EU je prvog juna pokrenula sistem za verifikaciju digitalnih kovid sertifikata koji će se koristiti prilkom putovanja unutar EU. S druge strane, Izrael, koji je već uveliko sprovodio korišćenje sertifikata, sada odustaje od njih, a po svemu sudeći Britanija će obustaviti svoje slične planove. Iako će uredba o primeni digitalnih sertifikata, kao sredstva za povratak slobodnog kretanja unutar EU, stupiti na snagu 1. jula, već juče je sedam država članica - Bugarska, Češka, Danska, Nemačka, Grčka, Hrvatska i Poljska - odlučilo da se poveže sa sistemom i započelo izdavanje prvih EU sertifikata
U Evropskoj komisiji napominju da će se druge zemlje članice postupno, prema sopstveninim tehničkim mogućnostima, priključivati zajedničkom sistemu. Paralelno sa tim, Komisija će nastaviti da pruža tehničku i finansijsku podršku državama članicama da se povezuju na zajednički sistem, prenosi Tanjug.
U Briselu najavljuju početak pregovora sa trećim zemljma o međusobnom priznavanju digitalnih sertifikata o vakcinaciji kako bi se građanima olakšalo putovanje ovog leta. Preporuka je da se prihvate sve vakcine odobrene od strane Evropske agencije za lekove (Fajzer, Astra Zeneka, Moderna, Džoson i Džonson) kao i one koje je SZO odobrila za hitnu upotrebu (Sinofarm i Sinovak), a o tome odlučuju pojedinačno zemlje članice u koje se putuje.
Preporuka Evropske komisije je da do trenutka postizanja sporazuma o međusobnom priznavanju sertifikata, zemlje članice prihvate validan dokumenta o vakcinaciji građana trećih zemlja.
Nosilac potvrde o vakcinaciji mora da je primio sve preporučene doze vakcine najmanje 14 dana pre putovanja.
S druge strane, Velika Britanija je najavila da će odustati od sertifikata.
Foto: Reuters
Planovi da pasoši kovid-19 postanu zakonski uslov za velike događaje propadaju, piše britanski Telegraf.
Zvaničnici koji rade na pregledu sertifikata veruju da nema šanse da se zakon promeni kako bi se naložila njihova upotreba u Velikoj Britaniji.
- Ne radi se tome da je "fino uravnotežen". To se neće dogoditi. Svi kažu da je mrtvo - rekao je jedan izvor iz britanske vlade. Dokaz o tome da je neka osoba vakcinisana postao je široko prihvaćen u međunarodnim putovanjima. Budući da ga neke države već sada traže, britanski putnici taj dokaz o vakcinisanju mogu da pribave putem aplikacije Nacionalnog zdravstvenog sistema (NHS).
Međutim, upotreba kovid pasoša znatno je kontroverznija kada su u pitanju putovanja unutar Velike Britanije, pa mnogi kritičari ističu da zahtevanje dokaza o medicinskom stanju/statusu nekog pojedinca otvara ozbiljna etička pitanja.
Stranci ne mogu da koriste aplikaciju NHS
Čim su počeli malo više da se bave tehničkim i pravnim detaljima uvođenja takvih propusnica, iskrsnuo je niz potencijalnih problema. Za početak, stranci ne bi mogli da koriste aplikaciju NHS-a. Dalje, kod mnogih ljudi postoji opravdan razlog zbog kojih ne mogu da prime vakcinu, poput alergijskih reakcija. Treće, i sami ministri na prethodnim su sastancima kabineta doveli u pitanje opravdanost kovid pasoša iz perspektive javnog zdravlja. Četvrto, nakon što je Britanija daleko odmakla u vakcinisanju svoje populacije (gotovo 58 odsto populacije primilo je barem jednu dozu), brojevi zaraženih i brojevi umrlih poprilično su pali.
Vest iz Britanije stiže dok ministri ispituju podatke kako bi utvrdili da li se ukidanje ograničenja može nastaviti kako je planirano od 21. juna u Engleskoj, kada su se nadali da će javnost moći da se u većem broju vratiti masovnim događajima poput fudbalskih utakmica i koncerata.
Vlada je prvi put izrazila interesovanje za kovid pasoše u februaru, kada je pokrenut pregled njihove moguće upotrebe u zemlji kao deo ponovnog otvaranja zemlje.
Pasoši su odigrali svoju ulogu i sada ih ukidaju u Izraelu
U međuvremenu je i Izrael odustao od korišćenja kovid pasoša, jer su, kako smatraju, nestala potreba za njima.
Nepuna tri meseca nakon što je stupila na snagu, šema sertifikacije vakcinisanih je prvog juna ukinuta, zajedno sa gotovo svim preostalim ograničenjima protiv kovid-19 na javnim mestima.
Foto: Rojters
Izrael je prva zemlja koja je uvela korona sertifikate još u martu. Kafićima, barovima, restoranima, teretanama i predstavama bilo je dozvoljeno da se ponovo otvore za javnost nakon meseci zatvaranja, pod uslovom da primaju samo vakcinisane i one koji su se oporavili od korone. Takozvana zelena propusnica je imala oblik QR koda koji je preuzet od ministarstva zdravlja ili uskladišten u telefonskoj aplikaciji.
Šemi se glasno usprotivila mala manjina, ali većini Izraelaca je samo laknulo što su mogli da se vrate nečemu što se približava normalnosti.
- U stvarnosti, kafići su bili puni dece, jer su se široko ignorisale zelene propusnice. U poslednja tri meseca samo su mi dva puta zatražili da pokažem propusnicu. Nekoliko puta su me pitali da li je imam, ali verovali su mi na reč bez potrebe da pokažem "papire". Sprovođenje pravila o zelenim propusnicama bilo je skoro nikakvo; sve dok su slučajevi korona virusa neprestano padali, nikome to nije smetalo – kaže Arije Kovler, politički analitičar iz Izraela za Spektejtor.
On, međutim, ukazuje na to da su pasoši odigrali svoju privremenu ulogu, a da se zbog velikog broja vakcinisanih i pada broja zaraženih i obolelih, sada za njima gubi potreba.
Foto: Printscreen/Twitter/ Zivile Helden
- Svakako, činilo se da su oni u Izraelu pomogli podsticanju mlađih odraslih da se vakcinišu, znajući da to znači da će moći ponovo da izađu u grad – rekao je on.
Prema Kovlerovim rečima, ovo je dokaz da uvođenje kovid pasoša ili sertifikata neće biti deo društvene kontrole kako su tvrdili neki.
- Ali jednu stvar sada pouzdano znamo: paničari koji su rekli da će potvrde o vakcinama biti neki trajni oblik društvene kontrole nisu bili u pravu. Uvek je trebalo da se koriste kratkoročno i pokazali su se mnogo privremenijim nego što je iko očekivao - zaključio je on.
Slom svetske ekonomije, novu ekonomsku krizu samo Kina neće osetiti! Svi ekonomski pokazatelji Evropske unije su za pohvalu. Ipak na vidiku je kraj Evrope i Evropske unije, smatra doktor ekonomije i urednik sajta makroekonomija.org, Miroslav Zdravković
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slom svetske ekonomije, novu ekonomsku krizu samo Kina neće osetiti! Svi ekonomski pokazatelji Evropske unije su za pohvalu. Ipak na vidiku je kraj Evrope i Evropske unije, smatra doktor ekonomije i urednik sajta makroekonomija.org, Miroslav Zdravković
Sara Valentik, narodna poslanica poslaničke grupe "Studentska lista" koja je izabrana za potpredsednicu srpskog parlamenta, poručila je, verovali ili ne, da Srpska napredna stranka (SNS), kojoj je poverenje dalo 1,7 miliona birača, nema pravo da govori.
U srpskom parlamentu dogodio se novi skandal tokom kojeg su, kako je navela lider Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski u objavi na svom Instagram nalogu, pojedini poslanici i predstavnici Studentske liste aplaudirali i upućivali čestitke povodom, kako je rečeno, "Dana Sandžaka".
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, učlanio se u Srpsku naprednu stranku (SNS), a pristupnicu je potpisao nakon razgovora sa Aleksandrom Vučićem.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se povodom izbora novog predsednika Narodne skupštine, ali u njegovoj čestitki nema ni reči o položaju čitave poslaničke grupacije.
Osvrćući se na jučerašnja dešavanja u Narodnoj skupštini, lider SNS Miloš Vučević istakao je da skupština nije isto što i Vlada, te da se skupštinska tela formiraju srazmerno broju mandata koje su učesnici izbora osvojili.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Jadranski naftovod (JANAF) danas je nastavio redovan transport nafte za za rafineriju u Pančevu, nakon što je popravljena oštećena cev između Siska i Slavonskog Broda.
Delvin Rikardo Noel sa karipskog ostrva Grenada stigao je u Beograd pre gotovo 14 godina, prvobitno kao student, ne sluteći da će upravo u Srbiji pronaći dom i ljubav svog života.
Prvi pacijent oboleo od melanoma, koji je završio terapiju i primio rusku personalizovanu vakcinu protiv raka, trenutno nema vidljivih metastaza! Ovo je sjajna vest, kažu stručnjaci, koji otkrivaju da će prva pacijentkinja iz Srbije ovu terapiju primiti u januaru.
Ivana Ilić, majka ubijene Danke je posle suđenja u Negotinu rekla da smatra da su Janković i Dragijević odgovorni za Dankinu smrt, ali da i dalje veruje da je devojčica možda živa.
Ognjen Dabetić (36) osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 14 godina zatvora zbog teškog ubistva transrodne osobe Noe Milivojev (18), koja je nestala u junu 2023. godine, a čije je telo pronađeno u njegovom stanu.
Beogradska policija uhapsila je A.M. (33) zbog sumnje da diluje drogu i zaplenila više od 3 kilograma marihuane spremljene za uličnu prodaju, kao i manju količinu kokaina.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Kloi Kardašijan otkrila je da se sada identifikuje kao demiseksualna osoba, govoreći otvoreno o svom ljubavnom i seksualnom životu nakon pet godina celibata.
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
Ruska salata često postane vodnjikava već nakon nekoliko sati u frižideru, ali postoji jednostavan trik koji sprečava ovaj problem. Tajna je u pravilnoj pripremi povrća koje domaćice često zaboravljaju da dobro ocede.
Dženifer Lopez još jednom je uspela da privuče pažnju svojim modnim izborom, a na premijeri koncertnog filma "The JLO Show: Live in Las Vegas" pojavila se u izdanju koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Da li ste se ikada zapitali zašto parfemska voda traje duže od toaletne i da li su zaista istog mirisa? Stručnjakinje za parfeme Meri Voles i Pija Long otkrivaju ključne razlike i objašnjavaju kako da odaberete miris koji najbolje odgovara vašim potrebama.
Vlasnik se zabrinuo da je njegov labrador Bo usamljen dok je on na poslu, pa je uključio kameru i video scenu koja je već skupila milione pregleda na TikToku.
Pevačica Azra Husarkić na početku karijere radila je sa pevačem Ljubom Aličićem, sa kojim je išla na američku turneju, tokom koje je upoznala biznismena Damira, sa kojim je dobila ćerku.
Ćerka pevačice Jasne Milenković Jami, Lea Milenković, pre tri godine na Instagramu je podelila fotografije nastale u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Posle godinu dana priprema, Filip Mitrović predstavio je album "33" pred kolegama i prijateljima, a u nove pesme pretočio je deo života koji je dugo čuvao za sebe.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.