Predsednici Rusije i Turske sastali su se nedavno u Sočiju da bi posle sastanka prekršili raniju praksu održavanja zajedničke konferencije za štampu ili izdavanja saopštenja medijima
O čemu su Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan razgovarali kad su procenili da sadržaj diskusije ne bi trebalo da podele s javnošću?
Mnogo je u poslednje tri nedelje bilo spekulacija da bi se preciznije odgonetnule teme susreta u četiri oka. Pominju se nove turske nabavke ruskog odbrambenog sistema S-400, izgradnja još dve ruske nuklearne elektrane u Turskoj, saradnja u industriji naoružanja i proizvodnji lovaca i podmornica, svemirska industrija...
Misterija, šta je dogovoreno?!
O svim tim temama, zaključuju posmatrači, ne mora da se raspravlja iza zatvorenih vrata. Štaviše, zaslužuju da budu objavljene kao dokaz visokog stepena saradnje dve zemlje. Razlog za tajnovitost mogao bi da bude dogovor o razvoju situacije u severozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib, gde je armija ruskog saveznika, predsednika Bašara el Asada, pojačala napade u regionu u kojem Turska drži najmanje 30 vojnih postava.
Razne sirijske pobunjeničke grupe i frakcije, poput terorističke organizacije Hajat Tahrir al Šam, ušle su u Idlib verujući da su bezbedne jer regularna sirijska armija izbegava direktnu konfrontaciju s turskom armijom. Uprkos tome, dolazilo je do oružanih incidenata sa žrtvama i na sirijskoj i na turskoj strani.
Turska vojnu ekskurziju u Idlib pravda sprečavanjem stvaranja kurdskog koridora koji bi išao od Irana do Mediterana i ojačao pozicije Radničke partije Kurdistana, koja je u Ankari proglašena za terorističku organizaciju.
Rusija toleriše privremen boravak turskih snaga, ali ne želi njihovo stalno prisustvo u Siriji pošto Moskva ne krije nameru da Siriju pretvori u svog lojalnog klijenta na Bliskom istoku.
Rusija, Turska i Iran su 2018. sklopili sporazum u kazahstanskoj prestonici Astani (preimenovanoj u Nur Sultan) posle kojeg je na snagu stupilo primirje uz stvaranje zone deeskalacije u Idlibu. Ali, i Rusija i Turska u određenoj meri ne ispunjavaju prihvaćene obaveze. Ankara suviše sporo razoružava radikalne frakcije, dok je Moskva napadala snage naoružane opozicije ne vodeći, tvrdi se, mnogo računa o civilima.
Kad se vratio iz Sočija, Erdogan je potvrdio da će Turska u Siriji dosledno sprovoditi sve odluke dogovorene s Moskvom, dok je ruski ministar Sergej Lavrov ponovio da sve terorističke grupe moraju da budu uklonjene iz Idliba „što pre, to bolje". Kako obe strane tvrde da ispunjavaju sporazum, zaključak je da oko toga nema pune saglasnosti.
Onda se na sceni pojavio Aleksandar Dugin, Putinov bliski savetnik i jedan od vodećih ruskih geopolitičkih eksperata. Njegova izjava privukla je mnogo veću pažnju od svega povezanog s nagađanjima o temama iz Sočija.
Dugin je za tursku televiziju Ulusal kanal i za listove „Ajdinlik" i „Turkije" izjavio da su Putin i Erdogan iscrtavali novu mapu puta za region. Rekao je da turski predsednik razume značaj koji Krim ima za Rusiju.
Nagovestio je da bi, ukoliko Ankara promeni svoju poziciju osude aneksije iz 2014, Rusija mogla da prizna turski suverenitet nad severnim Kiprom, gde je posle turske vojne invazije 1974. proglašena Turska republika severni Kipar, koju je priznala samo Ankara.
Zašto je Dugin ovo izjavio?
U tradiciji ruske države nije da predsednički savetnici saopštavaju svoja lična viđenja - pre nego što ih pažljivo ne usaglase s nadležnima na vrhu. Ukoliko Duginov glas prenosi Putinova viđenja, onda bi to moglo da znači tektonske promene u regionu.
Turska snažno podržava rešenje kiparskog problema po formuli dve države i u tome nema podršku međunarodne zajednice koja podržava grčki suverenitet nad ostrvom i ne želi da nagradi invaziju i okupaciju.
Foto: Screenshot (YouTube)
Šta bi moglo da se dogodi ukoliko Moskva prihvati vlast u Lefkoši, turskom delu podeljene Nikozije? Da li bi Rusiju sledile druge zemlje? Koje? Ukoliko, pak, Moskva podrži reunifikaciju ostrva, takav ujedinjeni Kipar bi po automatizmu postao član EU. a moguće i NATO-a.
Ukoliko se razgovaralo o političkoj trgovini „Krim za Kipar", onda bi to moglo da ima dugoročne posledice po tursku unutrašnju politiku. Erdoganova popularnost znatno je opala usred pandemije i ekonomske krize, a eventualni dogovor s Rusijom dramatično bi osnažio njegovu poziciju uoči izbora 2023. kada će tražiti reizbor.
Detalje misterioznog samita u Sočiju ne znamo. Da li je bilo odluka u vezi s Idlibom i/ili Kiprom? Ako jeste, onda su opravdali tajnovitost jer bi mogle da promene geostrateške mape Bliskog istoka i istočnog Mediterana.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.