Na čelu privrednog uspona uskoro bi trebalo da se nađe Poljska, najavio je čelnik poljske vladajuće stranke PiS Jaroslav Kazinski. Njena privreda raste velikom brzinom i kako on smatra 2040. će dostići i najbogatiju zemlju Europske unije, Nemačku
Ekonomski stručnjaci su tu ipak teško krili osmeh: trenutno je BDP Poljske nešto preko 500 milijardi dolara, Nemačke – sedam puta više, oko 3 i po biliona dolara, piše Dojče Vele.
Aleksander Lazek, ekonomista iz varšavskog instituta Civil Development Forum objašnjava kontekst izjave poljskog stranačkog čelnika: „Do određene mere je ova izjava tek politička retorika poljskim biračima stranke PiS uoči predsedničkih izbora ovog marta. Cilj da se dostigne prosek EU-a do 2033. će biti teško postići bez političkih reformi, ali s nešto sreće se može postići. Ali izjednačiti se s Nemačkom? To nije moguće."
Ipak, 2019. je varšavska School of Economics objavila studiju po kojoj, ako Poljska uspe da zadrži stopu privrednog rasta koju je imala od 1990. do 2018., da će onda zaista dostići Nemačku.
Profesorka te ustanove Hana Godlevska-Majkovska obrazlaže kako je Poljska već 2015. sustigla Grčku obzirom na BDP po glavi stanovnika i da će ove godine sustići i Portugal.
Brz rast od pristupa Europskoj uniji
Kad je Poljska pre gotovo 16 godina pristupila EU, bila je jedna od najsiromašnijih zemalja Unije: BDP po glavi stanovnika je bio samo 14.800 eura godišnje i samo Letonija je bila siromašnija. Stopa nezaposlenosti je bila 19%, prosečna mesečna primanja tek oko 510 eura.
Od tada je privreda Poljske rasla oko 4% godišnje, više nego tri puta brže nego što je bio prosečni rast članica EU-a koji je iznosio oko 1,2%. 2004. je BDP Poljske bio tek oko 44% proseka u EU-u, 2018. je to već bilo 67%.
Ipak, savetnička agencija MekKinsli hvali uspehe Poljske, ali i podseća kako je ona još uvek na 22. mestu od 27 zemalja članica kad je reč o BDP-u po glavi stanovnika preračunato kupovnom moći. U Poljskoj je on jedva 26.000 eura, dok je prosek u EU-u preko 35.000 eura.
Drugi veliki problem je produktivnost: ako se meri sticanje nove vrednosti po radnom satu, u Poljskoj produktivnost raste stopom od 4% godišnje, od 13 evra na sat 2004. na 21 euro 2018. Ali u zemljama zapada EU-a je prosek negdje kod 40 evra na sat. Dakle ako bi barem povećala produktivnost, ona bi uspela da dođe na evropski prosek – ali bi i tako bila još daleko od Nemačke.
Onda je tu i problem plata u Poljskoj: 2015. je radni sat u evropskom proseku bio 25 evra, u Poljskoj tek 8,60 evra – time je bila jedna od "najjeftinijih" zemalja Unije. Ekonomistkinja Svetske banke Emilia Skrok konstatuje kako se plate u Poljskoj tek polako približavaju proseku
Sustigla Grčku i Portugal
Ali to će onda biti problem s kojim će se Poljska tek morati suočiti – i tu čak ni Zapad nema pravog leka jer se to svuda dogodilo. Kod viših plata ne samo pojedine fabrike, nego čitavi privredni sektori više neće biti rentabilni u Poljskoj. Poljska, isprva kao jedna od najsiromašnijih zemalja lako je mogla da beležiti visok rast, ali što je razvijenija, to će biti teže i održati takav tempo.
Isto tako, Poljska je poseban slučaj i što je srazmerno velika zemlja i veliko domaće tržište: obzirom da ni ne pomišlja u neko dogledno vreme da se odrekne nacionalne valute, njeno domaće tržište je donekle uspelo da amortizuje udarce kroz koje je prolazila Evropska unija u doba krize u Grčkoj i drugim zemljama Da bi se postigao taj "kvantni skok" u Evropi, ona mora da izađe iz te zaštite i početi se mjeriti s najboljima u Europskoj uniji.
Foto: Pixabay
Moguća dva scenarija
I Poljski ekonomski institut (PIE) konstatuje kako je Poljska već dobila ili će dobiti 164 milijarde evra podsticaja, što je otprilike dvostruko od trenutnog proračuna Poljske.
On veruje kako ima sektora gdje Poljska može više: kozmetička industrija, industrija lekova, čak i vazdušni saobraćaj - kompanija LOT je čak novi vlasnik nemačke kompanije, nekadašnjeg čarter r-sektora Lufthanse, kompanije Kondor. Gradi se i veliki aerodrom kod Varšave.
MekKinsli vidi dva moguća scenarija razvitka do 2030. U prvom modelu poljska ekonomija raste za oko tri odsto godišnje. Do 2030. bi poljski BDP porastao za oko 190 milijarda evra.
Drugi scenarijo predviđa ekonomski rast od pet odosto. Za to bi, međutim, radnom tržištu bilo potrebno više Poljaka, produktivnost bi trebalo da bude povećana, a investicije bi morale znatno da poraste. Samo tako bi poljska ekonomija do 2030. mogla da porasti na oko 900 milijardi evra.
Oba scenarija, prema MeKinslijuprate brojni rizici: da ima znatno manje ljudi sposobnih za rad, da EU-subvencije brže prestanu nego što se očekuje ili da ne bude stranih investicija. Osim toga će splasnuti rast produktivnosti ako se ne poboljša obrazovni sustav i ne uspije bolja razmjena između sveučilišta i poduzeća, piše Deutsche Welle.
Kineski predsednik Si Ðinping predstavlja pretnju za Evropsku uniju i njene vrednosti, navodi milijarder Džordž Soroš u autorskom tekstu za Prodžekt Sindikat
Kineski predsednik Si Ðinping predstavlja pretnju za Evropsku uniju i njene vrednosti, navodi milijarder Džordž Soroš u autorskom tekstu za Prodžekt Sindikat
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
Napad na trojicu zatvorskih službenika tokom nedavne sahrane u Novom Pazaru ponovo je skrenuo pažnju na nasilje koje je u pojedinim slučajevima obeležilo poslednje ispraćaje, parastose i zadušnice u Srbiji i regionu. Slični incidenti beleženi su i ranijih godina, a neki od njih završili su se i tragično.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Mimoza salata nezaobilazan je deo mnogih slavskih i prazničnih trpeza. Spoj kuvanog povrća, šunke, jaja, kačkavalja i kremastog preliva čini je ukusnim predjelom kojem je teško odoleti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari