Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Zbog toga je protivvazdušna odbrana Ukrajine ostala bez dovoljno efikasnog sredstva za njihovo zaustavljanje, piše američki Volstrit žurnal.
„Pojava novih ruskih mlaznih dronova zatekla je Ukrajinu nespremnu“, navodi američki list, ističući da Kijev već mesecima pokušava da razvije odgovarajuće presretače, ali da proizvodnja ne može da prati brzinu kojom Rusija uvodi novo naoružanje.
The moment of the Russian S8000 Banderol cruise missile strike on the "Northern" Bridge across the Dnieper River in Kyiv. https://t.co/Vlfr6yaHJy
Pored „Gerana-4“ i „Gerana-5“, ruske snage koriste i brzu krstareću raketu „Banderol“, čime dodatno opterećuju ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane, koji se istovremeno suočavaju sa nestašicom američkih raketa za sisteme „patriot“.
Ukrajinski presretači ne mogu da stignu ruske dronove
Glavni problem ukrajinske vojske predstavlja velika razlika u brzini između novih ruskih bespilotnih letelica i presretača razvijenih za obaranje ranijih modela „geran“.
Dok su stariji ruski dronovi sa elisnim motorima leteli znatno sporije, novi „Geran-4“ i „Geran-5“ koriste mlazne motore, koji im omogućavaju brzine od približno 500, odnosno 600 kilometara na čas.
Ukrajinska kompanija „Noktis“ nedavno je testirala eksperimentalni dron-presretač „Zirka“, koji je tokom ispitivanja dostigao brzinu od oko 450 kilometara na čas.
Iako su konstruktori uspeli da razviju znatno bržu letelicu od postojećih presretača, rezultat nije bio dovoljan za pouzdano sustizanje najbržih ruskih modela.
- Još moramo da pronađemo sredstvo za suprotstavljanje mlaznim letelicama - izjavila je predstavnica kompanije Lika Volovič.
Prema pisanju Volstrit žurnala, ukrajinski proizvođači već duže od godinu dana znaju da Rusija razvija nove mlazne dronove, ali uprkos tome još nisu uspeli da obezbede njihovu masovnu proizvodnju u dovoljnim količinama.
Kijevu potrebno više od 1.000 novih presretača nedeljno
Ukrajinski stručnjaci procenjuju da bi za efikasniju odbranu od novih ruskih napada bilo potrebno proizvoditi više od 1.000 brzih dronova-presretača nedeljno.
Međutim, najveći problem predstavlja nedostatak malih mlaznih motora, bez kojih nove letelice ne mogu da dostignu potrebnu brzinu.
Pored motora, ukrajinski proizvođači suočavaju se sa ograničenim kapacitetima za proizvodnju odgovarajućih senzora, elektronskih komponenti i drugih delova potrebnih za otkrivanje i presretanje ciljeva.
Savetnik ukrajinskog predsednika za tehnološka pitanja Sergej Beskrestnov upozorio je još krajem avgusta da domaći proizvođači nisu uspeli da ispune ranija obećanja o razvoju mlaznih presretača.
Prema njegovim rečima, pojedine kompanije tokom zime su tvrdile da će takve letelice biti spremne za svega nekoliko nedelja, ali je razvoj trajao znatno duže.
- Prošlo je mnogo meseci, a mi to još nemamo - rekao je Beskrestnov.
Rusija za šest nedelja izgradila novu bazu za lansiranje dronova
Dok Ukrajina pokušava da razvije odbranu, Rusija istovremeno povećava kapacitete za izvođenje napada.
Rojters je 15. oktobra objavio satelitske snimke nove ruske baze za lansiranje bespilotnih letelica u Rostovskoj oblasti, nedaleko od vojnog aerodroma Milerovo.
Prema analizi agencije, kompleks površine približno 0,9 kvadratnih kilometara izgrađen je za svega šest nedelja i namenjen je upravo lansiranju novih mlaznih dronova „Geran-4“ i „Geran-5“.
Na snimcima je identifikovano osam lansirnih platformi, od kojih su pojedine već opremljene šinama za poletanje.
Majk Monik, direktor kompanije za vojno-obaveštajnu analitiku „DronSek“, procenio je da bi kompleks, nakon završetka, mogao da omogući lansiranje više od 100 mlaznih dronova dnevno, zavisno od raspoloživog naoružanja.
Prema podacima koje je analizirao Rojters, ruska vojska je tokom letnjih meseci približno šest puta povećala upotrebu mlaznih bespilotnih letelica, pri čemu su Kijev i okolna područja bili među glavnim metama.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Ruske snage izvele su uveče 16. oktobra seriju udara raketama „banderol“ na Harkov, pogodivši Nemišljanski i Slobodskojski rejon grada, gde je devet osoba povređeno, među kojima i dvoje trinaestogodišnje dece, saopštili su lokalni zvaničnici.
Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je snimak i mapu operacije „Medveđi ugao“, tokom koje su ruske snage, prema tvrdnjama Moskve, opkolile i uništile ukrajinsku grupaciju od približno 2.000 vojnika u Harkovskoj oblasti, preuzevši kontrolu nad 28 naselja i 461 kvadratnim kilometrom teritorije.
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Ukrajina je, prema navodima ruskih vojnih izvora, počela da koristi meteorološke balone za prenos udarnih dronova prema Moskvi, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u radu ruskih aerodroma.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Zbog sramne cenzure, napada na sopstvene novinare, pretvaranja Dnevnika u sredstvo političke osvete i tretiranja Javnog servisa kao političkog plena, zaposleni RTS-a ultimatimativno su zatražili hitnu smenu v.d. glavnog urednika Informativnog programa Borivoja Uskokovića!
Lider srpske opozicije Aleksandar Vučić oglasio se rano jutros na svom zvaničnom Instagram nalogu "avucic" i žestoko osudio skandalozan potez da se posle 35 godina ukine direktan prenos zasedanja Pokrajinske Skupštine na Radio-televiziji Vojvodine!
Poznati novinar Kapil Komiredi izjavio je da će u Srbiji, posle izbora 25. oktobra, postojati haotična vlada i disciplinovana, ujedinjena opozicija i navodi da je jedina opozicija stranka Aleksandra Vučića, koja je i nakon 14 godina na vlasti osvojila oko 40 odsto glasova, ocenjujući da će se Vučić vratiti prilično brzo.
Ministarka za brigu o porodici i demografiju u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski razobličila je skandaloznu tajnu diplomatiju "Studentske liste", upitavši javno zašto građani Srbije o njihovim tajnim sastancima sa stranim zvaničnicima moraju da saznaju od Andreja Plenkovića i Marte Kos, a ne od njih samih!
Lider srpske opozicije Aleksandar Vučić oglasio se rano jutros na svom zvaničnom Instagram nalogu "avucic" i žestoko osudio skandalozan potez da se posle 35 godina ukine direktan prenos zasedanja Pokrajinske Skupštine na Radio-televiziji Vojvodine!
Zvaničnici Evropske komisije više se i ne trude da sakriju svoje prave namere prema Srbiji, pa tako iza fraza o takozvanim "temeljnim vrednostima" zapravo kriju klasične ultimatume, pritiske i zahteve za uvođenje sankcija Rusiji!
Poznati advokat i političar Branko Pavlović raskrinkao je u programu uživo pakleni plan "Studentske liste" i njihovih nalogodavaca iz Brisela, otkrivši da iza pokušaja gašenja Informera, pritisaka na SPC i rušenja ekonomije stoji direktno Evropska unija!
Kurs dinara je stabilan a finansijski sistem nije ugrožen, saopštila je danas Narodna banka Srbije navodeći da nadzire poslovanje Banke Poštanska štedionica i da ona uredno izvršava sve obaveze prema klijentima, kao i da se isplata penzija i drugih primanja iz budžeta Republike Srbije obavlja u redovnim rokovima.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će zbog Zadušnica sutra, 7. novembra, od 8 do 16 časova biti pojačani redovi vožnje na linijama JGP-a koje saobraćaju ka grobljima.
Sutra se obeležavaju Mitrovske zadušnice, dan kada se vernici sećaju svojih preminulih članova porodice i prijatelja, odlaze na groblja, pale sveće i uređuju grobna mesta. Jedna od čestih nedoumica pred ovaj praznik jeste da li je prikladnije na grob odneti prirodno ili veštačko cveće.
Stanare i prolaznike u Ulici Svetog Save jutros je dočekao neobičan prizor. Na krovu jednog parkiranog automobila smestila se velika sova, koja je svojim prisustvom privukla pažnju građana.
Zaposleni KPZ Padinska Skela Slađan Kovačević i Vesna Sredojević osuđeni su danas u Višem sudu u Beogradu za nesavestan rad u službi, koje je za posledicu imalo smrt osuđenika Stanimira Brajkovića. Njihove kolege Dušan Komazec, Stefan Pavlović i Zoran Krstić prvostepeno su oslobođeni optužbe.
Viši sud u Beogradu izrekao je danas prvostepenu presudu zaposlenima u Kazneno-popravnom zavodu Padinska Skela, koji su se teretili za nesavestan rad u službi sa smrtnim posledicama.
Kantonalni sud u Mostaru izrekao je danas prvostepenu presudu kojom je Anis Kalajdžić osuđen na maksimalnu jedinstvenu kaznu od 45 godina zatvora zbog brutalnog ubistva Aldine Jahić, nedozvoljenog držanja oružja i proganjanja.
Stravičan krvavi obračun odigrao se u četvrtak uveče u jednom ugostiteljskom objektu u Trebinju, kada su se dvojica muškaraca iz Tešnja brutalno sukobila.
Nesvakidašnja teška krađa odigrala se u jednom obrenovačkom naselju, kada su bezobzirni provalnici upali u porodičnu kuću i domaćine ojadili za novac, alat, ali i zimske zalihe mesa.
Holivudska glumica Morgan Ferčild (76), koju publika širom sveta pamti kao majku Čendlera Binga iz kultne serije "Prijatelji", pridružila se platformi OnlyFans i tako postala još jedna u nizu poznatih glumica koje su odlučile da isprobaju ovaj način komunikacije sa publikom.
Vasilis Varelas (64), nekadašnji holivudski kaskader koji je u opasnim scenama menjao legendarnog Čaka Norisa, pronađen je mrtav u zatvorskoj ćeliji u Grčkoj.
Čuvena srpska glumica Tatjana Lukjanova, koja je obeležila istoriju domaćeg pozorišta, filma i televizije, rođena je na današnji dan, 6. novembra 1923. godine u Beogradu.
Kara Delevinj još jednom je dokazala da za nju modna pravila ne predstavljaju prepreku. Poznata britanska manekenka pojavila se na filmskoj premijeri u Los Anđelesu u izdanju koje je izazvalo brojne reakcije, a njen izbor garderobe bio je sve samo ne običan.
Mlad Mesec očekuje nas 9. novembra u vodenom znaku Škorpije i okidač je za novi početak. Znakovi kao što su Škorpije, Rakovi i Ribe mogu da okrenu novi list u svom životu.
Pevač Aco Pejović pojavio se na jednoj gala žurki u Beogradu, gde je pred predstavnicima medija govorio o kolegama, svojim navikama, lečenju mamurluka, ali i najavio nove muzičke projekte.
Komentari