Deo tajnog "arktičkog projekta" Hitlerovog Trećeg rajha i dan danas intrigira javnost a jedan njegov deo čuva se u muzeju nacionalnog parka "Ruski Arktik" u Arhangelsku. Njemu su 2016. godine dostavljeni ostaci tajne nemačke meteorološke stanice koja je bila u funkciji od 1943-1944. godine na arktičkom arhipelagu Zemlja Franje Josifa
Poznato je da su nacisti organizovali ekspedicije u razne delove sveta kako bi realizovali naučna istraživanja. Međutim, to su uglavnom bile arheološke ekspedicije. Kada je reč o Arktiku, postoje teorije da je Hitler tamo navodno planirao da pronađe tajni prolaz ka centru Zemlje kako bi lakše stekao vlast nad celim svetom.
Uprkos raznim legendama koje kruže, ciljevi nacista bili su daleko realističniji. Još pre početka Drugog svetskog rata nemačka vojna komanda je počela da pravi planove za Severni morski put.
1931. godine, dok su SSSR i Nemačka još uvek bili u dobrim odnosima, poznati konstruktor cepelina Hugo Ekener je zajedno sa grupom nemačkih istraživača učestvovao u međunarodnoj arktičkoj ekspediciji. Vazdušni brod „Graf Cepelin“ sa timom sovjetskih i nemačkih naučnika krenuo je iz Lenjingrada preko Barencovog mora do Zemlje Franja Josifa, a odatle prema Severnoj Zemlji. Zadnja stanica je bio Berlin. Sovjetsko rukovodstvo je bez razmišljanja odobrilo taj let, jer je arktički region tada bio potpuno neistražen pust prostor.
Nemački Generalštab je 1939. godine iskoristio izveštaje sa te naučne ekspedicije prilikom izrade planova vojnih operacija u zoni severnih mora. Na inicijativu komandanta podmorničke flote Nemačke, admirala Karla Denica, počela je izgradnja specijalnih podmornica, koje su bile predviđene za ratovanje u arktičkim uslovima.
S tim u vezi, doneta je odluka da se na Arktiku izgradi baza za nemačke podmornice. Iako je to formalno bila sovjetska teritorija, granica u tim nenaseljenim mestima praktično nije bila zaštićena. Baza se gradila u ledu, a sve što je bilo potrebno dostavljale su podmornice.
U martu 1941. godine sovjetska avijacija je primetila nemački avion Do-215 iznad ostrva Aleksandrina Zemlja. U leto 1942. godine sovjetski piloti otkrili su na tom području i nepoznati radar. Skrenuli su pažnju na to da neko sa ostrva šalje signale raketama. Na ostrvu su iz vazduha bili vidljivi i neki objekti, zatvoreni metalnom rešetkom. Sovjetska komanda u tom momentu nije raspolagala resursima da bi otkrila šta se dešavalo u tim nepristupačnim krajevima. Važnije je bilo rešavanje konkretnih vojnih zadataka.
Odmah posle rata, 1951. godine, počele su sa pristižu nove informacije o aktivnosti nacista na Arktiku. Polovinom septembra 1951. godine sovjetski ledolomac „Semjon Dežnjev“ naišao je na ostatke nemačke vojne baze u oblasti Aleksandrine Zemlje na rtu Nimrod.
Tamo su pronašli meteorološku stanicu sa radio-predajnikom, skladišta, komplekse za stanovanje. Istraživači su pronašli zalihe konzervi, odeće, različita dokumenta koja su se odnosi na meteorološku stanicu. Ispostavilo se da je tokom ratnih godina na ostrvu bila aktivna tajna nacistička baza Br. 24 „Krigsmarine“. U blizini je otkrivena i druga baza, gde se, prema podacima nalazila meteorološka stanica „Šacgraber“.
Krajem pedesetih godina prošlog veka, za vreme izgradnje aerodroma na poluostrvu Polarnih pilota, pronađen je ulaz u pećinu u steni. Bilo je teško dospeti unutra zbog plima, jer je u to vreme pećina bila potopljena.
Kada su te informacije objavljene u javnosti pojavile su se glasine da su se u pećini tokom rata bazirale nacističke podmornice. Postoje nezvanični podaci o tome da je u septembru 1944. godine u pećini boravio komandant sovjetskog minolovca „T-116“ V. A. Babanov. Postoji verzija da je on imao specijalni zadatak da traži tajne baze nacista.
Prema nekim izvorima, Babanov je pričao da su se u dubini pećine nalazila dva pristaništa sa opremom. Opis koji je dao Babanov u potpunosti se poklapa sa informacijama koje je u svojim memoarima izložio admiral Karl Denic.
Međutim, sovjetski kapetan nije ostavio nikakve zvanične izveštaje o svojoj operaciji, a sve što je zna o tome ispričali su njegovi prijatelji sa kojima je podelio informacije. Druga verzija je da dokumenta o tome postoje, ali da su tajna
U emisiji "Živa istina", koja može da se prati na crnogorskom javnom servisu, voditelj Darko Šuković izgovorio je čitav niz kontroverznih tvrdnji na račun Srba i srpske istorije samo dolivajući ulje na vatru na već alarmantnu situaciju u toj zemlji
U emisiji "Živa istina", koja može da se prati na crnogorskom javnom servisu, voditelj Darko Šuković izgovorio je čitav niz kontroverznih tvrdnji na račun Srba i srpske istorije samo dolivajući ulje na vatru na već alarmantnu situaciju u toj zemlji
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Sonja Biserko, osvedočena antisrpkinja i ideolog blokadera, jedna od najglasnijih promoterki takozvane Studentske liste, već je otkrila u kom smeru će se kretati blokaderska politika sada kada su se dokopali fotelja.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Arheološki tim Narodnog muzeja u Pančevu treću godinu zaredom istražuje Bostanište u Banatskom Novom Selu, a najnovija otkrića daju sliku o životnom stilu ljudi koji su ovde živeli još u 7. veku.
Što je automobil moderniji i ima više bezbednosnih sistema, to vozač lakše upada u zamku lažnog osećaja sigurnosti koji ga može stajati života. Ovaj paradoks ima ime: Pelcmanov efekat.
Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Prepodobnu mati Paraskevu, u narodu Svetu Petku, veliku zaštitnicu žena. Na taj dan devojke su uzimale mrvice slavskog kolača i čuvale ih, kako bi tokom noći saznale za koga će se udati.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari