Neoboljševički mentalni sklop i ideološka zaslepljenost postmodernih zapadnih vlastodržaca garantuju da problem džihad-terorizma u zapadnom svetu ne može i neće biti rešen
Čim sam čuo da je jedan muškarac nožem ubio tri žene i ranio još sedam njih u bavarskom gradu Vircburgu (petak, 25. juna), bio sam gotovo siguran u pogledu tri ključne činjenice: kao prvo, da je napadač musliman; kao drugo, da će nadležni organi tvrditi kako su im njegovi motivi nepoznati; i kao treće, da islamska veroispovest i na njoj zasnovana kultura napadača neće biti tretirani kao jedan od mogućih motiva, piše Srđa Trifković, vanredni profesor na Fakultetu politickih nauka u Banjaluci. Njegovu analizu prenosimo u celini
Ne predstavlja mi nikakvo zadovoljstvo činjenica da sam bio 100 odsto u pravu po sve tri pretpostavke. Lideri Zapada i njihove medijske kohorte a priori se užasavaju pomisli da prihvate neporecivu činjenicu da je vera značajan pokretački duh koji motiviše ljudska dela. Srozavši Bibliju i Šekspira na puke „narative" i „metafore", koje samo odražavaju predrasude gnusnog sveta belačkog patrijarhata, vladajuća klasa Zapada uporno tretira džihadistički mentalni sklop kao izlečivu idiosinkraziju.
Ludilo i terorizam
Vircburški napadač - dvadesetčetvorogodišnji Somalijac, koji je u Nemačku došao zajedno sa preko milion drugih muslimanskih migranata tokom migrantskog cunamija iz 2015. godine - vikao je „Alahu ekber" (Slava Alahu!) dok je obavljao svoj krvavi pir. Međutim, prenebregavajući taj bitni detalj bez ikakvog komentara, zapadna medijska mašinerija ponašala kao da je slučaj sam po sebi savršeno neobjašnjiv: šta li je tog mladog čoveka nateralo na takav postupak? „Motivi napadača nožem u Nemačkoj su misterija", glasio je naslov vesti vodeće agencije AP koji se u ovom ili onom obliku ponavljao širom zapadnog sveta. Predstavnik bavarske policije doprineo je tobožnjoj neobjašnjivosti motiva izjavom da „iako je napadač imao krivični dosije, nijedan od njegovih prethodnih prestupa nije povezan sa terorizmom".
Ubrzo je formiran standardni medijski narativ: policija je zbunjena u pogledu motiva, ali dva ranija incidenta vircburškog napadača od početka ove godine navodno ukazuju da je on mentalno bolestan. Međutim, iako se napadač nasilno ponašao u dva odvojena slučaja poslednjih meseci - pri čemu je u prvom pretio nožem osoblju prihvatilišta u kome je živeo - istražni sudija je izjavio da „nije bilo eskalacije problema" u njegovom ponašanju. Narativ „mentalnog oboljenja" i dalje dominira zvaničnim stavom. Na ovo ukazuje i činjenica da je slučaj u nadležnosti državnog tužilaštva Bavarske, a ne federalnih organa koji su nadležni za slučajeve terorizma u Nemačkoj.
Sve ovo smo videli već mnogo puta u godinama i decenijama koje su za nama. Novembra 2004. godine, Teo van Gog (47), istaknuti holandski režiser i autor jednog filma u kome se kritički bavio pojedinim aspektima islamskog društva i kulture, brutalno je ubijen u centru Amsterdama. Ubica, čovek mlađih godina, nosio je dugu bradu i islamsku odeću i uskliknuo „Alahu ekber" nakon što je žrtvi prerezao grkljan.
Foto: Public
Holandski premijer Jan Peter Balkenende svejedno je istog časa izjavio da „ništa nije poznato o motivima" ubice. Štaviše, građane je upozorio da „se ne zaleću sa brzopletim zaključcima" u pogledu motiva. U istom dahu Balkenende je takođe pomenuo Van Gogove tobože sporne stavove koje je javno iznosio, nagoveštavajući da je u neku ruku dobio šta je tražio. Do maja 2005. godine holandski istražni organi tretirali su ubistvo Tea van Goga kao obični kriminalni slučaj, a ne kao čin terorizma.
Nakon što su 52 osobe ubijene, a preko 200 njih ranjeno u napadima bombaša-samoubica u centralnom Londonu 7. jula 2005. godine, premijer Toni Bler pitao se kako su „trojica mladića, momci rođeni i odgajani u Jorkširu" mogli da se upuste u tako monstruoznu aktivnost. Ispalo je da su ti „momci" svojoj veri duboko posvećeni muslimani, rođeni u Engleskoj u porodicama poreklom iz Pakistana. Za Blera njihov zločin je svejedno predstavljao misteriju: šta li ih je nateralo da tako nešto učine?
„Ludilo" je omiljeni odgovor establišmenta. Ludilo je isprva pripisivano majoru američke vojske Nidalu Hasanu, koji je ubio 13 vojnika u Fort Hudu (Teksas) novembra 2009. godine. „Ludilo" je navelo Tunižanina Mohameda Lahauadeža Bulela da pobije 86 ljudi i rani desetine drugih gazeći ih teškim kamionom u Nici, na južnoj obali Francuske, na Dan Bastilje 14. jula 2016. godine. Napad Nidala Hasana je tretiran kao slučaj „nasilja na radnom mestu" umesto kao terorizam, dok je užas u Nici pripisan mentalnom oboljenju napadača, van konteksta njegove vere.
Nakon niza smrtonosnih napada muslimana u Nemačkoj jula 2016. godine, u kojim je ubijeno 15 ljudi za nedelju dana, ambasador Angele Merkel u Velikoj Britaniji dr Peter Amon insistirao je da ti napadi nemaju nikakve veze sa islamom, već su „problemi mentalnog zdravlja" pravi razlog za zabrinutost. To što su svi napadači bili muslimani, to što su svi listom vikali „Alahu ekber" dok su ubijali svoje nemačke žrtve, bilo je irelevantno za Njegovu ekselenciju.
Prepoznavanje neporecive uzročnosti između islama, masovnog priliva muslimanskih migranata i terorističkih napada u zapadnim zemljama predstavljalo je tabu u javnom diskursu tada - i ostalo je zabranjeno do danas. Prirodu tog diskursa odredio je nemački viceministar finansija Jens Špan, kada je izjavio za Velt - nakon krvavih napada novopridošlih muslimana - da „smo svi mi potcenili... sve ono šta će nas zadesiti usled ovako masovnog priliva izbeglica i migranata". Nije imenovao ko su ti „mi"; očigledno među njih nije uvrstio sve one (uključujući pisca ovih redova) koji su precizno predvideli jezive posledice migrantske najezde iz 2015, i to još daleko pre nego što je ona dostigla vrhunac.
Geopolitički projekat
Neoboljševički mentalni sklop i ideološka zaslepljenost zapadnih vlastodržaca garantuju da problem džihad-terorizma u zapadnom svetu ne može i neće biti rešen. Komunistička partija Sovjetskog Saveza posvećivala je mnogo pažnje problemu neefikasne i rasipničke privrede. Ekonomisti, političari i menadžeri pokušavali su da reše kvadraturu kruga principa ekonomije zasnovane na centralnom planiranju, na kvotama nabavki i cenama koje određuje država. Pokušavali su da nekako motivišu proizvođače i efikasnije alociraju resurse. Sama pomisao da bi državno planiranje trebalo odbaciti, sredstva za proizvodnju privatizovati, a cene roba i usluga pustiti da određuje tržište, nikada nije ušla u njihova razmatranja. Problem nije mogao biti rešen jer se rešenje nalazilo izvan ideoloških parametara donosilaca odluka.
Zapadna vladajuća klasa pati od istog problema. Njena vizija postnacionalnog, posthumanog svetskog poretka zahteva kreaciju novih, hibridnih identiteta, novog sveta koji će zameniti postojeće zajednice belih evropskih hrišćana i njihove prekookeanske izdanke. Članovi te vladajuće klase nastoje da udovolje muslimanskim imigrantima i kooptiraju ih u projekat - najpre kao sredstvo za uništenje evropskih hrišćanskih zajednica, a potom kao jedan od sastojaka nove, postmoderne ljudske smese.
Foto: Tanjug
Ta nova populacija, u viziji tvoraca projekta poput Džordža Soroša, neće posedovati ma kakav jasno profilisan kulturni identitet niti grupnu koherentnost, sem prihvatanja multikulturalizma, antidiskriminacije, inkluzije i svih drugih aspekata dogme „osvešćenih" (woke). Scenaristi iz senke međutim ne shvataju da muslimansko mnoštvo koje hrli u Evropu i Severnu Ameriku sa prostora šireg Bliskog istoka, Afrike i Indijskog potkontinenta, ne želi da bude puki instrument u gradnji njihove postnacionalne liberalne utopije.
Netaknuti samoprezirom koji baštini zapadna elita, čvrsti u svojim uverenjima, prezrivi prema svojim domaćinima, muslimanski imigranti nemaju razloga da prihvate zapadni liberalni projekat. Dve decenije nakon 11. septembra iz prve ruke su videli bezbroj dokaza o odsustvu racionalnosti i moralne čvrstine zapadnih lidera. Nakon vircburških napada od 25. juna 2021, svi oni koji slede viziju Evrope pod vlašću šerijata imaju dodatne razloge da ne posustanu; naprotiv, da veruju da će jednog dana oni zameniti posustale starosedeoce i preoteti njihovu prebogatu vilu sa razvaljenom bravom.
Upravo tako stoje stvari, činjenice su neumoljive. Šta god zapadni korifeji multikulturalizma propovedali, sledbenici prorokovi osmišljeno koriste njihova pluralistička društva kao oruđe svoje ekspanzije. Kako sprečiti džihad da se kamuflira iza fraza o sekularno-liberalnoj toleranciji? To bi iziskivalo promenu karaktera samog Zapada koja je danas nezamisliva. Samo jedan moralno i duhovno preporođeni Zapad mogao bi da spozna ono šta žrtve džihada, poput Srba, znaju već stolećima: da je islam više od religije, da je on pre svega geopolitički projekat.
Uprkos dubokom preziru prema institucijama zemalja domaćina, islamski aktivisti u zapadnom svetu se pozivaju na iste te institucije kada zahtevaju svakojake privilegije i ustupke svojim verovanjima, navikama i običajima, uključujući neograničeno propagiranje šerijatske vizije društva. Pritom su arogantno svesni da bi nametnuli sopstvena verovanja i običaje i elimisali ostale, čim bi im se pružila prilika. Islam ne priznaje apriorno pravo postojanja bilo kojoj drugoj religiji ili pogledu na svet - a ponajmanje ateističkom sekularnom humanizmu vladajuće elite.
U funkcionalno nihilističkom zapadnom svetu osmišljenog otpora nema, a islamski aktivisti su svesni te činjenice. Oni ulaze u treću deceniju milenijuma sa jakim kartama. Pre svega, islam je „ne-beo", neevropski i antihrišćanski, što ga čini prirodnim saveznikom vladajućih zapadnih elita. U isto vreme on ima suštinsku prednost u odnosu na mlaku ideologiju multikulture i inkluzije time što nudi Alaha umesto... ničega. On takođe ima prednost nad većinom hrišćanskih denominacija savremenog Zapada budući da one ne nude Boga, Hrista spasitelja, kao alternativu sekularnom nihilizmu, već nude mešavinu kumbaja-psihoterapije i socijalnog rada.
Za postmodernog zapadnog nihilistu koji mrzi sam sebe i odriče se svojih predaka, Bin Laden je ličnost dostojna poštovanja: čovek sa idealom za koji su i on i njegovi sledbenici spremni da umru. Međutim, pravi problem islamskog sveta nije problem nedostatka prirodnih resursa; niti istorijskih nepravdi za koje su navodno krivi drugi; niti nedemokratskih političkih sistema. Ernest Renan je svoje studije islama započeo kao mlad čovek hvaleći njegovu sposobnost da prepozna „ono šta je božansko u ljudskoj prirodi", završio ih je posle četvrt veka i tri duga putovanja po islamskom svetu zaključkom da su „muslimani prve žrtve islama".
U Muhamedovim vizijama i predanjima, u kodifikaciji i četrnaestovekovnoj praksi, islam ima otvoreno diskriminatorski odnos prema nemuslimanima, nevernicima, kaurima. Dok petrodolari ne budu podržali kuranski revizionizam koji će odbaciti diskriminatorsko nasleđe izvornih tekstova i šerijatske prakse, Hantingtonova vizija sukoba civilizacija biće, nažalost, obilato potkrepljivana svakodnevnim iskustvom susretanja islama i ostalog sveta - poput pokolja u Vircburgu, kao i desetina sličnih strahota pre njega. To susretanje biće tokom ovog veka sve krvavije i sve tragičnije za žitelje Dar al-Harba, „sveta rata", čiji lideri uporno odbijaju da se suoče sa istinom o prirodi i dimenzijama te egzistencijalne pretnje.
Foto: Tanjug
Tok borbe je neizvestan, ali za pravoslavne hrišćane ishod nije pod sumnjom. Da Boga nema, sve bi bilo dopušteno, uključivši globalnu pobedu džihada i pretvaranje Sv. Pavla u Londonu, Sv. Petra u Rimu i Visokih Dečana u džamije, Sv. Spasa u Moskvi i Patrijaršije u Peći u ruševine. Boga ima, međutim, pa se Njegovom milošću i čuda dešavaju. Dešavaju se i desiće se.
Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana platila je u zagrebačkom Večernjem listu oglas pod naslovom "O budućnosti Evropske unije" sa sedam predloga, među kojima je stav zvanične Budimpešte da Srbiju treba primiti u EU, što je izazvalo burna reagovanja u hrvatskoj javnosti, a i MVEP-a je saopšteno da Hrvatska ne deli stav Mađarske
Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana platila je u zagrebačkom Večernjem listu oglas pod naslovom "O budućnosti Evropske unije" sa sedam predloga, među kojima je stav zvanične Budimpešte da Srbiju treba primiti u EU, što je izazvalo burna reagovanja u hrvatskoj javnosti, a i MVEP-a je saopšteno da Hrvatska ne deli stav Mađarske
Tajkunski mediji predvođeni Novom S su u prljavom pokušaju da prekrše slobodnu volju građana Srbije, ali i da napadaju Aleksandra Vučića u trenutku kada on ne može da se brani jer poštuje Ustav Republike Srbije i zakon o izbornoj tišini, u jednom od najnovijih današnjih tekstova, bukvalno priznali da direktno utiču na birače.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Regulatorno telo za elektronske medije (REM) oglasilo se zvaničnim saopštenjem i potvrdilo da su na tajkunskim televizijama N1 i Nova S uočeni programski sadržaji koji direktno krše zakonske obaveze tokom predizborne tišine, o čemu je Informer pisao.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević podelio je tonsku izjavu komesarke Marte Kos sa Samita Berlinskog procesa u Miločeru, u kojoj je ona istakla da se ponekad oseća kao čobanica koja pazi na sve što se dešava u stadu, aludirajući na evropski put Crne Gore.
Meteorolog Ivan Ristić upozorava da se nad Evropom, prema aktuelnim proračunima, oko 1. novembra očekuje prodor hladnijeg vazduha, koji bi mogao da donese značajniju promenu vremena i u Srbiji, uz mogućnost snega.
Svetska travel influenserka Čajla Niki (Cheila Nicki) oduševljena je Hramom Svetog Save u Beogradu, koji je opisala kao jednu od najlepših crkava na svetu, poručivši da bi svaki turista trebalo da ga poseti.
Ivanka Ilić, dugogodišnja urednica u Školskoj redakciji RTS-a preminula je u sredu, 21. oktobra 2026. godine, a ispraćaj za kremaciju biće održan u ponedeljak, 26. oktobra.
Instruktor vožnje A. H. (40), koji je tokom časova vožnje u Novom Zagrebu neprimereno dodirivao polaznicu auto-škole i pokušavao da je ljubi uprkos njenom protivljenju, osuđen je na 660 sati rada u javnom interesu.
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Epl je zvanično pustio u prodaju Ajfon Duo koji košta više od 2.700 dolara, a iako za njim već vlada pomama, stručnjaci upozoravaju na slabiju praktičnost ovog modela.
Snimak ružičastih delfina iz priobalja Omana, koji se proširio društvenim mrežama, pokrenuo je mnoga nagađanja o poreklu ove neuobičajene boje kod ove vrste životinja.
Eskort dama Lilit Lodž iz Brizbejna otkrila je da njeni klijenti najčešće žele misionarsku pozu, navodeći da muškarci retko traže nešto izvan uobičajenog.
Nakon velikog gubitka i smrti supruga Saše Popovića, Suzana Jovanović ističe da su joj prave životne vrednosti i dalje na prvom mestu, a sada je otkrila i kojim se principima vodi kroz život.
Pripadnice estrade koje su osvojile znatno mlađe muškarce godinama privlače pažnju javnosti, a među njima su pevačice Jelena Karleuša, Dara Bubamara i Goca Tržan i modna kreatorka Verica Rakočević.
Pevačica Zorica Brunclik pojavila se večeras sa suprugom Miroljubom Aranđelovićem Kemišem na koncertu Katarine Grujić u MTS dvorani u Beogradu, a poznati supružnici privukli su pažnju svojim elegantnim izdanjima.
Roditelji pevačice Katarine Grujić zauzeli su mesta u prvom redu na njenom večerašnjem koncertu i s ponosom pratili svaki trenutak spektakla, pružajući joj podršku u važnom trenutku karijere.
Glumica Dolores Lambaša tragično je nastradala 23. oktobra 2013. godine u saobraćajnoj nesreći na istoj deonici puta kod Slavonskog Broda na kojoj je šest godina ranije život izgubio i makedonski pevač Toše Proeski.
Komentari