Nemačka automobilska industrija suočava se sa ozbiljnom krizom. Sindikat Industrigeverkšaft metal (IG Metal) poručuje da neće prihvatiti gašenje fabrika i najavljuje odlučan otpor poslodavcima.
Uprava Mercedesa traži smanjenje troškova, duže radno vreme i manje dodatnih isplata. Jedan od predloga je da zaposleni umesto sadašnjih 35 rade do 40 sati nedeljno, bez povećanja zarade. Kompanija procenjuje da bi produženjem radnog vremena mogla da uštedi oko 800 miliona evra godišnje.
Mercedes-Benc traži veće uštede, sindikat odbacuje zatvaranje fabrika
IG Metal je odmah reagovao na najave uprave. "Zatvaranje fabrike za IG Metal ne dolazi u obzir", poručila je Barbara Reš, regionalna sindikalna predstavnica.
Još oštriji bio je predsednik radničkog saveta Ergun Ljumali: "Čvrsto odbacujemo zatvaranje fabrike i znamo kako da se branimo."
Ulog je veliki. Nemački proizvođači automobila i njihovi dobavljači ostvarili su tokom 2025. godine prihod od oko 534 milijarde evra i direktno zapošljavali prosečno 732.000 ljudi. Kada se uračunaju i šire privredne veze, automobilska industrija učestvuje sa oko 8,7 odsto u bruto dodatoj vrednosti nemačke privrede, navodi "Fokus onlajn".
Pritisak na troškove posebno se vidi u poređenju nemačkih fabrika sa pogonima u istočnoj Evropi. Prema internim podacima navedenim u izveštaju, troškovi rada u Mercedes-Bencovoj fabrici u Kečkemetu u Mađarskoj oko 75 odsto su niži od nemačkog proseka, dok zaposleni rade duže. Šibe tvrdi da sat rada u Nemačkoj može da košta i do pet puta više nego u istočnoj Evropi. Upravo zbog toga uprava želi da produži radno vreme i smanji troškove proizvodnje u matičnoj zemlji.
Mercedes-Benz announces it is halting new investment in Germany as high costs and strong Chinese competition put more pressure on the carmaker https://t.co/CZrgS0TUGo
— TRT World Now (@TRTWorldNow) November 13, 2026
Kraj modela koji je decenijama donosio prosperitet
Nemački automobilski model dugo je počivao na proizvodnji skupih i kvalitetnih vozila koja su se prodavala širom sveta uz visoke profitne marže. Takav sistem omogućavao je kompanijama da u Nemačkoj isplaćuju visoke zarade, održavaju kraću radnu nedelju i obezbeđuju značajna socijalna prava.
Veliku ulogu u tom modelu imalo je kinesko tržište. Folksvagen, Mercedes-Benc i Bavariše Motoren Verke (BMW) prodavali su milione automobila u Kini, a zarada ostvarena na tom tržištu pomagala je da se pokriju visoki troškovi proizvodnje u Nemačkoj.
Der große Auto-Machtkampf beginnt – Mercedes und VW auf Konfrontation mit der IG Metall https://t.co/WPvrmwYejf https://t.co/rEgXWlgVK4
— WELT (@welt) November 12, 2026
Međutim, Kina je u međuvremenu od velikog tržišta postala jedan od najvažnijih konkurenata nemačkih proizvođača. Kompanije poput BYD razvile su konkurentne električne automobile, unapredile tehnologiju baterija i softvera i počele da osvajaju kupce agresivnim cenama.
Nemački proizvođači istovremeno moraju da ulažu milijarde u nove pogonske sisteme, softver i fabrike, dok im se profit smanjuje. Folksvagen se suočava sa ozbiljnim problemima na kineskom tržištu, a BMW i Mercedes-Benc beleže pad prodaje i zarade.
U takvim okolnostima uprave pokušavaju da deo tereta krize prebace na zaposlene. Međutim, produženje radnog vremena i smanjenje zarada ne rešavaju ključne probleme: tehnološki zaostatak, gubitak tržišnog udela i sve snažniju konkurenciju iz Kine.
German automaker Mercedes-Benz decides to suspend all further investment at German sites and signals possible plant closures as the automotive crisis deepens in Europe’s largest economy. Experts warn that at least 200,000 automotive jobs could be lost in Germany by 2030 https://t.co/QLZWdct24E
— TRT World (@trtworld) November 13, 2026
IG Metal sprema oštriji odgovor
IG Metal ima više od dva miliona članova i najveći je pojedinačni sindikat u Nemačkoj. Upravo taj sindikat izborio se 1984. godine za 35-časovnu radnu nedelju, nakon gotovo sedam nedelja štrajka metalaca koji je privremeno zaustavio rad velikog broja preduzeća. Danas je jedno od najvažnijih dostignuća nemačkog radničkog pokreta ponovo pod pritiskom.
Predsednica IG Metala Kristijane Bener priprema sindikat za jedan od najvećih radnih sporova u njegovoj istoriji. Izvršni odbor sindikata odobrio je 12. novembra mogućnost 24-časovnih upozoravajućih štrajkova, dok je u dosadašnjim kraćim obustavama rada učestvovalo oko 464.000 zaposlenih.
Zu Hunderten ziehen sie durch die Straßen: IG Metall erhöht Druck und bläst zu Warnstreiks https://t.co/P8XFb2IwxN
— Merkur.de (@merkur_de) November 12, 2026
Bener optužuje poslodavce da pregovore o zaradama pretvaraju u mnogo širi sukob oko prava radnika. Upozorila je da napad na kolektivne ugovore i pravo zaposlenih na učešće u odlučivanju predstavlja napad na same temelje kolektivnog pregovaranja.
Sindikat traži povećanje plata od pet odsto, garancije za očuvanje radnih mesta i obavezujuće garancije ulaganja u domaće fabrike. Spreman je da razmotri određene ustupke, ali samo u zamenu za konkretne garancije poslodavaca.
Strah zaposlenih nije bez osnova. Radnici se pitaju da li bi prihvatanje nižih zarada i dužeg radnog vremena danas zaista sačuvalo njihove poslove ili bi kompanije kasnije ipak odlučile da zatvore pogone.
Almanya’nın en büyük sanayi sendikası IG Metall, metal ve elektrik sektöründe devam eden toplu sözleşme görüşmelerinde anlaşma sağlanamaması üzerine grevlerin kapsamını genişletme kararı aldı. https://t.co/y186bb8D2z
— Hasan KAYA (@hasan_kaya59) November 14, 2026
Ni ekonomisti ne veruju da je duža radna nedelja dovoljna
Majkl Hiter, direktor Nemačkog ekonomskog instituta, koji je blizak poslodavcima, upozorava da je Nemačka izgubila veliki deo cenovne konkurentnosti, naročito u odnosu na Kinu. On procenjuje da je kineski juan potcenjen za 20 do 30 odsto, što kineski izvoz čini dodatno jeftinijim. Prema njegovoj oceni, čak ni poboljšanje konkurentnosti nemačke privrede ne bi u potpunosti uklonilo prednost koju kineski proizvođači imaju na svetskom tržištu.
To pokazuje koliko je kriza složena. Smanjenje plata i produženje radnog vremena mogu da smanje troškove, ali sami po sebi neće obezbediti bolji električni automobil, unaprediti softver niti vratiti izgubljeni tržišni udeo. Sindikat, s druge strane, može da se bori za radna mesta i prava zaposlenih, ali ne može da natera kompanije da neograničeno ulažu u fabrike koje više ne ostvaruju očekivanu dobit.
Folksvagen sledeći na udaru
Novi veliki test za nemačku automobilsku industriju očekuje se 24. novembra, kada bi trebalo da počnu novi pregovori o zaradama u Folksvagenu. Kompanija želi dodatno smanjenje troškova, dok se nekoliko njenih fabrika suočava sa neizvesnom budućnošću.
- Nemamo vremena za gubljenje - upozorio je direktor ljudskih resursa Arne Majnsvinkel.
Sindikat traži garancije za očuvanje radnih mesta i pravo zaposlenih na odlučivanje, podsećajući da su prethodni sporazumi o štednji već zahtevali velike ustupke od radnika.
Kriza se ne zaustavlja na Mercedes-Bencu i Folksvagenu. BMW, koji je dugo važio za jednog od stabilnijih nemačkih proizvođača, takođe smanjuje broj zaposlenih, dok se rezovi očekuju i u Poršeu i Audiju. Dobavljači, među kojima je Boš, najavljuju dodatna smanjenja radne snage.
Nemačka bi tako mogla da uđe u jedan od najvećih industrijskih radnih sukoba u posleratnoj istoriji. Radnici nastoje da sačuvaju standard i prava izgrađivana generacijama, dok uprave tvrde da je poslovni model na kojem je taj prosperitet počivao izgubio održivost.
Sindikat ukazuje na profite, dividende i greške menadžmenta, dok kompanije odgovornost prebacuju na kinesku konkurenciju, slabiju potražnju i troškove koji se više ne mogu pokriti zaradom sa azijskih tržišta. Pregovori još mogu da spreče širi sukob, ali upozoravajući štrajkovi već su odobreni, a stotine hiljada zaposlenih spremne su za borbu oko budućnosti nemačke industrije.
Mercedes-Benc razmatra zatvaranje fabrika u Nemačkoj, javljaju nemački mediji, pozivajući se na saopštenje uprave objavljeno na internet portalu kompanije.
Ruska vojska je 15. novembra izvela novi napad na Odesu i okolinu, tokom kojeg je oštećena civilna infrastruktura, a izbio je i veliki požar na području automobilskog centra Mercedes-Benz.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mercedes-Benc razmatra zatvaranje fabrika u Nemačkoj, javljaju nemački mediji, pozivajući se na saopštenje uprave objavljeno na internet portalu kompanije.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin bio je gost emisije "Info dan" na Informer TV, gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, brutalnim pritiscima na medije, lažnim optužbama i hapšenjima, kao i o opasnim planovima nove vlasti koja, kako upozorava, ispunjava naloge zapadnih centara moći.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.