Amerika i NATO saveznici su nakon 20 godina napustili Avganistan, a Talibani nisu okolišali, munjevitom brzinom osvajaju grad za gradom i ruše mit o nametnutoj demokratizaciji
Kada je 2001. godine Džordž Buš započeo "rat protiv terora", niko nije ni slutio da će američke trupe biti uvučene u sukob kojem se ne nazire kraj.
Amerikanci su za 20 godina "bitisanja"u Avganistanu izgubili oko 2.500 vojnika dok je više od 20.000 ranjeno. Broj stradalih NATO vojnika se takođe meri hiljadama, dok je broj civilnih žrtava veći od 100.000.
Ono malo što su uspeli da "pacifikuju" ostavili su na milost i nemilost Talibanima koji "preko noći" ruše (i ubijaju) ono što su Jenkiji sa svojim saveznicima "gradili" poslednje dve decenije i što ih je koštalo neverovatnih 2,26 biliona dolara.
Talibanima više ništa ne stoji na putu radikalizacije zemlje i vraćanju strogih šerijatskih zakona. Osim možda jednog čoveka. Protiv njih se bori već 30 godina, i dobro ga poznaju.
Ismali Kan - Lav Herata
Veoma kontroverzna figura - kapetan u avganistanskoj vojsci, Ismail Kan, nalazio se u nacionalnoj armiji 1979. godine kada su započeli protesti protiv komunističkog guvernera, nakon čega su usledila hapšenja i ubistva. Nakon što je počelo da se puca na demonstrante, Kan je sa svojom jedinicom stao na njihovu stranu, podelio oružje iz garnizona demonstrantima i pridružio se pobuni. Sukob se širio, te su sovjetske snage morale da intervenišu, a Kan se povukao u ruralni deo i krenuo da okuplja snage oko sebe.
Tokom rata, postao je vođa zapadne komande "Jamiat-e-Islami Burhanudin Rabani" koja se povezivala sa političkom strankom susednog Pakistana. Kan je postao jedan od najcenjenijih vođa mudžahedina. Tri godine nakon povlačenja Sovjeta iz Avganistana, mudžahedini su zauzeli Herat, a Ismail Kan je postao guverner.
Some call him a “warlord,” others respect him as an “Amir,” Ismail Khan, a former Mujahid in his 70s, picked up his Klashinkov, ran towards his city’s gate to fight an advancing #Taliban army. It was him & his militias who prevented the fall of #Herat city yesterday. pic.twitter.com/gWURhfUV0A— Sharif Hassan (@MSharif1990) July 31, 2021
Sve vreme dok je bio na toj poziciji uspešno je branio pokrajinu od napada Talibana. Čak je pokušao i da ubedi ministra odbrane da mu pomogne da napadne njihovo uporište u Kandaharu, ali je njegov predlog odbačen.
U decembru 1995. godine jedan od njegovih bliskih saradnika, uzbekistanski general Abdul Rašid je promenio stranu i sa Talibanima napao Herat. Kan je bio primoran da pobegne u susedni Iran sa 8.000 ljudi.
Nakon dve godine, ponovo je predvodio pokret i pobunu protiv Talibana, ali su ga dvojica najbližih saradnika izdala i predala Talibanima u ruke. Proveo je dve godine u zatvoru u Kandaharu pre nego što je uspeo spektakularno da pobegne iz zarobljeništva.
Kada su Amerikanci "upali" u Avganistan, Kan je brzo oko sebe okupio borce i pod nazivom "Ujedinjeni islamski front" započeo borbu protiv Talibana. Odmah nakon oslobođenja Herata ponovo je proglašen guvernerom.
"Naređujem da se hrabro odupirete"
Iako ima 75 godina, Kan i dalje predstavlja simbol i uzdanicu borbe protiv radikalnih Talibana.
Prethodnih meseci pojavili su se snimci i slike velikog broja civila i političara koji se sa oružjem u rukama okupljaju oko Kana govoreći da su spremni da se bore. Posebno je interesantno da su među njima i žene, naoružane, i spremne da se odupru napadima ekstremista.
- Nadam se da će svi muškarci i žene Herata u ovom trenutku ustati i podržati "Front otpora" kako bi odbranili svoju slobodu i obezbedili sigurnost svojih porodica - rekao je Kan.
Ismail Kan okrivljuje vladu zbog brzog prodora Talibana i zahteva od vojske da "pokaže kičmu".
- Nedostatak pažnje, pogrešne informacije, ali i mnogi drugi razlozi doprineli su brzom padu provincija - zaključuje Kan koga je Hjuman rajts voč svojevremeno optužio za zloupotrebu ljudskih prava.
Granicu Avganistana sa Uzbekistanom i Tadžikistanom kontrolišu talibani, zemlje Organizacije Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) moraju da budu spremne za mogući prodor terorista, izjavio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu na forumu za mlade "Teritorija smisla“
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Granicu Avganistana sa Uzbekistanom i Tadžikistanom kontrolišu talibani, zemlje Organizacije Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) moraju da budu spremne za mogući prodor terorista, izjavio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu na forumu za mlade "Teritorija smisla“
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
U najnovijem bezdušnom i lešinarskom istupu, Ana Mirković lažni psiholog i kandidatkinja sa 159. mesta na blokaderskoj listi, na najmonstruozniji način iskoristila je nezapamćenu tragediju iz OŠ "Vladislav Ribnikar" kako bi sakupljala najprljavije političke poene.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, sinoć je u samom programu tajkunske televizije N1 očitala istorijsku lekciju voditeljki Tatjani Aleksić i do temelja ogolila decenijski medijski mrak i mržnju koja se sa te platforme prosipa po Srbiji.
Nakon sinoćne noćne more koju je blokaderska lista doživela na televiziji N1, gde je Ana Brnabić deklasirala rektorku Mirjanu Nikolić, u redovima opozicije nastala je opšta panika i rasulo što je potvrdio i Bojan Pajtić, koji je u naletu očaja i frustracije objavio otvoreno priznanje propasti.
Da su blokaderi odavno zalutali u lavirint sopstvenih besmislica i teorija zavere, dokazuju nam svakodnevno, ali ono što je rekao analitičar i promoter blokadera Nikola Parun prevazilazi sve granice normalnog.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Mirna Košanin gostovala je u emisiji „Demanti“, gde je otvoreno govorila o školovanju, trudnoći tokom srednje škole, ali i početku karijere koju je izgradila kao frizerka.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Pevačica Zorana Mićanović pojavila se na humanitarnom koncertu kako bi prikupila novac za lečenje koleginice Bilje Vešović koja se bori sa karcinomom sinusa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.