Dezinfekcija igra drugostepenu ulogu, jer je SARS-CoV2 zaraza koja se prenosi vazdušno-kapljičnim putem, a ne kontaktom. Međutim, ako čovek kašlje ili kija u dlanove, a zatim otvara vrata, može doći do inficiranja ako neko drugi dotakne bravu. Ali to nije glavni način prenosa zaraze
Jedan od vodećih nemačkih virusologa i direktor Instituta za virologiju i istraživanje HIV-a pri Univerziteta u Bonu, profesor Hendrik Štrik u ekskluzivnom intervjuu za Sputnjik objašnjava da li su maske i dezinfekcija efikasne, da li se korona može pobediti, šta najviše doprinosi širenju zaraze i kada se može očekivati sledeći skok broja zaraženih.
Vi ste izjavili da mislite da neće biti drugog ili trećeg talasa virusa korona, ali da će to biti „kontinuiran talas virusa sa usponima i padovima“. Da li mislite da je takav razvoj epidemije tipičan samo za Nemačku ili na međunarodnom nivou?
– Ja to posmatram kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ne očekujem da će ovaj virus nestati. SARS-CoV2 će postati nova vrsta endemskog (stalno prisutnog) virusa korona. Trenutno u svetu postoje četiri endemska virusa korona od kojih oboleva čovek, i mislim da se i SARS-CoV2 razvija u takav virus. Ne možemo uništiti virus dok ne budemo imali vakcinu. Do danas nismo pronašli vakcinu protiv patogenih ljudskih vrsta virusa korona, tako da moramo integrisati SARS-CoV2 u naš svakodnevni život.
Koji su glavni faktori zaraze SARS-CoV2 i koliko su efikasne opštepoznate zaštitne mere, kao što su maske i dezinfekcija?
– Postoje dva faktora koji su karakteristični za respiratorne viruse ili za viruse korona, koji doprinose infekciji. To su blizina i vreme. Ako se nalazite pored zaražene osobe i provodite s njom mnogo vremena, najverovatnije će doći do infekcije. Rizik od infekcije dodatno se povećava u zatvorenim prostorijama, jer odsustvo vetra i sunca znači da kapljice virusa mogu lakše opstati u vazduhu. Zaštitne maske su efikasne. One mogu umanjiti rizik od infekcije SARS-CoV2, kako su pokazala pojedina istraživanja. Ali ako se maska koristi nepravilno, ako je nose nekoliko nedelja, ako se ne pere, neprestano se dodiruje, onda je takva maska pogodna za bakterije i viruse. To može izazvati i druge bolesti.
Dezinfekcija igra drugostepenu ulogu, jer je SARS-CoV2 zaraza koja se prenosi vazdušno-kapljičnim putem, a ne kontaktom. Međutim, ako čovek kašlje ili kija u dlanove, a zatim otvara vrata, može doći do inficiranja ako neko drugi dotakne bravu. Ali to nije glavni način prenosa zaraze.
Ranije je ruska kompanija predstavila „tunel za dezinfekciju“, a slična oprema je postavljena u rezidenciji predsednika Rusije Vladimira Putina. Da li je takav uređaj zaista efikasan protiv virusa korona?
– Glavna žarišta kovida 19 su u bronhijama i plućima. Zbog toga je spoljna dezinfekcija, verovatno, manje efikasna. Ali kada je reč o drugim virusima koji se prenose kontaktnim putem i koji mogu dugo ostati na površini, važna je dobra dezinfekcija, a posebno ruku. Za virus koronu to nije primarno.
Koliko je svetska zajednica pripremljena za globalne pandemije, kao što je kovid 19?
– Sada učimo neverovatno intenzivno. I učimo da bi trebalo da budemo mnogo bolje pripremljeni za takve pandemije. Poslednjih godina Svetska zdravstvena organizacija je više puta izjavljivala da je potrebno više novca kako bi bili bolje pripremljeni za takve pandemije. Nadam se da će SZO izaći iz ove situacije snažnija, a ne slabija. Naravno, treba videti da li organizaciju treba strukturno menjati za izvršavanje ovih zadataka, ali je očigledno da je budžet SZO za borbu protiv pandemija danas izuzetno nizak. Pandemija je globalni sistem, nije regionalna niti nacionalna, ali mi, kao globalna zajednica, učestvujemo u tome zajedno.
Da li smatrate da se takve pandemije mogu ponoviti u narednih nekoliko godina?
– Ne znamo. Može se dogoditi da se ponovo pojave stari virusi, kao što je španski grip. Može se desiti da poznate bakterije postanu neosetljive na antibiotike i da naprave problem za ceo svet. Što bolje budemo pripremljeni, to ćemo brže i efikasnije moći da se izborimo sa time u budućnosti. Najvažnije vreme pandemije je vreme pre pandemije.
Da li se može očekivati povećanje broja zaraženih virusom korona na jesen?
– Kada je reč o drugim vrstama virusa korona, postoji njihova zavisnost od vremena, bar u Nemačkoj. Respiratorni virusi se šire brže kada je hladno i suvo vreme ili pri visokoj vlažnosti. Može se pretpostaviti da će se i kovid 19 slično ponašati. Pre nekoliko meseci u Australiji je bio mali broj zaraženih, dok sada njihov broj naglo raste. Jedan razloga za to može biti taj što u Australiji počinju zimski meseci.
Kako ocenjujete način borbe protiv pandemije kao što je strogi karantin, koji ograničava socijalnu aktivnost ljudi i rad organizacija?
– Govorim da moramo početi da živimo sa virusom. To znači da moramo shvatiti koje mere su najefikasnije. Neki govore da su to maske, drugi se zalažu za ograničavanje kontakata ili zabranu masovnih okupljanja. Ali u ovom momentu mi to ne znamo. U početku je brzo i istovremeno doneseno mnogo različitih mera. Sada je važno shvatiti šta najbolje blokira virus. Kada to shvatimo, krenućemo pravim putem.
Prvi slučaj kovida-19 zabeležen je u decembru u Vuhanu. Virus se brzo širio i do sada je registrovan u više od 200 zemalja. Šta smo za ovih šest meseci naučili o koronavirusu, a u čemu grešimo – za RTS je govorila virusolog Ana Banko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prvi slučaj kovida-19 zabeležen je u decembru u Vuhanu. Virus se brzo širio i do sada je registrovan u više od 200 zemalja. Šta smo za ovih šest meseci naučili o koronavirusu, a u čemu grešimo – za RTS je govorila virusolog Ana Banko.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
U Beogradu je danas održan skup "Srbija - jedna porodica", na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi. Nova S je na skupu intervjuisala prolaznike i one koji su namenski došli na skup i dobila neočekivan odgovor.
Srpkinja je tokom letovanja u Kalitei doživela strašnu neprijatnost, kada je grupa tinejdžera tokom noći upala u dvorište smeštaja, a jedan od njih izvršio je veliku nuždu u bazenu.
Grupacija "Stelantis" najavila je povratak malih gradskih električnih automobila na tržište, a najveću pažnju privukla je nova "fiat panda", koja će se proizvoditi u Italiji. Početna cena iznosiće oko 15.000 evra.
Novootvorenom deonicom Moravskog koridora, od Čačka do Kraljeva, od zvaničnog puštanja u saobraćaj, pa do 16:00 sati, prošlo je 7.960 vozila, saopštilo je danas preduzeće "Putevi Srbije".
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Viktor Živojinović, sin pevačice Lepe Brene i bivšeg tenisera Bobe Živojinovića, privukao je pažnju pokazavši kako porodica uživa na svojoj luksuznoj jahti.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa pratiocima slike sa dečkom Milošem Stojanovićem Tigrom, a njeno izvajano telo je izazvalo buru pozitivnih komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.