Saudijska Arabija počela je da otkazuje isporuke sirove nafte evropskim kupcima nakon što su napadi dronovima onesposobili ključni naftovod Istok–zapad i zaustavili utovar u luci Janbu na Crvenom moru, dok se pritisak na globalno tržište nafte istovremeno pojačava i zbog nove blokade proizvodnje u Libiji.
Trgovci i izvori iz brodarske industrije rekli su Rojtersu da je Rijad obavestio evropske kupce da će deo pošiljki planiranih za utovar krajem septembra biti otkazan. Saudi Aramko nije želeo da komentariše te navode, a još nije poznato koliko će pošiljki biti pogođeno niti koliko će obustava utovara u Janbuu trajati.
Problem je daleko veći od jednog oštećenog naftovoda. Trasa duga oko 1.200 kilometara povezuje glavna saudijska naftna polja na istoku zemlje sa Crvenim morem i tokom prethodnih šest meseci postala je praktično ključni izlaz za saudijsku naftu, jer je saobraćaj kroz Ormuski moreuz teško poremećen ratom sa Iranom.
Naftovodom je prolazilo između četiri i pet miliona barela dnevno, odnosno količina koja odgovara približno četiri do pet odsto ukupne svetske ponude nafte. Saudijska Arabija ga je zatvorila nakon napada dronovima za koje su i Rijad i Bagdad saopštili da su izvedeni sa teritorije Iraka, gde deluju proiranske šiitske milicije. Neposredno posle udara niko nije preuzeo odgovornost.
Evropa već plaća cenu, Poljska traži naftu na sve strane
Poremećaj je odmah udario na cenu.
Fjučersi na Brent su u utorak bili blizu 108 dolara za barel, dok je na fizičkom evropskom tržištu referentna cena bila oko 122 dolara. Tokom dana pritisak je dodatno porastao, pa su pojedine fizičke pošiljke premašile čak 130 dolara za barel. Severnomorska nafta Fortis dostigla je 136,75 dolara, približavajući se rekordnim nivoima iz aprila.
Među državama koje prve osećaju posledice je Poljska.
Državni naftni gigant Orlen užurbano pokušava da pronađe zamenu za saudijsku naftu, reklo je Rojtersu pet izvora iz industrije. Saudi Aramko postao je najveći dobavljač Orlena 2022. godine i danas obezbeđuje oko 40 odsto njegove sirove nafte.
Taj odnos pomogao je Poljskoj da prekine nekadašnju zavisnost od ruske nafte, ali je istovremeno zemlju učinio veoma izloženom ozbiljnom poremećaju saudijskih isporuka.
Orlen je već kupovao dodatne količine severnomorske nafte i tražio isporuke iz SAD, Kazahstana, Alžira i Gvajane. Kompanija upravlja rafinerijama u Poljskoj, Litvaniji i Češkoj, a za sada tvrdi da snabdevanje njenih postrojenja nije prekinuto.
Rijad sada pokušava da pronađe druge izlaze. Trgovci očekuju povećanje transporta kroz Ormuski moreuz uz korišćenje takozvanih „tamnih“ isporuka, odnosno brodova koji deo putovanja obavljaju sa isključenim signalima za praćenje. Takvim metodama proizvođači iz Zaliva poslednjih nedelja uspevaju da izvezu između sedam i devet miliona barela dnevno, što je svega 30 do 40 odsto predratnog obima.
Istovremeno, pojavila se još jedna ruta. Saudi Aramko je azijskim kupcima počeo da nudi naftu koja bi se pretovarivala sa broda na brod kod omanske luke Sohar, izvan Ormuskog moreuza. Na taj način Rijad pokušava da prebaci što više nafte kroz Zaliv, a zatim je preda tankerima na bezbednijoj strani moreuza.
Saudijska Arabija stisnuta sa dve strane
Kriza se dodatno komplikuje zbog ponovnog rasplamsavanja rata sa Hutima (Ansarulah) u Jemenu.
Huti su poslednjih dana izveli raketne i napade dronovima na Saudijsku Arabiju, dok su saudijske i jemenske snage ponovo izvodile vazdušne udare po njihovim položajima. U napadima na Hamis Mušajt, Abhu i Taif u ponedeljak povređeno je 13 civila, dok je oštećeno sedam kuća i dva vozila, saopštila je koalicija predvođena Rijadom.
Upozorenja na opasnost aktivirana su i u više saudijskih gradova, među njima Džedi, Abhi, Džizanu, Taifu i Janbuu. Posebno je osetljiv Džizan, gde Saudi Aramko ima rafineriju projektovanog kapaciteta do 400.000 barela dnevno.
Još veći problem za Rijad nalazi se sa druge strane Crvenog mora.
Huti su poslednjih dana napredovali duž zapadne obale Jemena i zauzeli strateške položaje neposredno uz moreuz Bab el Mandeb. Prema izvorima jemenske vlade koje je citirao Rojters, preuzeli su i ostrvo Perim, koje leži praktično usred tog moreuza.
To Saudijsku Arabiju stavlja u izuzetno nezgodan položaj. Na istoku je ozbiljno poremećen Ormuski moreuz, dok su na zapadu pod sve većim rizikom naftovod, luke i pomorske rute preko kojih je Rijad pokušavao da zaobiđe upravo Ormus.
Novi udar stiže iz Libije
U istom trenutku pojavio se i novi problem za evropsko tržište – Libija.
Libijska Nacionalna naftna korporacija saopštila je da su pripadnici Straže naftnih postrojenja zatvorili ventil na glavnom naftovodu Hamada–Zavija, čime je potpuno obustavljena proizvodnja na poljima Hamada i Tahara, kao i na postrojenju NC5.
Straža naftnih postrojenja traži da administrativno i finansijski pređe iz Ministarstva odbrane pod upravu Nacionalne naftne korporacije i zapretila je daljim smanjenjem, a zatim i potpunim prekidom proizvodnje ukoliko njeni zahtevi ne budu ispunjeni.
Nacionalna naftna korporacija upozorila je da bi mogla da proglasi višu silu ukoliko ventil ostane zatvoren ili se prinudna obustava proširi na druga naftna polja. Predsednik kompanije Masud Sulejman rekao je, međutim, da ukupna proizvodnja zemlje za sada nije dramatično pala i da ostaje oko 1,4 miliona barela dnevno.
„Zaustavljanje naftnih polja i proizvodnje u ovom kritičnom trenutku, dok svet beleži rast cena sirove nafte, predstavlja razoran udarac nacionalnoj ekonomiji“, saopštila je libijska Nacionalna naftna korporacija.
Za Evropu se tako istovremeno zatvaraju dva izvora pritiska: saudijska nafta preko Crvenog mora više ne stiže normalnim tempom, dok je deo libijske proizvodnje nasilno zaustavljen. Sve se događa dok je Ormuski moreuz i dalje teško poremećen, a Huti približavaju svoje snage Bab el Mandebu – drugom ključnom prolazu za tankerски saobraćaj između Indijskog okeana, Crvenog mora i Evrope.
Oružane snage Ukrajine (OSU) pokušale su oklopnim vozilom da probiju ruski obruč kod Nefedovke u Harkovskoj oblasti, ali su vozilo i čitava borbena grupa uništeni tokom ruskog vatrenog udara, tvrde ruski bezbednosni izvori za RIA Novosti.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su ruski dronovi tokom poslednjih nekoliko nedelja dva puta ušli u vazdušni prostor Moldavije upravo u vreme kada se njegov predsednički avion nalazio u Kišinjevu, a istu informaciju je potvrdio i norverški premijer Jonas Gar Store.
Veliki požar izbio je rano jutros u skladišnom objektu u Svjatošinskom okrugu Kijeva posle novog ruskog napada na ukrajinsku prestonicu, potvrdila je Kijevska gradska vojna administracija.
Rusija je za samo 72 sata napravila tri velika koraka u širenju svoje civilne nuklearne industrije – Turska je najavila nove elektrane sa Moskvom, Iran je dobio ruski predlog za male nuklearne reaktore, dok je Kazahstan potpisao ugovor sa Rosatomom za elektranu „Balhaš“ od 2.400 megavata.
Protivvazdušna odbrana Saudijske Arabije presrela je danas, drugi dan zaredom, rakete koje su jemenski pobunjenici Huti ispalili prema regionu Rijada, saopštila je vojna koalicija predvođena Saudijskom Arabijom koja se bori protiv Huta.
Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, koja se u Jemenu bori protiv Huta, saopštila je danas da je uništila fabriku koju su Huti koristili za izradu komponenti za balističke rakete.
Zgrada saudijskog naftnog giganta „Saudi Aramko“ oštećena je u velikom raketnom napadu na Rijad, prestonicu Saudijske Arabije, nakon što su krhotine projektila koje je presrela protivvazdušna odbrana pogodile neboder u prestižnoj finansijskoj četvrti kralja Abdulaha.
Snage jemenske pobunjeničke grupe Huti, koje podržava Iran, stigle su do položaja udaljenih oko 80 kilometara od Adena, glavnog uporišta i privremene prestonice međunarodno priznate jemenske vlade, saopštila su danas četiri vojna izvora.
Zvaničnik jemenskih Huta Mohamed Ali al-Huti izjavio je danas da odluka egipatskog parlamenta da odobri vojnu podršku Saudijskoj Arabiji radi odbrane od napada te grupe predstavlja objavu rata Jemenu.
Najmanje 53 osobe poginule su danas u napadu jemenske militantne grupe Huti na vojni kamp za obuku snaga međunarodno priznate vlade Jemena, u pokrajini Šabva na jugu te zemlje, saopštile su lokalne vlasti.
Ujedinjeni Arapski Emirati pristali su, u dogovoru sa Saudijskom Arabijom, da se ponovo uključe u sukob u Jemenu tako što će nastaviti sa isplatama određenim vladinim snagama koje se na jugu zemlje bore protiv Huta, piše danas Gardijan pozivajući se na izvore iz Jemena.
Huti (Ansarulah), koji su nekada predstavljali slabo opremljenu pobunjeničku grupu u Jemenu, izrasli su u vojnu silu sposobnu da raketama i dronovima napada ključne objekte Saudijske Arabije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Ukrajine (OSU) pokušale su oklopnim vozilom da probiju ruski obruč kod Nefedovke u Harkovskoj oblasti, ali su vozilo i čitava borbena grupa uništeni tokom ruskog vatrenog udara, tvrde ruski bezbednosni izvori za RIA Novosti.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom stravičnog incidenta ispred sedišta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), gde je mlađi muškarac i pripadnik "Studentske liste" nožem nasrnuo na građane, upozorivši da je reč o direktnoj posledici monstruozne kampanje dehumanizacije i kriminalizacije koju sprovode pojedini mediji.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Stručnjaci za sajber-bezbednost su upozorili na pokušaje krađe novca, podataka o platnim karticama i pristupnih podataka korisnika, preko lažnih internet prodavnica koje navodno nude ekskluzivne verznije popularne video-igre GTA6.
Velika nesreća dogodila se večeras u širem centru Zagreba, kada je pod još nerazjašnjenim okolnostima, u Ulici Josipa Fona, kod Zapadne železničke stanice, teško povređen dečak (15).
Verovanje u crnu magiju, strah od kletvi i optužbe za vračanje u pojedinim slučajevima pretvorili su se u povod za brutalne zločine. Ljudi su proglašavani krivcima za tuđe bolesti, nesreće i smrti, a oni koji su poverovali u takve optužbe bili su spremni da zbog njih odu i korak dalje – do ubistva.
Nakon što je policija u ponedeljak potvrdila nova hapšenja u istrazi o smrti Kristijana Josipa Periša u Psihijatrijskoj klinici Sveti Ivan u Zagrebu, oglasio se Šime Matak, advokat lekara specijalizanta koji je među osumnjičenima.
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u Bosni i Hercegovini uhapsili su 14. novembra M. O. iz Laktaša zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela "nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici" te "nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić rasvetlili su događaj u kojem je jedno lice zadobilo teške telesne povrede i lišili su slobode dva lica iz Nikšića, od kojih se jedno tereti i za napad na policijskog službenika tokom vršenja službene dužnosti.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Džip u vlasništvu pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovićazapaljen je tokom noći između nedelje i ponedeljka na Bežanijskoj kosi, ispred njihovog porodičnog doma.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevačica Emina Jahović tokom godina menjala je svoj izgled, o čemu se naširoko pričalo i pisalo, ona nije krila estetske intervencije, a zbog jedne je i te kako zažalila.
Popularni pevač Saša Kovačević danas je postao otac i dobio sina, zbog čega je odmah organizovao veliko slavlje u jednom prestoničkom lokalu, a fotografiju veselja je na svom Instagramu podelila Goca Tržan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.