Rusija je počela da koristi novu modifikaciju mlaznog udarnog drona „Geran-5“, sposobnu da nastavi let i kada izgubi satelitsku navigaciju i vezu sa operaterom, tvrde ukrajinski vojni izvori koji su analizirali novu verziju letelice.
Modifikacija nosi oznaku „Geran-5 K5“, a ključna novina je autonomni optički navigacioni sistem „Susanin“. Umesto da se tokom čitavog leta oslanja na GPS ili drugi satelitski signal, dron može da posmatra teren ispod sebe i poredi ga sa unapred učitanim snimcima duž planirane rute.
To znači da ometanje satelitske navigacije više ne mora automatski da izbaci dron sa kursa.
„Susanin“ gleda zemlju i sam određuje gde se nalazi
Prema ukrajinskom vojnom portalu Militarnji, koji se poziva na monitoring kanal „Polkovnik GŠ“, novi sistem radi po principu sličnom DSMAC navigaciji koja se koristi na krstarećim raketama.
Kamera ili drugi elektrooptički senzor snima površinu ispod letelice, a računar zatim te slike upoređuje sa unapred sačuvanim referentnim prikazima terena.
Na osnovu poklapanja sistem određuje gde se dron nalazi i koriguje njegovu putanju.
Nije mu neophodna ni stalna komunikacija sa operaterom, pošto je ruta prethodno učitana u sistem.
Direktan odgovor na ukrajinsko elektronsko ratovanje
Upravo je navigacija poslednjih godina postala jedno od glavnih bojnih polja između ruskih udarnih dronova i ukrajinskih sistema elektronskog ratovanja.
Ranije verzije „Gerana“ oslanjale su se na satelitsku navigaciju, uz dodatne sisteme koji otežavaju ometanje signala. Rusija je u njih ugrađivala višekanalne antene „Kometa“, modeme mobilnih mreža i druge sisteme za korekciju leta.
Ukrajinske jedinice odgovarale su ometanjem navigacionih frekvencija i lažiranjem koordinata kako bi dronove naterale da promaše cilj.
Optička navigacija menja taj odnos.
Ako „Geran-5 K5“ zaista može pouzdano da poredi teren sa unapred učitanim snimcima, klasično radio-elektronsko ometanje postaje znatno manje efikasno na delovima njegove putanje.
Promenjen i sam dron
Nova verzija razlikuje se i po konstrukciji trupa.
Ukrajinski izvori navode da „Geran-5 K5“ ima izmenjen oblik u odnosu na raniju varijantu, kao i veću brzinu, zbog čega tokom leta može da bude pogrešno identifikovan kao druga mlazna udarna sredstva.
Osnovni „Geran-5“ prvi put je zabeležen početkom 2026. godine.
Glavna obaveštajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine tada je saopštila da dron ima bojevu glavu tešku oko 90 kilograma i domet od približno 1.000 kilometara.
Ukrajinski obaveštajci su u njegovoj unutrašnjosti pronašli 12-kanalni sistem satelitske navigacije „Kometa“, računar zasnovan na platformi Rasberi, 3G i 4G modeme i mlazni motor kineske proizvodnje.
Prema novijim ukrajinskim podacima, „Geran-5“ može da leti brzinom od približno 450 do 600 kilometara na sat i da dostigne visinu od nekoliko kilometara.
Od običnog drona sve bliže krstarećoj raketi
Uvođenje sistema „Susanin“ predstavlja nastavak procesa u kojem ruski „Gerani“ sve manje liče na prvobitne jednostavne jednokratne dronove.
Rusija je tokom rata postepeno menjala njihove motore, bojeve glave, komunikaciju, navigaciju i taktiku upotrebe.
Pojedine verzije dobile su mobilne modeme, mogućnost prenosa podataka, sisteme otpornije na ometanje, a kod „Gerana-5“ prešlo se i na mlazni pogon.
Optička korekcija putanje sada dodaje sposobnost koja je mnogo češća kod skupljih krstarećih raketa.
Ruski izvori navode da je princip „Susanina“ sličan sistemima optičke korekcije koji se koriste na ruskim raketama H-101, mada za sada nema javno dostupne zvanične potvrde Ministarstva odbrane Rusije o tačnim karakteristikama nove verzije.
Ukrajinski izvori prvi prijavili novu modifikaciju
Podaci o „Geranu-5 K5“ za sada prvenstveno dolaze iz ukrajinskih monitoring i vojno-tehničkih izvora, a Moskva novu modifikaciju nije zvanično predstavila.
Ipak, postojanje samog „Gerana-5“ odavno nije sporno. Ukrajinske službe još početkom godine objavile su fotografije ostataka letelice, njene komponente i procenjene tehničke karakteristike.
Najnovija promena pokazuje pravac u kojem se ruski program razvija – prema dronovima koji moraju da nastave misiju čak i kada protivnik blokira navigaciju i prekine komunikaciju.
Ako se sposobnosti „Susanina“ potvrde u većem broju pronađenih primeraka, „Geran-5 K5“ predstavljaće znatno težu metu za elektronsko ratovanje, jer mu za završetak unapred programiranog leta više nije neophodno da stalno „vidi“ satelite niti da prima komande sa zemlje.
Kijev se faktički pretvorio u frontovski grad u kojem ruski udari više nisu ograničeni na noć, već sve češće dolaze usred dana, dok stanovnici pred zimu ponovo spremaju generatore, baterije, zalihe hrane i skloništa za moguće višednevne nestanke struje i grejanja, piše Gardijan.
Rusija i Sjedinjene Američke Države već razgovaraju o mogućim zajedničkim energetskim projektima koji bi mogli da budu pokrenuti posle završetka sukoba u Ukrajini, dok Moskva i Vašington paralelno traže put ka političkom dogovoru, objavio je Rojters.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Ruska vojska preuzela je kontrolu nad selom Krejdjanka u Harkovskoj oblasti i nastavila operaciju protiv ukrajinskih jedinica koje su ostale u okolnim naseljima uz granicu sa Rusijom, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Litvanija je jutros podigla NATO borbene avione, izdala upozorenje na vazdušnu opasnost i privremeno zatvorila kontrolisani vazdušni prostor iznad Vilnjusa nakon što je radar otkrio neidentifikovani objekat koji se kretao iz pravca Belorusije.
Objekat za koji se sumnja da je dron pao je rano jutros na teritoriju Rumunije, u blizini sela Plauru kod granice sa Ukrajinom, i izazvao požar, saopštilo je rumunsko Ministarstvo odbrane.
Ruski udarni dron pogodio je područje kod međunarodnog prelaza Jagodin–Dorohusk u Volinjskoj oblasti, svega nekoliko stotina metara od granice sa Poljskom, nakon čega je Varšava podigla vojnu avijaciju i stavila PVO i radarske sisteme u stanje pripravnosti.
Ruski dron pogodio je zgradu Nacionalne akademije nauka Ukrajine u samom centru Kijeva, gde je izbio veliki požar, najmanje jedna žena je poginula, a spasilačke ekipe tragaju za ljudima koji su u trenutku udara mogli da se nalaze u objektu.
Poljska vojska pozvala je broj za hitne slučajeve 112 nakon što je u blizini američke protivraketne baze u Redzikovu otkriven neovlašćeni dron, umesto da letelica bude oborena ili na drugi način neutralisana, objavio je poljski portal Onet.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev se faktički pretvorio u frontovski grad u kojem ruski udari više nisu ograničeni na noć, već sve češće dolaze usred dana, dok stanovnici pred zimu ponovo spremaju generatore, baterije, zalihe hrane i skloništa za moguće višednevne nestanke struje i grejanja, piše Gardijan.
Neviđeni skandal odigrao se na Radio-televiziji Srbije - Predstavnik blokaderske liste, Vladan Kuzmanović, uživo u programu je tokom debate priznao "kako ga za Kosovo i Metohiju nije briga", međutim, tu nije bio kraj njegovog sramnog nastupa.
Predstojeći parlamentarni izbori u Srbiji, zakazani za 25. oktobar, uzdrmani su takozvanim "studentskim protestima" u finišu izborne kampanje, dok sredstva američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i dalje stižu organizaciji koja pruža podršku protivnicima Aleksandra Vučića, piše američki medij Breibart.
Ime Ilije Srdanovića nalazi se u dokumentaciji iz maja 2006. godine, nastaloj povodom prigovora na regularnost glasanja na referendumu o nezavisnosti Crne Gore.
Univerzitet u Beogradu nije dostavio Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti izjašnjenje povodom žalbe zbog nedostavljanja dokumentacije o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok za izjašnjenje istekao 21. oktobra.
Analitičar i aktivista Vukša Dragović objavio je na svom Instagram profilu tvrdnju da su mu ugasili Tviter nalog dok je snimao video o tome koliko NVO organizacije imaju sredstava za internet kampanju.
Takmičar Crvenog tima u Exatlonu Srbija Nikola Lakić otkrio je kako bi voleo da u eliminaciji vidi Mihaila Adžića koji ga u poslednje vreme jako nervira i za kog kaže da je glavni provokator.
Fond PIO organizovao je tribinu za 400 penzionera Zvezdaraca, na kojoj su predstavljene aktuelne informacije iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.
Zvanični srednji kurs dinara za evro iznosiće danas 117,4510 dinara, što je neznatna promena u odnosu na sredu, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Zrenjaninska policija, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je L. K. (22) iz Zrenjanina, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (UKP, Odeljenje za suzbijanje imovinskih delikata) uhapsili su tri osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo prevare u saizvršilaštvu i u produženom trajanju.
Službenici Odjeljenja bezbednosti Podgorica podneli su krivične prijave protiv dvojice zaposlenih u dostavnim firmama, zbog sumnje da su prisvojili novac koji im je bio poveren na radu, a zatim policiji lažno prijavili da im je novac ukraden.
Policija je otkrila malu laboratoriju za drogu u oblasti Lipik kod muškarca (47) i sumnjiči ga da je krao struju. Muškarac je pretražen na osnovu naloga Županijskog suda u Bjelovaru.
Državljanin Bosne i Hercegovine (30) uhapšen je u Dugopolju nakon što su policajci kod njega pronašli 11.210 grama amfetamina. Hrvatska policija je saopštila da je u odvojenim akcijama u Omišu i na području Imotskog pronađeno još droge, oružja i municije.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Od porodičnih zavrzlama i komšijskih tajni do ljubavnih dilema, požara koji potresa čitav grad i novih špijunskih misija, biće dovoljno razloga da večeri provedemo ispred televizora.
Život Bore Stankovića počeo je u staroj vranjanskoj kući, među zidovima koji su čuvali uspomene na nekadašnji život, porodičnu toplinu, ali i velike gubitke.
Legendarni američki kantri pevač Džon Anderson, koji je publiku osvojio velikim hitovima poput "Swingin'" i "Straight Tequila Night", preminuo je u 71. godini.
Snimak prosidbe Grejsi Kilo (18) privukao je ogromnu pažnju na TikToku, ali romantični trenutak nije jedini razlog zbog kog se video proširio društvenim mrežama. Pažnju gledalaca ukrala je i njena neobična haljina, koju je vetar tokom prosidbe naduvao do neslućenih razmera.
Holivud je navikao na golišave i ekscentrične stajlinge na crvenom tepihu, ali ovo još nije viđeno. Američka avangardna umetnica Vita Kari šokirala je sve prisutne na premijeri romantične fantastične komedije "Wicker" u DGA pozorištu u Los Anđelesu.
Kada vas uhvati želja za slatkišem, a nemate vremena za komplikovane recepte, čokoladne oblande su nepogrešiv izbor. Priprema je brza, pečenje nije potrebno, a jedna mera donosi dovoljno poslastice da zasladi celu porodicu.
Pevač Miki Mećava progovorio je o supruzi Katarini, koja se ne pojavljuje u javnosti, kao i o dolasku ćerkice koji su krili od svih i tvrdi da nije bilo lako kriti od najbližih ovu tajnu.
Pevačica Marija Šerifović odmarala je na Baliju od mnogobrojnih obaveza. Tamo je stekla i nova prijateljstva, a poslednjeg dana odmora sa svojom drugaricom i koleginicom Jovanom Pajić napravila je ludu žurku.
Bivša učesnica rijalitija i voditeljka Mina Vrbaški progovoroila o otkazu na Red televiziji, koju je dobila lično od Željka Mitrovića, čelnika "Pink Media Groupa".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.