Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Kremlj je upozorio da bi dolazak američkog nuklearnog naoružanja i širenje vojne infrastrukture NATO-a neposredno uz rusku teritoriju izazvali ozbiljnu eskalaciju i primorali Moskvu na protivmere.
Litvanski parlament je 6. oktobra u prvom čitanju podržao ukidanje ustavne zabrane razmeštanja oružja za masovno uništenje. Za promenu člana 137 glasalo je 106 poslanika, protiv je bilo 18, dok je šest bilo uzdržano. Konačno glasanje zakazano je za 12. januar 2027. godine, a za usvajanje je potrebno najmanje 94 glasa u parlamentu koji ima 141 poslanika.
Litvanija otvara vrata američkom nuklearnom oružju
Predsednik litvanskog parlamenta Juozas Olekas izjavio je da postojeća ustavna zabrana ograničava mogućnosti države da učestvuje u zajedničkim planovima odvraćanja NATO-a.
Promene je podržao i opozicioni lider Laurinas Kasčijunas, koji smatra da Vilnjus ne može da ima jednaku ulogu u savezničkim odbrambenim planovima dok zadržava ograničenja koja ne postoje u drugim baltičkim državama, Poljskoj i Finskoj.
Ministar odbrane Robertas Kaunas pogoršanje bezbednosnih prilika pripisao je Rusiji, ocenivši da do razgovora o razmeštanju nuklearnog oružja verovatno ne bi ni došlo da nije bilo rata u Ukrajini.
Ipak, promena Ustava ne znači da će američke nuklearne bombe automatski biti raspoređene u Litvaniji. Za takvu odluku bio bi potreban poseban dogovor sa državom koja poseduje naoružanje, kao i odgovarajuće političke i vojne pripreme.
Tramp razmatra vojnu bazu, Litvanija nudi da plati sve troškove
Istovremeno sa raspravom o nuklearnom oružju, litvanski premijer Mindaugas Sinkevičijus ponudio je Vašingtonu da njegova država finansira uspostavljanje stalne američke vojne baze.
Predlog je prethodno izneo tokom razgovora sa Trampovim izaslanikom Džonom Kolom, dok je američki predsednik 5. oktobra potvrdio da će razmotriti mogućnost trajnog raspoređivanja američkih vojnika u Litvaniji.
- Svakako ćemo to razmotriti. Poznajem mnogo ljudi u Litvaniji. To su sjajni ljudi - izjavio je Tramp.
Sinkevičijus je potom saopštio da je Litvanija spremna da preuzme finansijske troškove izgradnje baze ukoliko američka administracija donese političku odluku o stalnom vojnom prisustvu.
Sjedinjene Američke Države od 2019. godine raspoređuju u Litvaniji oklopni bataljon sa približno 1.000 vojnika, ali na rotacionoj osnovi. Vilnjus želi da takvo prisustvo postane trajno.
Pored američkih snaga, u Litvaniji se formira i stalna nemačka oklopna brigada, koja bi do kraja 2027. godine trebalo da dostigne punu operativnu sposobnost, sa približno 5.000 vojnika i civilnih pripadnika Bundesvera.
Stotinu vojnika poslato prema Kalinjingradu
Litvanski ministar odbrane Robertas Kaunas odobrio je 7. oktobra raspoređivanje do 100 vojnika radi pomoći graničnoj policiji na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Angažovanje je počelo 8. oktobra i prvobitno je predviđeno na dve nedelje, uz mogućnost produženja i slanja dodatnih snaga.
Prema saopštenju litvanske vojske, jedinice će učestvovati u patroliranju, kontroli graničnih prelaza i drugim poslovima zaštite granice.
Kaunas je objasnio da su dodatne mere uvedene zbog mogućnosti nove mobilizacije u Rusiji, koja bi, prema proceni litvanskih vlasti, mogla da izazove povećan priliv ruskih državljana koji pokušavaju da izbegnu vojnu službu.
Odluka je doneta i nakon incidenta na granici Letonije i Belorusije, gde je grupa migranata, u pratnji naoružanih maskiranih osoba, pokušala da pređe na teritoriju Letonije. Prema letonskim vlastima, iste osobe kasnije su oštetile električnu opremu i ukrale nadzorne kamere.
Litvansko Ministarstvo odbrane naglasilo je da je angažovanje vojske preventivna mera.
Državni vrh priprema evakuaciju u slučaju rata
Litvanija istovremeno priprema zakonska rešenja koja bi omogućila predsedniku, vladi i parlamentu da nastave rad čak i ako zbog rata budu primorani da napuste Vilnjus.
Savetnik predsednika parlamenta Sauljus Stripejka izjavio je za nacionalni radio LRT da su pripremljene izmene kojima bi vojska i služba za zaštitu državnog rukovodstva dobile precizne obaveze u slučaju evakuacije najviših institucija.
Planovi obuhvataju određivanje rezervnih lokacija na kojima bi predsednik, ministri i poslanici mogli da nastave da obavljaju dužnosti ako prestonica postane nebezbedna.
Parlament je već podržao izmene kojima se pojednostavljuje održavanje sednica u vanrednim okolnostima. Prema predloženim pravilima, tokom mobilizacije Sejm bi se sastajao najmanje jednom nedeljno, a za vreme ratnog stanja najmanje jednom mesečno.
Stripejka je naveo da za sprovođenje ovih mera zasad nije predviđeno dodatno finansiranje, već bi institucije morale da koriste postojeća sredstva.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da je vreme da Ukrajina dobije novog predsednika, optužujući Volodimira Zelenskog da odbija mirovne sporazume sa Rusijom, dok najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 53 odsto Ukrajinaca ne želi njegovu ponovnu kandidaturu.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Ruske snage nastavljaju da stežu obruč oko ukrajinskih jedinica na severoistoku Harkovske oblasti, gde se vode borbe za šest naseljenih mesta, dok istovremeno proširuju teritoriju pod svojom kontrolom izvan područja okruženja.
Ruska Kalinjingradska oblast našla se u subotu uveče pod vazdušnom uzbunom zbog sumnjivog objekta koji je, prema tvrdnjama lokalnih vlasti, dolazio iz pravca Litvanije, članice NATO-a.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da je vreme da Ukrajina dobije novog predsednika, optužujući Volodimira Zelenskog da odbija mirovne sporazume sa Rusijom, dok najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 53 odsto Ukrajinaca ne želi njegovu ponovnu kandidaturu.
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati dešavanja u Srbiji, upozoravajući da u zemlji dolazi do urušavanja pravne države i da se ne sme dozvoliti ponavljanje tragedija koje su se dogodile u Slovačkoj.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Predstavnici Studentske liste i šire gledano studentskog pokreta po svoj prilici nemaju odgovor ni na jedan od najmanje pet izazova sa kojima se Srbija suočava, pokazuje istraživanje Informera.
Predsednik Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da je Igor Dodik, organizacioni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), mandatar za sastav nove vlade Srpske.
Član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić najavio je podnošenje tužbe protiv KRIK-a zbog teksta u kojem je objavljeno da je kupio dva stana u Beogradu, tvrdeći da su iznete informacije neistinite, te da su mu narušeni čast i ugled.
Safeta Biševac iznela je niz skadaloznih stavova o Aleksandru Vučiću, pa poručila da SNS, iako je osvojio više od milion i sedamsto hiljada glasova i sačuvao gotovo sve svoje birače, ne bi trebalo da dobije poslanička mesta.
Proizvođač automobila Stelantis, objavio je da će obnoviti proizvodnju električnog i hibridnog Fijata 500 u Mirafioriju u Torinu posle pet nedelja obustave zbog manjka komponenti.
Zimski period donosi brojne poslovne prilike u Srbiji, posebno u delatnostima povezanim sa grejanjem i ogrevom, jer tokom hladnih meseci značajno raste potražnja za ovim uslugama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice, a prizor sa lica mesta ledi krv u žilama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Prijepoljskoj ulici u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice.
Instruktor alpinizma iz Srbije (61) zadobio je teške telesne povrede prilikom pada sa stene kod starih tunela u blizini Demir Kapije u Severnoj Makedoniji.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Andrea Snajder visoka je 188 centimetara, a njen suprug Kori 162. Iako ih deli 26 centimetara u visini, zajedno su već 18 godina. Oboje su se tokom odrastanja suočavali sa nesigurnošću zbog svog izgleda, ali danas kažu da im je upravo njihova ljubav pomogla da prihvate sebe.
Posle više od 13 godina čekanja, Grand Theft Auto VI stigao je 19. novembra na konzole PlayStation 5 i Xbox Series X|S, donoseći veliki otvoreni svet, kriminal, slobodu izbora i ljubavnu priču u središtu radnje. Sada se nameće i pitanje mnogih roditelja: da li je GTA 6 primeren tinejdžerima.
Ishrana bogata kalijumom može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanih oboljenja za 14 odsto, pokazuju rezultati studije objavljene u časopisu Journal of Human Hypertension. Kao jedan od najjačih prirodnih izvora ovog minerala posebno se izdvaja batat.
Majli Sajrus i muzičar Maks Morando rekli su "da" u senci starog Holivuda. Par se venčao u subotu, 21. novembra, na intimnoj ceremoniji u Palm Springsu, u istorijskoj kući koja je nekada bila u vlasništvu legendarnog Frenka Sinatre.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Jedna od najpoznatijih pesama Zdravka Čolića, "Ona spava", krije potresnu životnu priču o 18-godišnjoj Milici Kostić iz Kruševca, čija je tragična sudbina potresla čitavu Jugoslaviju.
Reperka Mimi Mercedez doživela je neprijatno iskustvo kada je jedan obožavalac saznao privatnu adresu njenih roditelja i na nju poslao jeziv poklon - svinjsko srce.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.