Predsednici Rusije i Turske sastali su se nedavno u Sočiju da bi posle sastanka prekršili raniju praksu održavanja zajedničke konferencije za štampu ili izdavanja saopštenja medijima
O čemu su Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan razgovarali kad su procenili da sadržaj diskusije ne bi trebalo da podele s javnošću?
Mnogo je u poslednje tri nedelje bilo spekulacija da bi se preciznije odgonetnule teme susreta u četiri oka. Pominju se nove turske nabavke ruskog odbrambenog sistema S-400, izgradnja još dve ruske nuklearne elektrane u Turskoj, saradnja u industriji naoružanja i proizvodnji lovaca i podmornica, svemirska industrija...
Misterija, šta je dogovoreno?!
O svim tim temama, zaključuju posmatrači, ne mora da se raspravlja iza zatvorenih vrata. Štaviše, zaslužuju da budu objavljene kao dokaz visokog stepena saradnje dve zemlje. Razlog za tajnovitost mogao bi da bude dogovor o razvoju situacije u severozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib, gde je armija ruskog saveznika, predsednika Bašara el Asada, pojačala napade u regionu u kojem Turska drži najmanje 30 vojnih postava.
Razne sirijske pobunjeničke grupe i frakcije, poput terorističke organizacije Hajat Tahrir al Šam, ušle su u Idlib verujući da su bezbedne jer regularna sirijska armija izbegava direktnu konfrontaciju s turskom armijom. Uprkos tome, dolazilo je do oružanih incidenata sa žrtvama i na sirijskoj i na turskoj strani.
Turska vojnu ekskurziju u Idlib pravda sprečavanjem stvaranja kurdskog koridora koji bi išao od Irana do Mediterana i ojačao pozicije Radničke partije Kurdistana, koja je u Ankari proglašena za terorističku organizaciju.
Rusija toleriše privremen boravak turskih snaga, ali ne želi njihovo stalno prisustvo u Siriji pošto Moskva ne krije nameru da Siriju pretvori u svog lojalnog klijenta na Bliskom istoku.
Rusija, Turska i Iran su 2018. sklopili sporazum u kazahstanskoj prestonici Astani (preimenovanoj u Nur Sultan) posle kojeg je na snagu stupilo primirje uz stvaranje zone deeskalacije u Idlibu. Ali, i Rusija i Turska u određenoj meri ne ispunjavaju prihvaćene obaveze. Ankara suviše sporo razoružava radikalne frakcije, dok je Moskva napadala snage naoružane opozicije ne vodeći, tvrdi se, mnogo računa o civilima.
Kad se vratio iz Sočija, Erdogan je potvrdio da će Turska u Siriji dosledno sprovoditi sve odluke dogovorene s Moskvom, dok je ruski ministar Sergej Lavrov ponovio da sve terorističke grupe moraju da budu uklonjene iz Idliba „što pre, to bolje". Kako obe strane tvrde da ispunjavaju sporazum, zaključak je da oko toga nema pune saglasnosti.
Onda se na sceni pojavio Aleksandar Dugin, Putinov bliski savetnik i jedan od vodećih ruskih geopolitičkih eksperata. Njegova izjava privukla je mnogo veću pažnju od svega povezanog s nagađanjima o temama iz Sočija.
Dugin je za tursku televiziju Ulusal kanal i za listove „Ajdinlik" i „Turkije" izjavio da su Putin i Erdogan iscrtavali novu mapu puta za region. Rekao je da turski predsednik razume značaj koji Krim ima za Rusiju.
Nagovestio je da bi, ukoliko Ankara promeni svoju poziciju osude aneksije iz 2014, Rusija mogla da prizna turski suverenitet nad severnim Kiprom, gde je posle turske vojne invazije 1974. proglašena Turska republika severni Kipar, koju je priznala samo Ankara.
Zašto je Dugin ovo izjavio?
U tradiciji ruske države nije da predsednički savetnici saopštavaju svoja lična viđenja - pre nego što ih pažljivo ne usaglase s nadležnima na vrhu. Ukoliko Duginov glas prenosi Putinova viđenja, onda bi to moglo da znači tektonske promene u regionu.
Turska snažno podržava rešenje kiparskog problema po formuli dve države i u tome nema podršku međunarodne zajednice koja podržava grčki suverenitet nad ostrvom i ne želi da nagradi invaziju i okupaciju.
Foto: Screenshot (YouTube)
Šta bi moglo da se dogodi ukoliko Moskva prihvati vlast u Lefkoši, turskom delu podeljene Nikozije? Da li bi Rusiju sledile druge zemlje? Koje? Ukoliko, pak, Moskva podrži reunifikaciju ostrva, takav ujedinjeni Kipar bi po automatizmu postao član EU. a moguće i NATO-a.
Ukoliko se razgovaralo o političkoj trgovini „Krim za Kipar", onda bi to moglo da ima dugoročne posledice po tursku unutrašnju politiku. Erdoganova popularnost znatno je opala usred pandemije i ekonomske krize, a eventualni dogovor s Rusijom dramatično bi osnažio njegovu poziciju uoči izbora 2023. kada će tražiti reizbor.
Detalje misterioznog samita u Sočiju ne znamo. Da li je bilo odluka u vezi s Idlibom i/ili Kiprom? Ako jeste, onda su opravdali tajnovitost jer bi mogle da promene geostrateške mape Bliskog istoka i istočnog Mediterana.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
Aleksandar Vučić, nosilac liste Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" obratio se građanima iz Beograda na vodi, podno Kule Beograd sa važnom i snažnom porukom.
Ratna zastava koju su građani Tulona poklonili srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu predata je muzeju na Zejtinliku, srpskom vojničkom groblju u Solunu.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je u Boljevcu, sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, četiri ugovora za rekonstrukciju ratnih memorijala u Vranju, Blacu, Vlasotincu i Boljevcu, u ukupnoj vrednosti od 5,7 miliona dinara.
Ljubitelji pečuraka i udruženja gljivara širom Srbije tokom oktobra organizuju izložbe sa sveže ubranim plodovima, a neretko se mogu videti izuzetni primerci!
Suđenje za otmicu i brutalno razbojništvo "zemunskog klana" iz 1997. godine, koje je prethodilo tragičnoj smrti Novaka Stevanića (22), ponovo je odloženo za 30. oktobar. Dok se čeka pravda za mladog Novaka, odbrana je kao razlog za nepripremljenost navela i to da je braniocu bilo "hladno u hodniku", dok je postupak ponovo ostao bez epiloga. Ipak, ovo nije jedini slučaj u kojem su sudski postupci pomerani zbog nesvakidašnjih okolnosti, a neki od razloga zaista zvuče neverovatno.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije uhapsili su M. T. (51), državljanina Srbije i Crne Gore, za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu poternicu.
Tokom protekla 24 sata u Centru za hitnu pomoć Vojnomedicinske akademije pregledano je više stotina pacijenata, a zabeležene su teške povrede na radu, u saobraćaju i tučama, izjavio je glavni dežurni grupe Internih klinika VMA, pukovnik prof. dr Predrag Đurić.
Presretnute Skaj poruke otkrile su da je odbegli vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer pokušavao da sazna gde se tačno nalazi svaki "škaljarac" kog je dovodio u vezu sa likvidacijama u ratu klanova.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Ako tražite psa koji će budno motriti na dvorište, reagovati na nepoznate posetioce i istovremeno biti veran prijatelj ukućanima, nemački ovčar mogao bi da bude pravi izbor.
Pevačica Lepa Brena posetila je Majami sa sinom Viktorom, a njihova fotografija na istom mestu gde su se slikali i pre nekoliko godina, raznežila je javnost.
Vesna Zmijanac sumirala je utiske nakon tri rasprodate Beogradske arene, a dotakla se i svog privatnog života, novog udvarača, kao i dešavanja na estradnoj sceni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.