Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
U razgovoru za NEWS.ru poručio je da Kijev mora da očekuje znatno oštriju reakciju Moskve nego tokom prethodnih napada, a kao jedan od mogućih ciljeva izdvojio je prelaze preko Dnjepra, čije je oštećenje već izazvalo ozbiljne probleme u snabdevanju ukrajinskih snaga.
Maročko je ocenio da poslednji napad na Krimski most predstavlja nastavak politike ukrajinskog rukovodstva koju ruska strana karakteriše kao terorističku. Prema njegovim rečima, Moskva neće imati problema da obnovi oštećenu saobraćajnicu, ali to ne znači da će se njen odgovor završiti na sanaciji mosta.
- Napad dronovima na Krimski most, po mom dubokom uverenju, još jednom je potvrdio terorističku suštinu ukrajinske države. Shodno tome, Moskva mora da učini sve kako bi nanela poraz Kijevu i primorala ga na kapitulaciju - izjavio je Maročko.
On je zatim uputio direktno upozorenje ukrajinskoj vojsci.
- Dok su na vlasti u Ukrajini teroristi, građani Rusije neće imati miran život. Uveren sam da će most biti obnovljen, a da će Oružane snage Ukrajine zažaliti zbog takvih postupaka, jer odgovor neće biti samo simetričan, već i mnogo žešći nego ranije - poručio je ruski stručnjak.
Moskva bi mogla da udari na ključne mostove preko Dnjepra
Maročko smatra da bi mogući ruski odgovor trebalo posmatrati u kontekstu nedavnih udara na ukrajinske saobraćajnice, posebno mostove preko Dnjepra koji imaju veliki značaj za dopremanje vojne opreme, municije i ljudstva.
Prema njegovoj proceni, ruske snage već su uspele da ozbiljno otežaju ukrajinsku vojnu logistiku napadima na važne prelaze, što je moglo da bude jedan od razloga zbog kojih se Kijev odlučio za novi udar na Krimski most.
- Smatram da su iza napada na Krimski most stajale upravo Oružane snage Ukrajine. One sada zaista imaju poteškoća sa logistikom, upravo zato što smo nedavno počeli da izvodimo udare na ključne mostove preko Dnjepra - objasnio je Maročko.
Foto: AFP PHOTO / Ukrainian Security Service / Profimedia
Krimski Most
On je ocenio da je ukrajinska operacija predstavljala pokušaj odmazde zbog tih napada.
- Zato su, po mom mišljenju, odlučili da se na taj način osvete Rusiji i udare na objekat koji povezuje Krim sa kopnom. Ali, za razliku od ukrajinskih snaga, mi taj objekat ne koristimo za vojne potrebe - tvrdi ruski stručnjak.
Ukrajinske vlasti, međutim, Krimski most smatraju važnim pravcem za snabdevanje ruskih jedinica na Krimu i južnom delu fronta, zbog čega ga predstavljaju kao vojni cilj.
Ruski poslanik traži desetostruku odmazdu
Maročkovo upozorenje dobilo je dodatnu težinu nakon izjave člana Odbora za odbranu ruske Državne dume Alekseja Žuravljova, koji je 17. novembra zatražio masovne udare na ukrajinske mostove.
Žuravljov smatra da bi Rusija trebalo da upotrebi rakete i bespilotne letelice protiv svih važnih saobraćajnih prelaza koji su još u funkciji, a posebno protiv mostova preko Dnjepra.
- Ovo ne sme da prođe nekažnjeno. Odgovor mora biti žestok i neizbežan, i to desetostruko snažniji. Treba odmah poslati roj raketa i dronova na sve ukrajinske mostove koji su još u upotrebi - izjavio je Žuravljov za NEWS.ru.
Prema njegovim rečima, cilj takvih udara bio bi da se ukrajinskoj vojsci maksimalno oteža dopremanje zapadnog naoružanja i opreme na front.
On je zatražio i napade na ukrajinsko političko rukovodstvo, navodeći da odgovorni za udare na Krim moraju da snose posledice.
Reč je o zahtevima ruskog poslanika i procenama vojnog stručnjaka, a ne o zvanično potvrđenom planu ruskog Ministarstva odbrane.
Maročko: Ukrajina nema snage za veliku kontraofanzivu
Ruski vojni stručnjak napade na Krimski most povezuje i sa situacijom na frontu, ocenjujući da ukrajinska vojska raspolaže sve manjim mogućnostima za izvođenje velikih ofanzivnih operacija.
Prema njegovim tvrdnjama, ukrajinskim jedinicama nedostaju ljudstvo, vojna oprema i drugi resursi potrebni za organizovanje velikih protivnapada. Zbog toga smatra da Kijev nastoji da napadima na infrastrukturne objekte nadoknadi nedostatak uspeha na liniji borbenih dejstava.
Maročko je ocenio da se ukrajinsko rukovodstvo sve češće odlučuje za takve operacije kako bi izvršilo politički i psihološki pritisak na Moskvu.
On pritom insistira da trajno zaustavljanje ukrajinskih napada neće biti moguće samo pojedinačnim ruskim uzvratnim udarima, već da je neophodno primorati vlasti u Kijevu na kapitulaciju.
Krimski most ponovo oštećen, Kremlj najavio obnovu
Ukrajinska vojska izvela je napade na Krimski most 16. i 17. novembra, zbog čega je privremeno obustavljen drumski i železnički saobraćaj.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski preuzeo je odgovornost za operaciju i saopštio da je pripremana nedeljama, uz upotrebu različitih raketa i bespilotnih letelica. Prema tvrdnjama Kijeva, ozbiljno su oštećeni drumski i železnički delovi mosta.
Ruske vlasti potvrdile su oštećenja, a Istražni komitet pokrenuo je krivični postupak zbog terorističkog akta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je predsednik Vladimir Putin upoznat sa situacijom i da će biti izrađen plan obnove saobraćajnice.
- Nema nikakve sumnje da će most biti obnovljen i da će biti još bolji nego ranije - poručio je Peskov.
Maročkova upozorenja i zahtev Žuravljova za desetostruku odmazdu dolaze u trenutku kada ruske snage već izvode udare na ukrajinsku transportnu infrastrukturu. Obojica smatraju da bi naredni ruski odgovor trebalo da bude znatno snažniji, pri čemu kao posebno važne ciljeve izdvajaju mostove preko Dnjepra.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Bezbednosne službe Severne Makedonije i Grčke sprečile su planirani teroristički napad na jednu osobu u Grčkoj i razbile kriminalnu mrežu koja je, prema navodima istražitelja, delovala po naređenjima iranskog državljanina povezanog sa obaveštajnim službama Teherana.
Moldavija je u utorak, 17. novembra, hitno zatvorila celokupan vazdušni prostor nakon što je bespilotna letelica tipa „šahed“ primećena kako se kreće prema Kišinjevu, dok je drugi dron, „geran-2“, prethodno dva puta ušao na teritoriju zemlje iz pravca Ukrajine.
Ruska raketna fregata „Admiral Golovko“, naoružana hipersoničnim raketama „cirkon“, prešla je Atlantski okean i kroz Gibraltarski moreuz uplovila u Sredozemno more, saopštila je u utorak, 17. novembra, pres-služba ruske Severne flote.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Pojedini simpatizeri Studentske liste nevoljno priznaju ono što je očigledno svima koji su pratili konstitutivnu sednicu Narodne Skupštine u 15. sazivu - Aleksandar Vučić je, žargonski rečeno, obrisao pod blokaderima.
Jovo Bakić, šef poslaničke grupe "Studentska lista - Studenti pobeđuju", odbio je da se izvini za skandalozan napad Marije Radovanović, bivšeg sekretara Medicinskog fakulteta na glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Devojke iz Crvenog tima govorile su o borbi za individualnu medalju, a Anđela Pešikan istakla je da joj je žao što njena cimerka Lana Erić nije uspela da dođe do nje.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Naučnici sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta "Petar Veli" (SPbPU) predstavili su AI protokol koji će ubrzati razvoj lekova protiv raka za 50 puta.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Troje dece zadobilo je teške povrede glave i tela prilikom pada na pokretnim stepenicama u Tržnom centru "Galerija" u Beogradu zbog čega su zadržani na Odeljenju neurohirurgije Urgentnog centra.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Starleta Stanija Dobrojević ponovo je privukla pažnju pratilaca na društvenim mrežama, a ovog puta za oko je zapao njen izgled tokom opuštenog trenutka u jednom restoranu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.