• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

16.11.2026

16:01

Bliži se kraj! Šok vesti iz Nemačke: Sprema se veliki haos zbog radikalne odluke industrijskih giganata - Merc bespomoćno gleda propast

Reuters

Vesti

Bliži se kraj! Šok vesti iz Nemačke: Sprema se veliki haos zbog radikalne odluke industrijskih giganata - Merc bespomoćno gleda propast

Nemačka automobilska industrija suočava se sa ozbiljnom krizom. Sindikat Industrigeverkšaft metal (IG Metal) poručuje da neće prihvatiti gašenje fabrika i najavljuje odlučan otpor poslodavcima.

Mercedes-Benc najavljuje obustavu novih ulaganja u domaće fabrike, Folksvagen razmatra zatvaranje pogona, a Boš planira hiljade otkaza, prenosi "Fokus onlajn".  Naime, Majkl Šibe, rukovodilac proizvodnje Mercedesa, saopštio je da kompanija za sada neće ulagati u svoje fabrike u Nemačkoj. Istovremeno, direktorka za ljudske resurse Brita Zeger sprovodi procenu isplativosti proizvodnih lokacija kako bi utvrdila koje pogone kompanija može dugoročno da zadrži.

Uprava Mercedesa traži smanjenje troškova, duže radno vreme i manje dodatnih isplata. Jedan od predloga je da zaposleni umesto sadašnjih 35 rade do 40 sati nedeljno, bez povećanja zarade. Kompanija procenjuje da bi produženjem radnog vremena mogla da uštedi oko 800 miliona evra godišnje.

Mercedes-Benc traži veće uštede, sindikat odbacuje zatvaranje fabrika

IG Metal je odmah reagovao na najave uprave. "Zatvaranje fabrike za IG Metal ne dolazi u obzir", poručila je Barbara Reš, regionalna sindikalna predstavnica.

Još oštriji bio je predsednik radničkog saveta Ergun Ljumali: "Čvrsto odbacujemo zatvaranje fabrike i znamo kako da se branimo."

Ulog je veliki. Nemački proizvođači automobila i njihovi dobavljači ostvarili su tokom 2025. godine prihod od oko 534 milijarde evra i direktno zapošljavali prosečno 732.000 ljudi. Kada se uračunaju i šire privredne veze, automobilska industrija učestvuje sa oko 8,7 odsto u bruto dodatoj vrednosti nemačke privrede, navodi "Fokus onlajn".

Pritisak na troškove posebno se vidi u poređenju nemačkih fabrika sa pogonima u istočnoj Evropi. Prema internim podacima navedenim u izveštaju, troškovi rada u Mercedes-Bencovoj fabrici u Kečkemetu u Mađarskoj oko 75 odsto su niži od nemačkog proseka, dok zaposleni rade duže. Šibe tvrdi da sat rada u Nemačkoj može da košta i do pet puta više nego u istočnoj Evropi. Upravo zbog toga uprava želi da produži radno vreme i smanji troškove proizvodnje u matičnoj zemlji.

Kraj modela koji je decenijama donosio prosperitet

Nemački automobilski model dugo je počivao na proizvodnji skupih i kvalitetnih vozila koja su se prodavala širom sveta uz visoke profitne marže. Takav sistem omogućavao je kompanijama da u Nemačkoj isplaćuju visoke zarade, održavaju kraću radnu nedelju i obezbeđuju značajna socijalna prava.

Veliku ulogu u tom modelu imalo je kinesko tržište. Folksvagen, Mercedes-Benc i Bavariše Motoren Verke (BMW) prodavali su milione automobila u Kini, a zarada ostvarena na tom tržištu pomagala je da se pokriju visoki troškovi proizvodnje u Nemačkoj.

Međutim, Kina je u međuvremenu od velikog tržišta postala jedan od najvažnijih konkurenata nemačkih proizvođača. Kompanije poput BYD razvile su konkurentne električne automobile, unapredile tehnologiju baterija i softvera i počele da osvajaju kupce agresivnim cenama.

Nemački proizvođači istovremeno moraju da ulažu milijarde u nove pogonske sisteme, softver i fabrike, dok im se profit smanjuje. Folksvagen se suočava sa ozbiljnim problemima na kineskom tržištu, a BMW i Mercedes-Benc beleže pad prodaje i zarade.

U takvim okolnostima uprave pokušavaju da deo tereta krize prebace na zaposlene. Međutim, produženje radnog vremena i smanjenje zarada ne rešavaju ključne probleme: tehnološki zaostatak, gubitak tržišnog udela i sve snažniju konkurenciju iz Kine.

IG Metal sprema oštriji odgovor

IG Metal ima više od dva miliona članova i najveći je pojedinačni sindikat u Nemačkoj. Upravo taj sindikat izborio se 1984. godine za 35-časovnu radnu nedelju, nakon gotovo sedam nedelja štrajka metalaca koji je privremeno zaustavio rad velikog broja preduzeća. Danas je jedno od najvažnijih dostignuća nemačkog radničkog pokreta ponovo pod pritiskom.

Predsednica IG Metala Kristijane Bener priprema sindikat za jedan od najvećih radnih sporova u njegovoj istoriji. Izvršni odbor sindikata odobrio je 12. novembra mogućnost 24-časovnih upozoravajućih štrajkova, dok je u dosadašnjim kraćim obustavama rada učestvovalo oko 464.000 zaposlenih.

Bener optužuje poslodavce da pregovore o zaradama pretvaraju u mnogo širi sukob oko prava radnika. Upozorila je da napad na kolektivne ugovore i pravo zaposlenih na učešće u odlučivanju predstavlja napad na same temelje kolektivnog pregovaranja.

Sindikat traži povećanje plata od pet odsto, garancije za očuvanje radnih mesta i obavezujuće garancije ulaganja u domaće fabrike. Spreman je da razmotri određene ustupke, ali samo u zamenu za konkretne garancije poslodavaca.

Strah zaposlenih nije bez osnova. Radnici se pitaju da li bi prihvatanje nižih zarada i dužeg radnog vremena danas zaista sačuvalo njihove poslove ili bi kompanije kasnije ipak odlučile da zatvore pogone.

Ni ekonomisti ne veruju da je duža radna nedelja dovoljna

Majkl Hiter, direktor Nemačkog ekonomskog instituta, koji je blizak poslodavcima, upozorava da je Nemačka izgubila veliki deo cenovne konkurentnosti, naročito u odnosu na Kinu. On procenjuje da je kineski juan potcenjen za 20 do 30 odsto, što kineski izvoz čini dodatno jeftinijim. Prema njegovoj oceni, čak ni poboljšanje konkurentnosti nemačke privrede ne bi u potpunosti uklonilo prednost koju kineski proizvođači imaju na svetskom tržištu.

To pokazuje koliko je kriza složena. Smanjenje plata i produženje radnog vremena mogu da smanje troškove, ali sami po sebi neće obezbediti bolji električni automobil, unaprediti softver niti vratiti izgubljeni tržišni udeo. Sindikat, s druge strane, može da se bori za radna mesta i prava zaposlenih, ali ne može da natera kompanije da neograničeno ulažu u fabrike koje više ne ostvaruju očekivanu dobit.

Folksvagen sledeći na udaru

Novi veliki test za nemačku automobilsku industriju očekuje se 24. novembra, kada bi trebalo da počnu novi pregovori o zaradama u Folksvagenu. Kompanija želi dodatno smanjenje troškova, dok se nekoliko njenih fabrika suočava sa neizvesnom budućnošću.

- Nemamo vremena za gubljenje - upozorio je direktor ljudskih resursa Arne Majnsvinkel.

Sindikat traži garancije za očuvanje radnih mesta i pravo zaposlenih na odlučivanje, podsećajući da su prethodni sporazumi o štednji već zahtevali velike ustupke od radnika.

Kriza se ne zaustavlja na Mercedes-Bencu i Folksvagenu. BMW, koji je dugo važio za jednog od stabilnijih nemačkih proizvođača, takođe smanjuje broj zaposlenih, dok se rezovi očekuju i u Poršeu i Audiju. Dobavljači, među kojima je Boš, najavljuju dodatna smanjenja radne snage.

Nemačka bi tako mogla da uđe u jedan od najvećih industrijskih radnih sukoba u posleratnoj istoriji. Radnici nastoje da sačuvaju standard i prava izgrađivana generacijama, dok uprave tvrde da je poslovni model na kojem je taj prosperitet počivao izgubio održivost.

Sindikat ukazuje na profite, dividende i greške menadžmenta, dok kompanije odgovornost prebacuju na kinesku konkurenciju, slabiju potražnju i troškove koji se više ne mogu pokriti zaradom sa azijskih tržišta. Pregovori još mogu da spreče širi sukob, ali upozoravajući štrajkovi već su odobreni, a stotine hiljada zaposlenih spremne su za borbu oko budućnosti nemačke industrije.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Počela nova hapšenja zbog ubistva Periša u ludnici
Region

Počela nova hapšenja zbog ubistva Periša u ludnici

Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.

16.11.2026

15:03

Zabava

Magazin

Džet set