Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
On tvrdi da zapadni vojni stručnjaci ne učestvuju samo u obuci ukrajinskih snaga, već i u navođenju raketa na ciljeve u Rusiji, dok istovremeno Kijevu dostavljaju obaveštajne podatke neophodne za izvođenje vojnih operacija.
Bordjuža je u razgovoru za rusku agenciju RIA Novosti izjavio da prisustvo zapadnih specijalaca u Ukrajini odavno nije tajna i da pojedine države više ni ne pokušavaju da prikriju svoje učešće u sukobu, prenosi Sputnjik.
- Nije nikakva tajna da specijalne snage mnogih zemalja deluju na teritoriji Ukrajine. Za koga je to tajna? Oni su to i sami već potvrdili - poručio je Bordjuža.
Prema njegovim rečima, zapadni vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne, ali i civilne objekte. Njihova uloga, kako tvrdi, obuhvata dostavljanje obaveštajnih podataka ukrajinskim snagama, izbor ciljeva i pomoć prilikom navođenja projektila.
Takav angažman, smatra bivši čelnik ODKB, daleko prevazilazi uobičajenu vojnu pomoć i stvara opasnost da sukob preraste u otvorenu konfrontaciju Rusije sa zapadnim državama.
„Namerno podižu uloge i guraju nas u veći sukob“
Bordjuža tvrdi da učešće zapadnih vojnih stručnjaka i specijalnih jedinica nije posledica pojedinačnih odluka, već deo strategije čiji je cilj dugoročno iscrpljivanje ruskih vojnih i ekonomskih kapaciteta.
Foto: EPA
Prema njegovoj oceni, zapadne zemlje svesno povećavaju intenzitet konfrontacije, računajući da će Moskva zbog toga morati da angažuje sve više ljudstva, naoružanja i drugih resursa.
- Sve ovo zajedno može da postane povod za izbijanje sukoba mnogo većih razmera. Oni namerno podižu uloge u ovom sukobu, namerno povećavaju stepen konfrontacije - upozorio je Bordjuža.
On je naglasio da takva politika, prema njegovom mišljenju, ima sasvim određen cilj.
- To rade kako bi nas što dublje uvukli u oružani sukob i primorali da nastavimo da trošimo svoje resurse na pružanje otpora - izjavio je bivši generalni sekretar ODKB.
Njegovo upozorenje posebno se odnosi na opasnost od neposrednog sukoba regularnih vojnih formacija Rusije i država NATO-a, što bi predstavljalo znatno ozbiljniju eskalaciju od dosadašnjih isporuka naoružanja i pružanja obaveštajne podrške Ukrajini.
Bordjuža nije precizirao koje zapadne države, prema njegovim saznanjima, imaju raspoređene specijalne jedinice u Ukrajini, niti je predstavio dokaze o njihovom neposrednom učešću u borbenim operacijama.
NATO gomila snage uz ruske granice, Moskva upozorava na posledice
Ove izjave dolaze u trenutku kada NATO nastavlja da jača vojno prisustvo na svom istočnom krilu, uključujući Poljsku, baltičke države i Rumuniju.
Alijansa povećanje vojnih kapaciteta i intenziviranje vežbi obrazlaže potrebom za odvraćanjem Rusije i zaštitom teritorije svojih članica.
Moskva, međutim, odbacuje takvo objašnjenje i tvrdi da se pod izgovorom odbrane sprovodi dugoročno gomilanje zapadnih vojnih snaga u neposrednoj blizini ruskih granica.
Ruski predsednik Vladimir Putin više puta je upozoravao da povećanje vojnih budžeta članica NATO-a podstiče novu trku u naoružanju i ubrzava militarizaciju međunarodnih odnosa.
Rusko rukovodstvo insistira da nije pružilo opravdanje za razmere zapadnog vojnog jačanja i smatra da takvi potezi imaju sve izraženiji ofanzivni karakter.
NATO, sa druge strane, zvanično odbacuje tvrdnje da učestvuje u ratu protiv Rusije. Alijansa navodi da koordinira vojnu pomoć, obuku i isporuke opreme Ukrajini, ali da svoje borbene jedinice ne šalje u sukob. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute potvrdio je da organizacija pruža vojnu podršku Kijevu, ali da nije strana u ratu.
Bordjuža otkrio zašto Gruzija nije otvorila drugi front protiv Rusije
Bivši generalni sekretar ODKB posebno se osvrnuo i na odluku Gruzije da se ne uključi u vojni sukob protiv Rusije nakon početka rata u Ukrajini.
Prema njegovoj oceni, gruzijsko rukovodstvo na vreme je shvatilo kakvu mu ulogu namenjuju zapadni partneri i odbilo da svoju zemlju pretvori u novo poprište oružanog sukoba.
Bordjuža tvrdi da je Gruziji predlagano otvaranje drugog fronta protiv Rusije, ali da su gruzijske vlasti takav scenario odbacile, procenjujući da bi njihova država pretrpela ogromne ljudske i materijalne gubitke.
- Po mom mišljenju, Gruzini su veoma mudri ljudi. Shvatili su kuda ih vode i kako žele da ih iskoriste. Ukrajina to nije shvatila, ali Gruzini jesu - izjavio je Bordjuža.
On je zatim izneo još ozbiljniju optužbu na račun zapadnih država.
- Predlagali su im da otvore drugi front kada je počela specijalna vojna operacija, ali su oni odbili. Shvatili su da i njih žele da iskoriste, jednostavno kao topovsko meso. Veoma mudro su se povukli iz toga - rekao je Bordjuža.
Njegova ocena odnosi se na politiku gruzijskih vlasti, koje su od početka rata u Ukrajini odbijale zahteve da uvedu sopstvene ekonomske sankcije Moskvi i upozoravale da ne žele da zemlja bude uvučena u novi oružani sukob.
„Ukrajina nije shvatila šta joj se sprema“
Bordjuža smatra da je ključna razlika između Ukrajine i Gruzije upravo u tome što je Tbilisi, prema njegovom tumačenju, uspeo da prepozna opasnost od uključivanja u sukob u kojem bi najveću cenu platilo domaće stanovništvo.
On tvrdi da su zapadne zemlje pokušavale da privuku Gruziju obećanjima o budućem članstvu u Evropskoj uniji, istovremeno očekujući da ona preuzme znatno veći rizik u konfrontaciji sa Rusijom.
- Pre ili kasnije postane jasno šta od tebe žele. Tako su i Gruzini shvatili šta se od njih traži - naveo je Bordjuža.
Bivši generalni sekretar ODKB izrazio je i sumnju u iskrenost evropskih obećanja upućenih Tbilisiju i Kijevu.
- Evropa je hiljadama kilometara daleko. Da li Evropska unija zaista želi Gruziju u svom sastavu? Veoma sumnjam. Na tome može da se igra, mogu da se daju obećanja, što oni i rade. Evropi Gruzija u Evropskoj uniji uopšte nije potrebna, a Ukrajina još manje - ocenio je.
Prema Bordjužinom tumačenju, Ukrajina je prihvatila ulogu u široj zapadnoj strategiji suprotstavljanja Moskvi, dok je Gruzija odbila da postane još jedno područje neposrednog vojnog obračuna.
Njegova upozorenja o prisustvu stranih specijalaca zato povezuju dva pitanja: stvarne razmere zapadnog vojnog angažovanja u Ukrajini i mogućnost da dalja eskalacija dovede do sukoba Rusije sa državama NATO-a.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Ukrajini nedostaje najmanje 70 milijardi evra za finansiranje rata i funkcionisanje države tokom 2027. godine, a sve veći raskorak između obećane i stvarno isplaćene zapadne pomoći podstakao je čak i proračune prema kojima bi nestašica novca mogla da dovede do kapitulacije Kijeva.
Ruske snage pogodile su kontejnerski brod koji je, prema navodima Ministarstva odbrane Rusije, prevozio oružje i vojnu opremu za ukrajinsku vojsku u Crnom moru, jugozapadno od Odese.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Poljska je pokrenula veliku bezbednosnu operaciju duž granice sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, nakon upozorenja obaveštajnih službi da bi u narednim danima moglo da dođe do diverzija i upada naoružanih grupa.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović javno je priznao potpunu ekonomsku dominaciju Srbije dok je Aleksandar Vučić bio na vlasti, istakavši da je naša zemlja ostvarila veći privredni rast od Hrvatske, i to bez ijednog evra iz fondova Evropske unije!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se danas telefonskim putem uživo u Kolegijum Informera gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, ali i o merama REM-a protiv naše televizije.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je da će, uprkos svim pritiscima i izazovima sa kojima se država suočava, plate i penzije biti redovno isplaćivane i da će država obezbediti sredstva za izmirivanje svih obaveza prema građanima, ističući da je novoizabrana vlast, umesto bavljenja tim pitanjima, usmerena na političke obračune.
Dok se ne formira Vlada, i ne vidimo njihove dalje ekonomske poteze, kurs će imati odstupanja, a prodaja stranih valuta biće na minimumu, upozoravaju ekonomisti!
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Masaža stopala sve više privlači pažnju parova, a nežni dodiri na određenim delovima tabana mogu da doprinesu opuštanju, bliskosti i zanimljivijoj predigri.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.