Poslanici Evropskog parlamenta iz reda Evropskog hrišćanskog političkog pokreta (ECPM) su 27. juna u Briselu objavili Deklaraciju o crnogorskom Zakonu o slobodi veroispovesti
ECPM je evropska politička partija čije su članice 22 političke partije iz država članica Evropske unije i više od trideset partija, udruženja i nevladinih organizacija širom sveta. ECPM ima 4 evropska poslanika iz Holandije, Nemačke i Rumunije, a njihovi poslanici se nalaze i u nacionalnim parlamentima Hrvatske, Holandije, Irske, Italije, Poljske, Rumunije i Švajcarske.
Evropski hrišćanski politički pokret je jedina evropska politička partija koja deluje kao hrišćansko-demokratska partija u Evropi sa hrišćansko-socijalnog gledišta. Osnovne vrednosti ECPM su Evropa u kojoj se čuva ljudsko dostojanstvo, ekonomija koja radi za ljude i planetu, zdrave porodice i zdravi brakovi; sloboda, bezbednost i stabilnost; borba protiv trgovine ljudima, reforma Evropske unije usmerena prema potrebama građana i očuvanje hrišćanske kulture i zaostavštine.
U duhu univerzalnih vrednosti za koje se zalažu, evropski poslanici ECPM su reagovali na donošenje Zakona o slobodi i veroispovesti i ukazali na okolnosti pod kojima je donet suprotno preporukama Venecijanske komisije, kao i sporne tačke po njihovom mišljenju, prenosi Mitropolija crnogorsko-primorska.
Integralni tekst deklaracije prenosimo u celosti:
Dana 27. decembra 2019. godine, Skupština Crne Gore usvojila je zakon pod nazivom „Zakon o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica“, koji je stupio na snagu 8. januara 2020. godine.
Ovim zakonom regulišu se dva aspekta: registracija i zakonsko priznavanje svih verskih zajednica u Crnoj Gori i imovina i vlasništvo crkve. Novi sistem registracije je prilično komplikovan i kontradiktoran, i čini se da se nekim njegovim odredbama diskriminiše Srpska pravoslavna crkva, dok se favorizuje „Crnogorska pravoslavna crkve“. Druga tačka sukoba je crkvena imovina. Ukoliko se ne obezbede jasni dokazi o vlasništvu, država će polagati pravo na nju. Srpska pravoslavna crkva tvrdi da je takva odredba usmerena protiv nje, kao i da Vlada Crne Gore namerava da nacionalizuje njenu imovinu.
Ovaj zakon takođe je kritikovan po osnovu dva pitanja koja se tiču verske pouke. Prvo, iako se priznaje pravo roditelja da vrše versku pouku svog deteta u skladu sa svojim verskim uverenjima, to se mora vršiti uz poštovanje „psihičkog integriteta deteta“ (Čl. 52) i samo do njegove jedanaeste godine života. Kada dete napuni dvanaest godina, ono odlučuje za sebe. Kao drugo, nijednoj verskoj zajednici ili skupini nije dozvoljeno da osnuje versku osnovnu školu.
Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska Komisija) Saveta Evrope razmatrala je ovaj zakon. Komisija je kontinuirano naglašavala potrebu da Vlada održi javne rasprave sa predstavnicima svih verskih zajednica u Crnoj Gori – proces koji je u praksi bio ograničen. Takođe, obaveza registracije protivna je principu sadržanom u smernicama Venecijanske Komisije o pravnom subjektivitetu verskih zajednica.
Zakon je na kraju izglasan u spornoj atmosferi: tokom noći, dok su predstavnici opozicije i crkveni velikodostojnici uhapšeni a demonstranti izazivali nerede na ulicama na dan glasanja.
Mi, članovi Skupštine Evropskog hrišćanskog političkog pokreta, tražimo od Vlade Crne Gore da poštuje i sprovede preporuke Venecijanske komisije, naročito u pogledu korišćenja crkvene imovine i registracije verskih zajednica. Ukoliko je potrebno postojeći zakon izmeniti, mi pozivamo Vladu da to učini uz poštovanje adekvatnog i transparentnog procesa rasprave sa svim zainteresovanim stranama, bez iskazivanja bilo kakve pristrasnosti.
Takođe molimo Vladu Crne Gore da se uzdrži od upotrebe sile nad sopstvenim građanima i da neguje atmosferu inkluzivnosti i međusobnog poštovanja u svojoj interakciji sa verskim skupinama, a naročito sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Na kraju, Evropska Komisija treba pažljivo da prati rezultate Vlade Crne Gore u pogledu slobode veroispovesti, budući da ona čini ključni element procesa pristupanja Evropskoj Uniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Informer televizija danas je ekskluzivno emitovala prvi intervju Aleksandra Vučića, lidera srpske opozicije i šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", iz Narodne skupštine.
Mirovi sporazum kojim je okončan tropiogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, započet aprila 1992. pošto je razbijena Jugoslavija, usaglašen je i parafiran 21. novembra 1995. u Dejtonu.
Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta, jedan od najglasnijih pristalica Studentske liste, verovali ili ne, poručio je da se stanje u saobraćaju u Srbiji normalizovalo od vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra.
Novo istraživanje iz pustinje u Čadu pokazuje da orlovi uspešno love odrasle pavijane teške i do 26 kilograma. Ovo otkriće menja dosadašnja uverenja i otvara pitanje da li su rani ljudski preci takođe bili mete napada iz vazduha.
Za sat i po vremena u Beogradu su oborena tri pešaka, dečak (8), tinejdžer i jedna devojka. Reč je o tri odvojene saobraćajne nezgode koje su se dogodile na Čukarici, Dorćolu i Zvezdari.
Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Slađana Španjević Volkov saopštila je da je tokom uviđaja u mestu Bajice izuzeto mnoštvo tragova koji će biti predmet daljih veštačenja, kako bi se rasvetlile okolnosti pod kojima je ubijen Miloš Đuričković (56).
Na poznatom kafić-restoranu u naselju Braće Jerković, na koji je jutros oko 4.40 bačena bomba, tokom dana je sanirana šteta i lokal sada normalno radi.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Pevačica Indira Aradinović Indi ponovo je zapalila društvene mreže novom objavom na svom Instagram profilu, gde je pokazala liniju na kojoj bi joj mnoge mlađe koleginice pozavidele.
Bivša učesnica rijalitija "Elita", Milena Kačavenda, zabrinula je svoje pratioce na društvenoj mreži Instagram kada je saopštila da se suočila sa zdravstvenim problemima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.