Ruska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima na granici Dnjepropetrovske i Zaporoške oblasti, gde su ukrajinski protivnapadi potisnuli ruske jedinice sa dela ranije zauzetih položaja, dok se velika teritorija južno od reke Volčje ponovo pretvara u sivu zonu.
Situaciju dodatno komplikuje pogoršanje vremenskih uslova. Jesenje kiše, prvi mrazevi i opadanje lišća menjaju način izvođenja borbenih dejstava, dok bespilotne letelice sve više ograničavaju kretanje pešadije i vojne tehnike.
Prema ocenama ruskih vojnih izvora, naredne nedelje mogle bi da budu posebno važne za održavanje položaja koje su obe strane zauzele tokom prethodnih meseci.
Ukrajinci potiskuju Ruse kod Volčje: „Više ne možemo govoriti o stabilnim položajima“
Najozbiljnije teškoće za ruske snage zabeležene su na Dnjepropetrovskom pravcu, gde su ukrajinski protivnapadi ozbiljno ugrozili ruske položaje južno od reke Volčje.
Mihail Zvinčuk, ruski vojni analitičar i autor kanala Ribar, upozorio je da se situacija na ovom delu fronta pogoršava i da ukrajinske jedinice postepeno zauzimaju prostor iz kojeg su ruske snage prethodno potisnute.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci na kojima ruski dron napada ukrajinsko vozilo na putu između Aleksandrovke i Bogodarovke.
Foto: Tanjug/AP
Međutim, Zvinčuk smatra da snimak otkriva mnogo ozbiljniji problem za rusku stranu. Ukrajinske jedinice, prema njegovoj proceni, imaju dovoljno slobode kretanja da na tom području prevoze teret ne samo oklopnim borbenim vozilima već i neoklopljenim transportnim sredstvima.
To ukazuje da ruska vojska više nema stabilnu kontrolu nad pojedinim saobraćajnicama, dok ukrajinske snage mogu relativno slobodno da dopremaju zalihe i ljudstvo.
Glavnu pretnju ukrajinskim vozilima predstavljaju ruski dronovi, zbog čega se za snabdevanje koriste pokretljiva sredstva koja omogućavaju brzo manevrisanje.
Zvinčuk ističe da su ukrajinske snage od februara postepeno ostvarivale rezultate na ovom pravcu, koristeći praznine između ruskih položaja.
Dok ruske jedinice u šumskim pojasevima 10 do 15 kilometara južnije nastavljaju izviđačke i borbene aktivnosti protiv ukrajinskih grupa koje pokušavaju da se probiju kroz njihove položaje, ukrajinska pešadija na severu zauzima napuštene položaje i potiskuje preostale ruske jedinice.
„O potpunom učvršćivanju ruskih jedinica u Dnjepropetrovskoj oblasti više ne može biti govora. Tamo postoji samo široka siva zona između reke Volčje i administrativne granice oblasti“, navodi Ribar.
Takva situacija otežava održavanje ruskih položaja preko reke, dok ukrajinski protivnapadi primoravaju Moskvu da deo snaga i resursa usmerava na odbranu ovog područja.
Ipak, Zvinčuk naglašava da ruske jedinice nastavljaju napredovanje na susednim pravcima i da ukrajinski uspesi nisu podjednako izraženi duž čitave linije fronta.
Teške borbe kod Komara: Rusi zadržali mesto, ali ukrajinski napadi ne prestaju
Posebno napeta situacija razvija se na istočnom krilu Dnjepropetrovskog pravca, u okolini Komara.
Iako ukrajinske snage nisu ostvarile prodore prema Velikoj Novoselki koje su prethodno najavljivali pojedini proukrajinski izvori, ruske jedinice i dalje su pod snažnim pritiskom.
Prema informacijama kanala Ribar, ruska vojska uspela je da zadrži Komar, ali ukrajinska ofanziva na ovom delu fronta nije završena.
Foto: Reuters
Problem za ruske snage predstavlja činjenica da ukrajinske jedinice istovremeno napadaju na više susednih sektora, primoravajući ih da raspoređuju rezerve i održavaju položaje na sve široj teritoriji.
Takav razvoj događaja utiče i na istočno krilo Zaporoškog fronta, gde ruska vojska pokušava da nastavi napredovanje uprkos pritisku na susednom Dnjepropetrovskom pravcu.
Prema najnovijim izveštajima ruskih vojnih analitičara, na zaporoškom sektoru vode se i teške borbe kod Orehova, gde ukrajinska vojska nastoji da potisne ruske jedinice sa ranije zauzetih položaja.
Zima menja pravila ratovanja: Opadanje lišća otkriva vojnike i tehniku
Dolazak hladnijeg vremena predstavlja novi problem za obe vojske.
Ruski vojni bloger Jurij Podoljaka upozorio je 5. novembra da su prvi mrazevi već zabeleženi i u Zaporoškoj oblasti, zbog čega će preostalo lišće sa drveća opasti za svega nekoliko dana.
Prema njegovoj proceni, to će znatno promeniti uslove na frontu, jer će mnogi položaji i pravci kretanja koji su tokom leta i jeseni bili skriveni vegetacijom postati vidljivi izviđačkim dronovima.
Jesenje padavine već su oštetile brojne zemljane puteve, otežavajući dopremanje municije, hrane, goriva i evakuaciju ranjenika.
Istovremeno, opadanje lišća i sušenje trave uklanjaju prirodne zaklone koje su pešadijske jedinice koristile za prikriveno kretanje.
Dolazak mrazeva mogao bi dodatno da oteža kretanje ukrajinskih malih borbenih grupa preko otvorenih polja, ali će iste probleme imati i ruske jedinice raspoređene u sivoj zoni južno od Volčje.
Smrznuto zemljište, sa druge strane, moglo bi da poboljša prohodnost pojedinih puteva i omogući lakše kretanje teške vojne tehnike.
Podoljaka je u najnovijoj analizi od 7. novembra istakao da kiša, magla i susnežica trenutno omogućavaju obema stranama da prikrivenije prilaze neprijateljskim položajima, ali da nakon zauzimanja terena nastaje novi problem - organizovanje redovnog snabdevanja.
Čak i kada pešadija uspe da prodre u neprijateljske položaje, bez stabilnih saobraćajnica i zaštite od dronova njihovo dugoročno zadržavanje postaje izuzetno teško.
U takvim okolnostima ruševine kuća, zemunice i gusti šumarci postaju sve značajniji za zaštitu vojnika od izviđačkih i udarnih bespilotnih letelica.
Razoran ruski udar kod Orehova: Bomba probila podzemni objekat
Veliku pažnju ruskih vojnih analitičara privukle su i posledice snažnog vazdušnog udara na Kamiševahu, u Zaporoškoj oblasti, izvedenog 2. novembra.
Ruska avijacija pogodila je podzemni objekat u kojem su se nalazili pripadnici ukrajinskih službi i lokalnih vlasti, a pojedini ruski vojni izvori tvrde da su ga koristili i operateri bespilotnih letelica i pripadnici ukrajinske vojske.
Kanal Vojna hronika navodi da fotografije objavljene nakon napada prikazuju ogromna razaranja podzemnog objekta.
Prema proceni njegovih analitičara, eksplozija je bila toliko snažna da je nekoliko metara zemljišta iznad armiranobetonske konstrukcije praktično nestalo, dok je udarni talas probio masivne betonske zidove i međuspratne konstrukcije.
Ruski izvori izneli su različite informacije o vrsti upotrebljenog naoružanja.
Pominjana je mogućnost korišćenja termobarične avionske bombe, ali i teške avionske bombe FAB-3000, ukupne mase približno tri tone.
„Da li su korišćene termobarične bombe ili je za ovakvo razaranje bila dovoljna jedna FAB-3000, zasad nije jasno. Međutim, ljudi koji su se nalazili unutra praktično nisu imali nikakve šanse da prežive“, ocenjuje Vojna hronika.
Ruski izvori tvrde da je objekat korišćen kao komandno mesto, između ostalog i za pripadnike ukrajinske 128. brigade i operatere dronova. Ti navodi nisu nezavisno potvrđeni.
Ukrajinske vlasti, međutim, navode da je pogođena podzemna škola „Džerelo“, koja se nakon prelaska učenika na nastavu na daljinu koristila kao sklonište, centar za pomoć građanima i mesto za podelu humanitarne pomoći.
Objekat je zaista bio izgrađen kao podzemna škola, otvorena u oktobru 2025. godine, a njegova kasnija upotreba uključivala je i rad lokalnih službi.
Prema podacima ukrajinskih vlasti od 7. novembra, u napadima na Kamiševahu poginulo je najmanje 55 ljudi. Među žrtvama su i pripadnici policije, spasioci i predstavnici lokalnih institucija.
Na fotografijama objavljenim posle udara vide se srušene betonske konstrukcije, velika količina zemlje i šuta, kao i ekipe koje pokušavaju da uklone ruševine.
Razmere razaranja ukazuju na izuzetno snažnu eksploziju, ali same fotografije ne mogu da potvrde ruske tvrdnje o broju ukrajinskih vojnika koji su se navodno nalazili u objektu.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Ukrajini nedostaje najmanje 70 milijardi evra za finansiranje rata i funkcionisanje države tokom 2027. godine, a sve veći raskorak između obećane i stvarno isplaćene zapadne pomoći podstakao je čak i proračune prema kojima bi nestašica novca mogla da dovede do kapitulacije Kijeva.
Ruske snage pogodile su kontejnerski brod koji je, prema navodima Ministarstva odbrane Rusije, prevozio oružje i vojnu opremu za ukrajinsku vojsku u Crnom moru, jugozapadno od Odese.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Poljska je pokrenula specijalnu bezbednosnu operaciju na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, uz angažovanje policijskih, protivterorističkih i vojnih snaga, dok se u Varšavi zaoštrava sukob premijera Donalda Tuska i predsednika Karola Navrockog.
U tajnim zatvorima za mučenje u Ukrajini, prema tvrdnjama proruskog pokreta otpora iz Odese, umire približno svaki peti zatočenik, a broj žrtava dodatno uvećavaju ubistva izvršena po posebnom nalogu.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Ukrajinski oficir Denis Jaroslavski izazvao je veliku pažnju tvrdnjom da je načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov izdao naređenje da se unište svi mostovi preko Dnjepra, dok bi Kijev, Harkov i Odesa tokom zime mogli da postanu nepodobni za život.
Rusija bi mogla da izvede napade dronovima na teritoriju neke od članica NATO-a kako bi proverila da li su Sjedinjene Američke Države spremne da vojno zaštite evropske saveznike, upozorila je Lijana Fiks, stručnjak za spoljnu i bezbednosnu politiku američkog Saveta za spoljne odnose.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Ruska vojska izvela je tokom noći snažne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i brodove u Crnom moru, pogodivši, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, četiri trafostanice u centralnoj Ukrajini i tri plovila koja su prevozila gorivo, oružje i vojnu opremu za OSU.
U Abu Dabiju danas počinje nova runda pregovora Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine o okončanju rata, a Moskva je u Ujedinjene Arapske Emirate poslala delegaciju sastavljenu od visokih diplomata, vojnih zvaničnika i predstavnika obaveštajnih struktura.
Evropska unija suočava se sa ozbiljnom finansijskom dilemom: Ukrajini za nastavak rata u 2027. godini nedostaje najmanje 70 milijardi evra, ali bi eventualno odustajanje od finansiranja Kijeva moglo da proizvede daleko veće troškove za evropske države.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se danas telefonskim putem uživo u Kolegijum Informera gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, ali i o merama REM-a protiv naše televizije.
Lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je da će, uprkos svim pritiscima i izazovima sa kojima se država suočava, plate i penzije biti redovno isplaćivane i da će država obezbediti sredstva za izmirivanje svih obaveza prema građanima, ističući da je novoizabrana vlast, umesto bavljenja tim pitanjima, usmerena na političke obračune.
Dok se ne formira Vlada, i ne vidimo njihove dalje ekonomske poteze, kurs će imati odstupanja, a prodaja stranih valuta biće na minimumu, upozoravaju ekonomisti!
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Masaža stopala sve više privlači pažnju parova, a nežni dodiri na određenim delovima tabana mogu da doprinesu opuštanju, bliskosti i zanimljivijoj predigri.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.