Deo tajnog "arktičkog projekta" Hitlerovog Trećeg rajha i dan danas intrigira javnost a jedan njegov deo čuva se u muzeju nacionalnog parka "Ruski Arktik" u Arhangelsku. Njemu su 2016. godine dostavljeni ostaci tajne nemačke meteorološke stanice koja je bila u funkciji od 1943-1944. godine na arktičkom arhipelagu Zemlja Franje Josifa
Poznato je da su nacisti organizovali ekspedicije u razne delove sveta kako bi realizovali naučna istraživanja. Međutim, to su uglavnom bile arheološke ekspedicije. Kada je reč o Arktiku, postoje teorije da je Hitler tamo navodno planirao da pronađe tajni prolaz ka centru Zemlje kako bi lakše stekao vlast nad celim svetom.
Uprkos raznim legendama koje kruže, ciljevi nacista bili su daleko realističniji. Još pre početka Drugog svetskog rata nemačka vojna komanda je počela da pravi planove za Severni morski put.
1931. godine, dok su SSSR i Nemačka još uvek bili u dobrim odnosima, poznati konstruktor cepelina Hugo Ekener je zajedno sa grupom nemačkih istraživača učestvovao u međunarodnoj arktičkoj ekspediciji. Vazdušni brod „Graf Cepelin“ sa timom sovjetskih i nemačkih naučnika krenuo je iz Lenjingrada preko Barencovog mora do Zemlje Franja Josifa, a odatle prema Severnoj Zemlji. Zadnja stanica je bio Berlin. Sovjetsko rukovodstvo je bez razmišljanja odobrilo taj let, jer je arktički region tada bio potpuno neistražen pust prostor.
Nemački Generalštab je 1939. godine iskoristio izveštaje sa te naučne ekspedicije prilikom izrade planova vojnih operacija u zoni severnih mora. Na inicijativu komandanta podmorničke flote Nemačke, admirala Karla Denica, počela je izgradnja specijalnih podmornica, koje su bile predviđene za ratovanje u arktičkim uslovima.
S tim u vezi, doneta je odluka da se na Arktiku izgradi baza za nemačke podmornice. Iako je to formalno bila sovjetska teritorija, granica u tim nenaseljenim mestima praktično nije bila zaštićena. Baza se gradila u ledu, a sve što je bilo potrebno dostavljale su podmornice.
U martu 1941. godine sovjetska avijacija je primetila nemački avion Do-215 iznad ostrva Aleksandrina Zemlja. U leto 1942. godine sovjetski piloti otkrili su na tom području i nepoznati radar. Skrenuli su pažnju na to da neko sa ostrva šalje signale raketama. Na ostrvu su iz vazduha bili vidljivi i neki objekti, zatvoreni metalnom rešetkom. Sovjetska komanda u tom momentu nije raspolagala resursima da bi otkrila šta se dešavalo u tim nepristupačnim krajevima. Važnije je bilo rešavanje konkretnih vojnih zadataka.
Odmah posle rata, 1951. godine, počele su sa pristižu nove informacije o aktivnosti nacista na Arktiku. Polovinom septembra 1951. godine sovjetski ledolomac „Semjon Dežnjev“ naišao je na ostatke nemačke vojne baze u oblasti Aleksandrine Zemlje na rtu Nimrod.
Tamo su pronašli meteorološku stanicu sa radio-predajnikom, skladišta, komplekse za stanovanje. Istraživači su pronašli zalihe konzervi, odeće, različita dokumenta koja su se odnosi na meteorološku stanicu. Ispostavilo se da je tokom ratnih godina na ostrvu bila aktivna tajna nacistička baza Br. 24 „Krigsmarine“. U blizini je otkrivena i druga baza, gde se, prema podacima nalazila meteorološka stanica „Šacgraber“.
Krajem pedesetih godina prošlog veka, za vreme izgradnje aerodroma na poluostrvu Polarnih pilota, pronađen je ulaz u pećinu u steni. Bilo je teško dospeti unutra zbog plima, jer je u to vreme pećina bila potopljena.
Kada su te informacije objavljene u javnosti pojavile su se glasine da su se u pećini tokom rata bazirale nacističke podmornice. Postoje nezvanični podaci o tome da je u septembru 1944. godine u pećini boravio komandant sovjetskog minolovca „T-116“ V. A. Babanov. Postoji verzija da je on imao specijalni zadatak da traži tajne baze nacista.
Prema nekim izvorima, Babanov je pričao da su se u dubini pećine nalazila dva pristaništa sa opremom. Opis koji je dao Babanov u potpunosti se poklapa sa informacijama koje je u svojim memoarima izložio admiral Karl Denic.
Međutim, sovjetski kapetan nije ostavio nikakve zvanične izveštaje o svojoj operaciji, a sve što je zna o tome ispričali su njegovi prijatelji sa kojima je podelio informacije. Druga verzija je da dokumenta o tome postoje, ali da su tajna
U emisiji "Živa istina", koja može da se prati na crnogorskom javnom servisu, voditelj Darko Šuković izgovorio je čitav niz kontroverznih tvrdnji na račun Srba i srpske istorije samo dolivajući ulje na vatru na već alarmantnu situaciju u toj zemlji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U emisiji "Živa istina", koja može da se prati na crnogorskom javnom servisu, voditelj Darko Šuković izgovorio je čitav niz kontroverznih tvrdnji na račun Srba i srpske istorije samo dolivajući ulje na vatru na već alarmantnu situaciju u toj zemlji
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Blokaderska profesorka istorije sa Filozofskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja sa blokaderske liste, Irena Ljubomirović, napravila je skandalozan gaf u snimku koji se munjevitom brzinom širi društvenim mrežama.
Član Predsedništva SNS-a Milenko Jovanov žestoko je reagovao na sramne uvrede i histeriju blokadera koji i dalje prestravljeno beže od bilo kakvog televizijskog duela i razgovora sa nosiocem liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandrom Vučićem.
Ministarstvo pravde Republike Srbije i Grad Niš zaključili su danas Protokol o saradnji koji će kandidatima za polaganje pravosudnog ispita sa područja Zaječarskog, Nišavskog, Pirotskog, Topličkog, Jablaničkog, Pčinjskog i drugih okruga omogućiti da ovaj ispit polažu u Nišu počev od decembra 2026. godine.
Danas je Skupština grada Beograda prihvatila inicijativu, koju je član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić proletos podneo u ime Aleksandra Vučića, a na osnovu koje ulice u Beogradu dobijaju pisac Milovan Vitezović, reditelj i pisac Bratislav Petković.
Politički analitičar Uroš Piper razotkrio je opasan plan lažne beogradske "elite" koja otvoreno poziva na ulični puč, nasilje i krvoproliće 25. oktobra, bez obzira na izborne rezultate i volju naroda!
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Mladi lovac Luka S. (23) poginuo je u stravičnoj nesreći koja se dogodila 4. oktobra u ataru sela Vrćenovica, na teritoriji opštine Aleksinac, kada je kvad kojim se vraćao iz lova sleteo u provaliju duboku oko 20 metara.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, zajedno sa Službom za borbu protiv terorizma i ekstremizma, Službom za borbu protiv droga Uprave kriminalističke policije i policijskim službenicima Policijske uprave Novi Pazar, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Pazaru, zaplenili su oko kilogram materije za koju se sumnja da je kokain i oko kilogram smese nalik na eksplozivnu materiju i tom prilikom uhapsili dve osobe.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 sati osumnjičenog B.Z. (87), vlasnika preduzeća "Unicop" zbog sumnje da je kao odgovorno lice navedenog preduzeća izvršio krivično delo građenje bez građevinske dozvole.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Među brojnim potresnim svedočenjima o stravičnim stradanjima u ustaškom logoru Jasenovac, sudbina Vukašina Mandrape zauzima posebno, gotovo mitološko mesto.
U svetu brzog online dejtinga, prvi utisak se stvara u svega dve sekunde - trenutak za pogled na fotografiju i kratak prelet preko opisa profila. Iako se često misli da je univerzalan "recept" za privlačnost potpuna enigma, podaci popularne platforme Badoo i opsežna istraživanja kompanije Match Group otkrivaju vrlo konkretne i zanimljive obrasce.
Norveška vlada priprema zakon kojim bi bila zabranjena upotreba pametnih naočara sa kamerama na pojedinim javnim mestima, dok bi privatna upotreba i dalje bila dozvoljena.
Ukrajinski par našao se na meti žestokih kritika nakon što su se društvenim mrežama proširili snimci na kojima sede na morskoj kornjači dok polaže jaja na plaži u Omanu. Njihov potez izazvao je brojne osude, a reagovale su i tamošnje vlasti.
Voditeljka Ana Radulović otišla je na još jedno putovanje, a njena nova fotografija u belom šortsu gde je istakla zgodne noge njene pratioce ostavila je bez daha.
Pevačica Milica Pavlović govorila je o sukobu iz 2012. godine sa muzičkim magom Sašom Popovićem, koji je nastao zbog pesme koju je izabrala za takmičenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.