocenjuje bivši američki obaveštajac Skot Riter
Sistematski ruski udari praktično su pretvorili Kijev u grad na liniji fronta i više nema smisla ubeđivati stanovnike ukrajinske prestonice da se rat vodi negde daleko, izjavio je kijevski filozof Sergej Dacjuk.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Period u kojem je Moskva verovala da rat u Ukrajini može da završi kompromisom sa Vašingtonom praktično je završen, ocenjuje bivši američki obaveštajac Skot Riter
Predizborni miting liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održao se danas na Gradskom trgu u Leskovcu. Na mitingu se obratio nosilac liste Aleksandar Vučić.
Nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak Jakova Jozinovića koji izvodi pesmu osvedočenog srbomrsca Marka Perkovića Tompsona, korisnici "Iksa" oštro su udarili na mlađeg pevača, opažajući da mu ne smetaju srpske pare dok peva Tompsonove pesme.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Mladi Hrvat (27) koji se sa Zapada preselio u Beograd privukao je pažnju korisnika društvenih mreža svojom pričom o životu u Srbiji, poručivši da nigde nije bio srećniji i da nijedan grad ne može da parira srpskoj prestonici.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Pravi parfem može da bude mnogo više od završnog detalja u pripremi za izlazak. On naglašava lični stil, budi emocije i ostavlja utisak koji se dugo pamti.
Raste gotovo svuda, a mnogi ne znaju da maslačak može da se koristi i u ishrani. Njegovi listovi i koren sadrže korisne hranljive materije, a evo kako da ga uvrstite u jelovnik i na šta treba obratiti pažnju.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.